Početak godine donio nam je i nove zakonske izmjene, u primjeni je novi krug porezne reforme, u sklopu koje je izmijenjeno devet poreznih zakona i pripadajući pravilnici. Također, nema više dvojnog iskazivanja cijena i kune su otišle u povijest.
S početkom godine raste i minimalna plaća. Uredbom o visini minimalne plaće za 2024. godinu utvrđena je minimalna plaća u bruto iznosu od 840 eura. Time bi neto iznos minimalne plaće iznosio oko 677 eura u ovoj godini.
Vlada je povećala i studentsku satnicu sa 4,48 na 5,25 eura.
Vezano za izmjene Zakona o porezu na dohodak, osobni odbitak od ove godine povećava se s 530,90 na 560 eura.
Također, mijenjaju se i koeficijenti koji se koriste pri izračunu uvećanog osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova i invalidnosti (od 280 eura za 1. dijete do 2.744 eura za 9. dijete, te za invalidnost na 168 eura, a za potpunu invalidnost na 560 eura).
Konkretno, mijenja se svota godišnje i mjesečne porezne osnovice, odnosno, godišnji porez na dohodak po nižoj stopi podmirivat će se na poreznu osnovicu do visine od 54.400 eura, a po višoj poreznoj stopi iznad tog iznosa (dosad je granica bila 47.780,28 eura). Također, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po nižoj stopi na mjesečnu poreznu osnovicu do 4.200 eura, a iznad tog iznosa obračunava se viša porezna stopa.
Od početka ove godine građani više neće plaćati prirez porezu na dohodak, a jedinice lokalne samouprave taj svoj prihod mogu kompenzirati većim stopama poreza na dohodak od nesamostalnog rada i od samostalne djelatnosti.
Općine i gradovi, ovisno o veličini i o dosad primjenjivanoj stopi prireza (10, 12, 15 i 18 posto), mogli su podignuti niže stope poreza na dohodak od 15 do najviše 23,6 posto, a više stope poreza na dohodak od 25 do 35,4 posto.
Upravo zbog toga se stvorila polemika još prošle godine. Zanimljivo je i da su pojedini HDZ-ovi načelnici i gradonačelnici prvo dizali stope poreza, da bi zatim, vjerojatno nakon direktive iz stranke, jednostavno na gradskim i općinskim vijećima te poreze smanjili, ali bez rebalansa.
Od ove godine premije osiguranja u treći (dobrovoljni) mirovinski stup neoporezive su do visine od 67 eura za svaki mjesec, odnosno ukupno do 804 eura godišnje, dok su dosad ti iznosi bili 66,37 odnosno 796,44 eura.
Izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak poslodavcima su omogućene isplate većih iznosa neoporezivih primitaka radnicima.
Tako će godišnji iznos koji će svim radnicima poslodavci moći isplatiti na ime prigodne nagrade od ove godine porasti na 700 eura, što je 36,38 eura više nego dosad. Nagrada za radne rezultate raste s 995,43 eura na 1.120 eura, a novčana paušalna nagrada za troškove prehrane radnika s trenutnih 796,44 eura na 1.200 eura. Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe raste s trenutnih 0,4 na 0,5 eura po prijeđenom kilometru, a dnevnice za službena putovanja u zemlji od ove godine bit će neoporezive do iznosa od 30 eura, u odnosu na trenutnih 26,55 eura.
Dižu se i potpore radniku zbog invalidnosti (dosad 331,81 euro), za smrt u užoj obitelji (398,17 eura), za dugotrajno bolovanje (331,81 euro) i potpore djetetu umrlog radnika dosežu (232,27 eura) od ove godine na 560 eura u svakoj od kategorija. Neoporezivi iznos otpremnine radnika prilikom odlaska u mirovinu raste s trenutno maksimalnih 1.327,24 eura na 1.400 eura.
Izmjene zakona o porezu na dobit i o PDV-u
Izmjene Zakona o porezu na dobit ponajviše se odnose na zaokruživanje sadašnjih iznosa na okrugle brojke pa fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i obveznici poreza na dohodak postaju automatski obveznici poreza na dobit ako su u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili primitak veći od milijun eura, dok je do sada taj iznos bio 995.421,06 eura.
Podiže se i granica za plaćanje poreza na dobit po nižoj stopi od 10 posto s dosadašnjih 995.421,06 eura na 1.000.000 eura ukupnog prihoda, dok će oni s prihodom od milijun eura plaćati porez po stopi od 18 posto.
Vezano za Zakon o PDV-u, izmjene se uz ostalo odnose na zaokruživanje iznosa u eurima pa je tako i prag za upis u registar obveznika PDV-a zaokruže s dosadašnjih 39.816,84 eura na 40.000 eura.
Ova, 2024. je superizborna godina, a sudeći prema međusobnim prepucavanjima na političkoj sceni, kampanja je već počela. Isto tako, ne manjka ni političkih obećanja.
Održat će se čak tri izbora, a datum parlamentarnih još nije poznat iako se nagađa da ćemo buduću Vladu i novi sastav Sabora birati u travnju. Po zakonu parlamentarni se izbori moraju održati u periodu od kraja kolovoza do sredine rujna.
Ipak, poznat je datum izbori za Europski parlament i oni će se održati 6. – 9. lipnja 2024. Ti se izbori u isto vrijeme održavaju i u drugim zemljama članicama.
Hrvatska ima 12 zastupnika u Europskom parlamentu, a među njima su članovi raznih stranaka te neovisni kandidati.
Hrvatska je dosad već triput izlazila na izbore za Europski parlament – po ulasku 2013., samo godinu dana kasnije 2014. te ponovno 2019. U međuvremenu, Hrvatska je također predsjedala Vijećem EU u prvoj polovici 2020. Izlaznost birača u Hrvatskoj na izborima za EU parlament dosad je bila ispod prosjeka Europske unije no ona bilježi trend rasta.
Krajem 2024. građani će izaći treći put na birališta, i to na predsjedničkim izborima. Očekuje se da prvi krug izbora bude održan krajem prosinca. Bude li pak drugog kruga, on će se održati početkom 2025., do kada i aktualnom predsjedniku Milanoviću traje petogodišnji mandat.
Izmjenom Zakona o lokalnim porezima povećan je raspon u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na vikendice, i to od 60 centi do pet eura po četvornom metru, dok je dosadašnji maksimalni iznos bio dva eura.
Kad je pak o napojnicama riječ, one će se moći ostavljati i putem kartica. Pritom će biti neoporeziv iznos napojnice (i u gotovini i putem karticica) u godišnjem iznosu od 3.360 eura. Iznosi napojnice iznad toga oporezivat će se kao konačni drugi dohodak po stopi od 20 posto, i to kao obračun poreza bez doprinosa.
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
