Čakovec: više od 200 Malaca Genijalaca iz cijele Hrvatske natjecalo se u mentalnoj aritmetici
Međunarodna škola za intelektualni razvoj djece „Malac Genijalac“ u suradnji s Međimurskim veleučilištem u Čakovcu organizirala je 19. svibnja Državno...
Život i društvo
Štefanija Košutić (92) već 60 godina prodaje na varaždinskom placu do kojeg se još uvijek sama vozi autom: “Cvijeće je moj život”
Štefanija Košutić iz Varaždina prodavačica je s najdužim stažem na varaždinskoj Gradskoj tržnici. Štefanija ima 92 godine, a cvijeće na placu prodaje već 60 godina.
Cvjećarku Šteficu posjetili smo jedne subote da bi nam otkrila kako se počela baviti cvjećarstvom, ispričala koju priču s placa i rekla nam što je u tom poslu motivira već više od pola stoljeća.
– Radila sam u Varteksu u tkaonici, 11 godina sam bila tkalja. Imala sam dvoje male djece, dečka od četiri mjeseca i curicu, prvi razred. Nije bilo vrtića, pa sam dala otkaz u Varteksu i ostala doma. Povremeno sam uzgajala cvijeće, voće i povrće te išla na tržnicu. Sve to trajalo je do 1967. godine. Tada sam prvi put za Dan žena bila na tržnici i dobro prodala robu – ispričala nam je Štefica.
Tada je odlučila prodavati samo cvijeće, a paralelno je pohađala večernju ekonomsku školu četiri godine. Štefica je tada postala prva prodavačica koja je kupila kiosk na tržnici.
– Završila sam večernju ekonomsku školu i isprva nisam mogla dobiti posao. Kupila sam kiosk novcima koje sam na placu zaradila i otvorila prvu privatnu cvjećarnicu, a onda sam dobila posao u ljevaonici. Pojavilo se pitanje što ću sad: odbiti posao ili izgubiti cvjećarnicu i ići za slugu u ljevaonicu, kao početnica? Ipak sam odlučila ostati na tržnici, cvijeće mi je bilo draže. No nisam žalila što sam išla u ekonomsku školu, završila sam ispite i puno toga naučila – objasnila je Štefanija.
U međuvremenu je, govori, njezina kći završila Gimnaziju i upisala Višu pedagošku, a majka je tada i njoj kupila kiosk na tržnici. Onda se dogodila obiteljska tragedija i Štefanija je ostala bez sina. Prodala je tada svoj kiosk i 21 godinu vodila cvjećarnicu kćeri, koja je imala dvoje male djece. Sada su i kći i zet u mirovini, unuci rade, a ima i tri praunuka, od kojih najmlađi ima šest godina.
Veliki vrt
Tijekom 60 godina cvjećarskog staža tržnica je promijenila nekoliko lokacija, a s njom se selila i Štefica. No na današnjoj poziciji je najzadovoljnija jer je pod krovom, pa je ni vremenske neprilike ne sprečavaju u prodaji cvijeća. Cvijeće koje danas prodaje uzgaja na velikom vrtu u svom dvorištu, koje uglavnom sama obrađuje, a ponekad joj pomognu mlađi članovi obitelji, kaže, kada treba okopati i zaštihati.
– Imam veliku kuću i vrt, živim sama, a obrtnička mirovina je mala, pa mi zarada od cvijeća puno pomaže. Prije sam na placu bila svaki dan, no sada sam samo vikendom. Kada imam puno robe, ponekad dođem i ponedjeljkom. Cvijeće se više ne prodaje toliko puno, prodaje se kada su neki posebni dani i prilike. Otkad počne proljeće pa do Božića, svašta imam u vrtu, raznog cvijeća, a najdraže su mi ruže. Ima puno lijepih pjesama o ružama… – govori Štefica i dodaje: – Cvijeće je moj život, ja da ne radim vrt, ne znam kako bih živjela. Kada dva mjeseca po zimi nisam išla na plac, bila sam skoro luda. Inače mi najviše pomaže najmlađi praunuk, on mi dođe na vrt i veli: “Baka, ti mogu kaj pomoći, ti donesem vodu, si žedna?“ Stariji nemaju vremena, ali to dijete ima – rekla nam je.
U razgovoru nam je otkrila i što je posebno veseli, a što u svom poslu ne voli.
– Dolaze mi ljudi i više me veseli njihov pozdrav nego ono cvijeće koje kupe od mene. Volim porazgovarati s ljudima, poznajem i sve susjede na placu i sa svima sam dobra. Tako živim i tako mi je dobro, a što i mogu drugačije? Ali nema vikenda a da ne dobijem za kavu, nekad i za dvije-tri kave – govori uz osmijeh.
Ono što nikako ne voli je, kaže, cjenkanje.
– Najviše me smetaju one milostive, znate, posebno napirlitane, koje se dođu kod mene cjenkati za pola cijene. Ne mislim na sirotinju koja nema, nego na one koji imaju i ne cijene moj rad i trud. Kad sam došla prvi put na plac, žena je prodavala povrće i rekla mi je: “Dijete drago, kada dođeš na plac, poljubi tu zemljicu, to ti je uvijek friški dinar. Koliko je, toliko je, ali od toga se može živjeti.” I jesmo, puno smo toga napravili radom na vrtu i placu – ističe Štefanija.
Iako iza sebe ima nekoliko operacija i trajnu ozljedu noge od granate koja ju je na njezinu vrtu ozlijedila u Drugom svjetskom ratu, zdravlje je dobro služi i s placa se ne planira maknuti tako brzo. Dokazuje to i činjenica da sa svoje 92 godine života još vozi automobil.
– Vozim auto od 1965. godine, 57 godina sam bez prometne nesreće – ponosna je naša sugovornica.
Najkumica 2019.
Dodajmo i da je Štefanija 2019. godine na tradicionalnom izboru Gradske tržnice Varaždin za Najkumicu osvojila treće mjesto. Uz prigodne nagrade, Varaždinka je tada ujedno oslobođena plaćanja klupe na neodređeno razdoblje. Iako nema invalidsku mirovinu, ima invalidsku dozvolu, pa je također oslobođena plaćanja parkirnog mjesta na Banus placu.
Na kraju razgovora udijelila je i savjet nama, mladima.
– Ja ću biti ovdje dokad ću moći. A mladima bih poručila da rade bilo što što ih veseli, ali raditi treba. Mi stariji možemo pomoći, ali trebaju postati sami svoji gazde – zaključila je varaždinska cvjećarica.
Život i društvo
Agresivni i gladni stršljeni vrlo su aktivni ljeti te su opasni jer mogu ubosti više puta
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
- izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća ili prezrelog voća
- ne uznemiravati gore navedene opnokrilce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji
- ne tresti stare grane s drveća jer ose i stršljeni često ondje imaju gnijezda
- ako kukac sleti na ruku pažljivo je skinite povlačenjem papirnate maramice po ruci
- ne hodati bosonog po travi – pčele rado borave u djetelini
- izbjegavati nošenje preširoke odjeće u koju bi se kukci mogu zavući i postati agresivni; nositi odjeću koja pokriva što veći dio tijela
- ne oblačiti odjeću jarkih boja; nositi svijetlu, glatku odjeću
- ne nanositi na kožu intenzivne mirise; izbjegavati parfumirane sapune, šampone i dezodoranse
- voćne sokove i slatke namirnice držati pokrivene (ose vole slatko, kiselo, ali i miris roštilja)
- ako pijete iz otvorenih čaša u prirodi – pogledajte da se u njima slučajno ne nalazi opasni kukac
- posudu sa smećem držati zatvorenu; održavati radna područja čistima; društvene ose uspijevaju na mjestima gdje ljudi odbacuju hranu
- na vrata i prozore postaviti zaštitne mreže
- prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima jesu eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele jer izrazito odbijaju kukce
- ako dođe do napada nekoliko insekata, treba pobjeći od njih. (Pčele ispuštaju kemikaliju kada ubodu, što može privući druge pčele.); skloniti se u zatvoreni prostor
- ako pčela uđe u vozilo, preporučljivo je polako zaustaviti automobil i otvoriti sve prozore da kukac izađe
- osobe koje znaju da su alergične na ubode kukaca trebale bi sa sobom nositi lijekove.
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
- ostati s osobom kako bi bili sigurni da nema alergijske reakcije
- oprati mjesto uboda sapunom i vodom
- ukloniti žalac gazom
- nikada ne stiskati žalac ili koristiti pincetu
- na mjesto uboda staviti hladan oblog (led) kako bi se oteklina smanjila
- ne češati ubod jer to može povećati oteklinu, svrbež i rizik od infekcije.
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
- uklanjaju ostatke hrane iz okoliša i izbjegavaju konzumaciju hrane u vanjskom okolišu kako ne bi privlačili stršljene, ose, druge insekte i glodavce. Stršljene i ose posebno privlače slatke tekućine, ali i drugi prehrambeni proizvodi, a posebno je opasan ubod u ustima ili kada se insekt proguta prilikom jela.
- angažiraju ovlaštene izvođače DDD mjera radi uklanjanja gnijezda stršljena pogotovo kada su vjerojatno locirana na području naseljenog mjesta. Za navedeno mogu zatražiti pomoć nadležnog komunalnog redarstva jedinice lokalne samouprave koji mogu predložiti ili angažirati ovlaštenog izvođača DDD mjera. Ne preporučuje se da uklanjanje gnijezda ili trovanje dezinficijensima provode needucirane i neovlaštene osobe zbog rizika od uboda te osobe i drugih u neposrednom okruženju, kao i rizika primjene dezinsekcijskih otrova.
Život i društvo
Vijeće Trnovca Bartolovečkog odlukom o kreditnom zaduženju stalo iza projekta izgradnje novog vrtića
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.
Život i društvoprije 8 sati
Agresivni i gladni stršljeni vrlo su aktivni ljeti te su opasni jer mogu ubosti više puta
Crna kronikaprije 9 sati
Varaždinska policija ovaj vikend će pojačano nadzirati promet
Život i društvoprije 10 sati
Vijeće Trnovca Bartolovečkog odlukom o kreditnom zaduženju stalo iza projekta izgradnje novog vrtića
Zabava & Stilprije 10 sati
Ni ovog vikenda u Varaždinu neće nedostajati brojnih događanja
Život i društvoprije 11 sati
Gradsko vijeće Lepoglave o kupnji nadstrešnica za autobusna stajališta, kamionskom prometu, klizištima…
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Predstojeći sportski događaji koje ne smijete propustiti
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Kaufland otvorio nova radna mjesta u logističkom centru u Jastrebarskom
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Klađenje na Euro 2024 – Vodič kroz najbolje oklade i kvote
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
