Opća bolnica Varaždin i u kriznim uvjetima nastoji održavati najvišu moguću razinu izvrsnosti, koja je nužna kako bi svojim pacijentima vrhunski educirani liječnici i drugo stručno osoblje pružili najbolju moguću medicinsku skrb.

Primjera je mnogo i zbog nekih pretraga pacijenti više ne obilaze zagrebačke bolnice. Štoviše, kako doznajemo od Bojana Marianija, dr. med. spec. internist – gastroenterolog, voditelja Odjela za gastroenterologiju, u ovu ustanovu uskoro stiže i najmoderniji endoskopski ultrazvuk.

Što može Zagreb, može i Varaždin

Novosti ima još, jer nakon dvogodišnje stanke uzrokovane pandemijom koronavirusa, pacijentima su opet dostupne pretrage poput kolonoskopije u anesteziji.

– Nakon što je 1. ožujka 2020. godine na Odjel infektologije OB-a Varaždin primljen prvi pacijent zaražen koronom, Odjel gastroenterologije morao se nekoliko puta seliti te je naša endoskopija na kraju smještena na drugi kat zgrade u kojoj funkcioniraju Službe za interne bolesti. Radilo se u manjim prostorima sa smanjenim kapacitetom i u lošijim uvjetima. Spomenuta pretraga izostala je i zbog iznimno velikog angažmana anesteziologa pri liječenju bolesnika zaraženih virusom COVID-19. Zbog intubiranja i rukovanja respiratorima, anesteziologa jednostavno nije bilo dovoljno. Međutim, spomenutu pretragu vraćamo i obavljat će se na našem Odjelu endoskopije koji trenutno uređujemo na 4. katu – objasnio je Mariani koji je do rujna 2022. pune četiri godine bio vršitelj dužnosti voditelja Odjela gastroenterologije.
Naš sugovornik ističe da bi svi predviđeni radovi trebali završiti do kraja veljače 2023. i određenim skupinama pacijenata, kojima je nužna kolonoskopija u anesteziji, takva pretraga bit će opet omogućena od ožujka iduće godine. Podsjećamo, čak i usprkos svim problemima uzrokovanim koronom, Odjel gastroenterologije u proteklom je četverogodišnjem razdoblju, između ostalog, počeo s biološkom terapijom koja se primjenjuje kod pacijenata s upalom crijeva.

– Riječ je o vrhu piramide liječenja takvih pacijenata jer provodi se specifičnim molekulama, a namijenjeno je za srednje i teške oblike bolesti. Međutim, mi smo na sjeveru Hrvatske prvi s tim počeli i uspješno preveniramo komplikacije ciljanom terapijom na molekule u ljudskom organizmu koje izazivaju upalu. Odnosno, mi djelujemo ciljano protuupalno intravenski ili subkutano s dobrim uspjehom. Pacijenti su uglavnom mladi ljudi s Crohnovom bolesti i ulceroznim kolitisom koji su do 2019. godine išli u zagrebačke klinike ili su završavali na kliničkim zahvatima, najčešće na Rebru – naglašava ovaj liječnik koji je karijeru počeo kao “sekundarac” u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti Novi Marof.

U toj ustanovi je kao sekundarni liječnik pomagao kolegama specijalistima godinu dana, a potom kreće na četverogodišnju specijalizaciju iz interne medicine. U Marianijevu slučaju subspecijalizacija iz gastroenterologije trajala je još dvije godine, a danas rukovodi timom koji svojim pacijentima pruža širok spektar usluga. Primjerice, zadnjih godinu dana čak i u skučenoj endoskopiji počeli su s tzv. ligacijom variksa jednjaka.

– Pretraga se odnosi na podvezivanje vena u jednjaku, koje su, između ostalog, posljedica ciroze jetre, a koje mogu uzrokovati ozbiljna krvarenja. Spomenuti zahvat koji doslovno spašava živote izvodi se pod anestezijom na Odjelu endoskopije. Pacijentima s poteškoćama kod hranjenja (gutanja) se pak postavlja i perkutana endoskopska gastrostoma (PEG) i sve te pretrage namjeravamo razvijati. Osobito nas raduje skori dolazak endoskopskog ultrazvuka i prostor za njegov smještaj bit će pripremljen u obnovljenoj endoskopiji. Riječ je o stupastom aparatu visine 1,80 metara i pola metra širine koji na sebi ima monitor, procesor, ultrazvučnu komponentu, jedinicu za manje elektrokirurške zahvate… – veli naš sugovornik koji je prošao početnu edukaciju u američkom Cleveland Clinicu, vodećoj svjetskoj zdravstvenoj ustanovi.

Dodatne edukacije

Ono pravo njemu i kolegici Maji Čusek-Šamec, dr. med., tek predstoji nakon što u Opću bolnicu Varaždin stigne spomenuti aparat. Ovo dvoje stručnjaka njime će obavljati preglede pod anestezijom, koji traju nešto duže od uobičajene endoskopije, nakon što prođu dodatne edukacije u Zagrebu.
– U Cleveland Clinicu, kojim rukovodi hrvatski kardijalni kirurg Tomislav Mihaljević, upoznao sam tijekom tečaja na njihovoj interventnoj endoskopiji način rada i sustav organizacije posla koji nas očekuje u Varaždinu. Ovakvi novouspostavljeni kontakti zasigurno će dovesti do nove suradnje s Cleveland Clinicom. Nadam se i da će se tim na našem odjelu uskoro pojačati s još pet medicinskih sestara kako bismo bili potpuno ekipirani – govori Mariani o predstojećim pretragama koje u najsjevernijim županijama trenutno ne obavlja ni jedna bolnica!
U Zagrebu pak pacijenti takve pretrage mogu obaviti samo u najboljim klinikama.
– Za naše pacijente najvažnije je da će u Općoj bolnici Varaždin dobiti dodatne, bolje usluge. Dobro surađujemo s ravnateljstvom OB Varaždin te se nadamo da će ekipiranje timova liječnika i sestara uz poboljšanu organizaciju posla u uređenim prostorima rezultirati kraćim čekanjem na preglede i zahvate – zaključio je Bojan Mariani.

Povijesni i Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin napokon bi mogli dobiti krov nad glavom i idealne uvjete za prezentaciju svojih iznimno značajnih stalnih postava.

Ispostavilo se to na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina na kojoj je vijećnica Silvija Cupar postavila pitanje gradonačelniku Nevenu Bosilju o konzumiranju prava na prvokup Stanoingove palače Zakmardy.

Apsurdna situacija

– Zanima me hoće li Grad Varaždin koristiti pravo prvokupa palače Zakmardy, za što su potrebna sredstva od oko 7 milijuna kuna, a trebat će iznaći još dosta novca za uređenje i obnovu te zgrade. Istovremeno, vijećnici nemaju nikakvih informacija o projektu uređenja Žitnice, niti o razlozima zašto u njoj nisu izloženi eksponati Etnografskog odjela GMV-a. A kad već spominjem palače, zanima me i što Grad namjerava poduzeti s ispražnjenim prostorom palače Patačić na Franjevačkom trgu – rekla je HDZ-ova vijećnica Silvija Cupar.

Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj odgovorio joj je kako je već imao nekoliko sastanaka s predstavnicima lokalne Crkve i varaždinskim biskupom mons. Radošem jer je Varaždinska biskupija izrazila namjeru da kupi palaču Zakmardy.

– Grad ima objekte koje je spreman zamijeniti s Varaždinskom biskupijom jer je, za razliku od palače Patačić, prostor palače Zakmardy iznimno zanimljiv Gradskom muzeju koji ima problema s izložbenim prostorom. Vidjet ćemo kako će završiti postupak prodaje palače Zakmardy jer je kupnja Crkvi osporena, a Gradu Varaždinu nitko nije ponudio pravo prvokupa. Palača Patačić iduće godine bit će privremeno Gradska vijećnica dok ne završe radovi na obnovi postojeće. Nakon toga dat ćemo je u najam zainteresiranima – naglasio je gradonačelnik.

Međutim, gradski vijećnici i kulturna javnost zbog kratkoće “aktualca” ostali su prikraćeni za cijeli niz zanimljivih informacija koje govore o apsurdnoj situaciji u kojoj je GMV već godinama. Primjerice, kao što je Hrvatska vjerojatno među rijetkim europskim državama koja nema stalni postav hrvatske povijesti, tako je i Varaždin zasigurno povijesno najznačajniji hrvatski grad koji nema stalni postav svoje itekako bogate i vrijedne povijesti značajne za hrvatski, ali i širi regionalni kontekst!

Stoga, zamislite situaciju kada bismo baroknog Varaždinca proveli stalnim postavom Starog grada. Taj bi vrlo vjerojatno ostao šokiran i nemalo iznenađen što se najvrjednije gradske insignije: žezlo, gradski pečati, isprave… čuvaju u Starom gradu koji je do druge polovice XIX. stoljeća bio zasebna administrativna jedinica, vrlo često neprijateljski raspoložena prema slobodnom i kraljevskom gradu Varaždinu.

Uostalom, GMV osim spomenutih vrijednosti, čuva namještaj gradonačelnika te tisuće povijesnih dokumenata i predmeta. A osim same institucije Grada, muzealci su dužni ispričati priče o značajnim (i prijelomnim) događajima iz gradske i hrvatske povijesti. Podsjećamo, izboru Habsburgovaca za hrvatske kraljeve itekako je “kumovao”, pa čak i presudan bio baš Varaždin.

Tu su i brojne povijesne ličnosti, materijalni artefakti obrta koji svjedoče o kulturnom i umjetničkom dosegu, a da industrijsku baštinu i ne spominjemo. U Muzeju bi se štošta trebalo doznati i o urbanom razvoju Varaždina, školstvu, zdravstvu, crkvenim redovima… No, prostora za prezentaciju eksponata nema pa je sve u svemu stalni postav povijesti Varaždina (i Varaždinske županije) višedesetljetni imperativ ne samo muzejske struke već i šire javnosti.

Izgubljene godine

Pitate li varaždinske muzealce treba li sastavni dio tog budućeg stalnog postava biti i stalni postav Arheološkog odjela GMV-a, odgovorit će vam potvrdno. Jer on pak s nekoliko desetaka tisuća predmeta svjedoči o višetisućljetnom kontinuiranom življenju u našem kraju. Od neandertalaca u špilji Vinidiji, do Haltšatske kulture, Kelta, Jasa, Rimljana, prvih Slavena/Hrvata na ovim područjima, pa sve do srednjevjekovne arheologije.

Možemo pretpostaviti kako palača Zakmardy ima potencijal za smještaj i prezentaciju ovakvih postava. Štoviše, palača je povijesno vezana uz Varaždin, Gimnaziju, a kao zgrada je vrlo vrijedna rano barokna građevina, o čemu smo nedavno pisali na stranicama Regionalnog tjednika. Iz krugova bliskih GMV-u doznali smo da je sam tlocrt palače iznimno pogodan za muzejski postav (stalni, ali i povremene izložbe) jer ima na četiri etaže središnju glavnu dvoranu iz koje se ide u nekoliko manjih prostorija, što omogućava razrade tema.

A potkrovlje je pomalo futurističko i nestandardno, te bi bilo itekako zanimljivo i privlačno za muzejski prostor. Sama lokacija palače je na turističkoj ruti, unutar povijesne jezgre, pokraj ugostiteljskog objekta, relativno dobro sačuvana, dostupna, i najvažnije – s velikim zidnim površinama, a malim prozorskim. Potonje je izrazita mana Patatičke, pa i palače Sermage, jer muzejsko – galerijski prostori ne trebaju mnogo prozora. Uređenjem trga u Habdelićevoj te povijesnog konteksta palače Zakmardy (pa i na simboličnoj razini jer Zakmardy je bio preteča muzealca – prvi hrvatski arhivar) stvorile bi se pretpostavke za novu kulturno-povijesnu točku u Varaždinu.

A “oslobađanjem” pak palače Herzer u prizemlju i podrumu zgrade proširio bi se Svijet kukaca i uredio svojevrsni tematski (zabavni) park s naglaskom i inspiracijom na entomologa Franju Koščeca. Rješavanjem gotovo stoljetnog problema stalnih postava Povijesnog, Arheološkog i Etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin, koji će uskoro proslaviti 100 godina, učinio bi se izniman iskorak. Ta ustanova napokon bi postala kompleksna, najznačajnija i najveća muzejska institucija u ovom dijelu Europe.

To bi, naravno, utjecalo i na povećani broj posjetitelja, turista, ali i veću konzumaciju kulture od strane domicilnog stanovništva. Nažalost, projekt uređenja Žitnice već četiri godine doslovno “vegetira”.

Novi sadržaji

Zgrada Žitnice nalazi se jugozapadno od Starog grada, unutar unutrašnjeg obrambenog prstena. Tlocrtno je oblika izduženog pravokutnika, položenog u smjeru istok-zapad. Podignuta je na mjestu ranijeg obrambenog bedema grada i jedino sustavno istraživanje zgrade obavljeno je tijekom 1985. godine, kada je obnovljeno pročelje. Svi dijelovi objekta su izgrađeni do 1586. godine, što Žitnicu čini posljednjim neistraženim biserom arhitekture u povijesnoj jezgri!

S obzirom na to da je Državni arhiv u Varaždinu započeo s radom kao dio Gradskog muzeja Varaždin, tako je i namjena Žitnice od 50-ih godina prošlog stoljeća bila čuvanje arhivske građe. Nakon 70 godina, dodjeljivanjem novog objekta Državnom arhivu Varaždin stvorene su nove pretpostavke za prenamjenu Žitnice. Sukladno odluci Gradskog vijeća, Žitnica je trajno dodijeljena na korištenje Gradskom muzeju Varaždin. Nažalost, nakon konzervatorsko-restauratorskih istraživanja koja su završila 2017. godine (provodio ih je Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba), u nekoliko navrata prijavljivan je projekt na Ministarstvo kulture, ali sredstva nisu odobrena ni jedne godine.

A sad dolazimo i do onoga što je potrebno izraditi. Riječ je o arhitektonskom snimku objekta, idejnom rješenju, izvedbenom rješenju i zidarskim radovima jer majstori moraju otući kompletnu betonsku (neprimjerenu) žbuku. Novaca ima za arhitektonski snimak kako bi se krenulo s izradom dokumentacije, ali su zasad blokirani u neizglasanom gradskom proračunu za 2023. godinu! Na kraju, dodajmo i to da će prema zamislima varaždinskih muzealaca, ako im se to idejnim rješenjem omogući, Žitnica udomiti stalni postav Etnografskog odjela, osigurat će prostor za kustosa, depo i multimedijski prostor. Imat će i mogućnost za uređenje manjeg ugostiteljskog objekta u prizemlju.

Uređenjem ovog objekta napokon bi se završila obnova kompleksa Stari grad, koja je započela davne 1986. godine radovima na Starom gradu. Podsjećamo, sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća obnovljena je Kula stražarnica, a uređenjem Žitnice čitav kompleks dobio bi sadržaj i bio otvoren za javnost.

Hoće li se ponovno provesti postupak javne dražbe palače Zakmardy?

Iz Financijske agencije potvrđeno nam je da informacija – kako Grad Varaždin, Varaždinska županija i RH imaju pravo prvokupa na nekretnini – nije dostavljena Fini od strane Općinskog suda u Varaždinu prilikom dostave zahtjeva za prodaju i ostale dokumentacije potrebne za provođenje postupka prodaje palače Zakmardy. Stoga smo Općinski sud pitali zašto im te informacije nisu dostavljene prije javne dražbe koja je provedena elektroničkim putem, te tko je odgovoran za takav propust (ako je riječ o propustu). Odnosno zanimalo nas je i je li u konačnici prodaja spomenute nekretnine obavljena sukladno Zakonu, s obzirom na to da ne postoje izjave o odricanju svih koji imaju prava prvokupa palače koja je kulturno dobro. Evo što su na to odgovorili:

– Kod ovog suda u tijeku je ovršni postupak u ovršnom predmetu ovrhovoditelja AA d.o.o. protiv ovršenika S d.o.o. (Stanoing), u kojem postupku se provodila ovrha isključivo u odnosu na nekretninu čkbr.1813/1 upisana u zk.ul.13359 k.o. Varaždin. Zahtjev za prodaju navedene nekretnine dostavljen je na mrežne stranice FINE, a na temelju navedenog zahtjeva FINA je provela elektroničku javnu dražbu. Nakon primitka Izvještaja o provedenoj javnoj dražbi, sud je donio rješenje o dosudi koje nije pravomoćno jer je ovršenik podnio žalbu na to rješenje. I u zahtjevu za prodaju nekretnine i u zaključku o prodaji od 28. rujna 2021. navedeno je da predmetna nekretnina ima svojstvo kulturnog dobra temeljem rješenja Ministarstva kulture, uprave za zaštitu kulturne baštine od 9. travnja 2002. Dakle, povodom žalbe ovršenika na rješenje o dosudi, Županijski sud će, sukladno zakonu, ili ukinuti ili potvrditi prvostupanjsku odluku, odnosno ako Županijski sud ukine prvostupanjsku odluku, ponovno će se provesti postupak javne dražbe – piše u odgovoru glasnogovornice Općinskog suda u Varaždinu, Snježane Lukač-Keretić.