Početak tjedna koji slijedi će biti oblačan, povremeno i uz snijeg, ali s oborinama uglavnom u gorskim predjelima, piše Državni hidrometeorološki zavod.

Osim oborina, u ponedjeljak prijepodne je moguć i slab sjeverni ili sjeveroistočni vjetar, a poslijepodne se očekuje prestanak eventualnih oborina, razlaz oblaka i razvedravanje.

Najviša dnevna temperatura zraka sutra će se kretati oko nule, uglavnom između -1 i 2 stupnja.

Krajem ponedjeljka osjetno će zahladiti pa će u utorak ujutro na sjeveru i sjeverozapadu zemlje temperatura zraka ići i do 8 stupnjeva ispod nule, a ni tijekom dana neće prelaziti nulu, već će najviše doseći -1 Celzijev stupanj.

Moglo bi Vas zanimati:

Noćas se zatvara autocesta A4 od čvora Novi Marof do čvora Varaždin

Tijekom noći 11./12. svibnja od 22 do 04 sati na autocesti A4 Zagreb-Goričan privremeno će se zatvoriti za sav promet...

Krajem tjedna temperatura zraka malo će porasti, a u petak je moguće i malo kiše.

Iz DHMZ-a su uputili upozorenje na moguće hladne valove za određene dijelove zemlje. Ono se ne odnosi na područje Varaždinske i Međimurske županije, ali u slučaju da putujete u druge dijelove zemlje, evo informacija.

Naime, velika opasnost od hladnih valova očekuje se na području Dubrovnika u ponedjeljak i utorak, a u srijedu umjerena. Umjerena opasnost u prva tri dana očekuje se na području Splita, na području Osijeka u utorak i srijedu, a na području Rijeke i Karlovca u srijedu, stoji u upozorenju DHMZ-a, stoga donose i preporuke za javnost kako se zaštititi od velikih hladnoća.

Preporuke:

Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati i smrtni ishod.

Kako bi se zaštitili, pridržavajte se sljedećih preporuka:

• Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.
• Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja direktnog udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih puteva). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu.
• Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporuča se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.
• U slučaju kiše koja se ledi u dodiru s tlom, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju.
• Kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.
• Pomognite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.
• Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.
• U slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici ) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporuča se dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć i nazvati:

Hitnu medicinsku službu – 194
ili
Centar za žurne službe – 112