Nagađanja
Hoće li bivši varaždinski župan Predrag Štromar postati novi ministar graditeljstva?
Upravo se o tome nagađalo nakon što je premijer Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a, ponudio suradnju HNS-u da bi spasio svoju Vladu nakon razlaza s Mostom.
Tu ponudu je iznio predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak na sjednici Predsjedništva te stranke, koja je trajala satima.
Zanimljivo je da je Štromar u utorak prvo za portal E-varaždin izjavio da su to “laži”, a potom je za portal Index izjavio da o tome “još nisu razgovarali”.
Bit će doista zanimljivo postane li bivši župan ministar graditeljstva.
Naime, u osam godina mandata u Varaždinskoj županiji nije uspio izgraditi ništa, ni bolnice, ni škole, kao ni barem započeti bilo kakvu kapitalnu investiciju.
Upravo mu je HDZ-ov Alen Runac, protukanidat za dužnost župana, u tek završenoj kampanji govorio da nije uspio izgraditi ni šupu.
Jednako neuspješan je Štromar bio u vrijeme Milanovićeve Vlade, kad je HNS imao svoje ministre, te u vrijeme dvije HDZ-ove Vlade.
Baš je Plenkovićevu Vladu prozvao “Titanik Vladom”, a prosvjedovao je u Zagrebu tvrdivši da diskriminira sve jedinice lokalne samouprave izuzev onih u kojima je na vlasti HDZ.
Čini se da su medijski napisi o koaliciji HNS-a s HDZ-om uoči drugog kruga izbora Štromaru došli kao naručeni, jer je upravo te “netočne informacije” okrivio za svoj izborni poraz.
Hoće li na kraju za osam “sušnih godina” na čelu Županije biti nagrađen ministarskom foteljom?
Nije isključeno.
Jer treba imati na umu i to da Štromara u Županijskoj skupštini može spasiti jedino HDZ, s čijim vijećnicima bez problema već krajem ove godine može srušiti proračun Radimira Čačića i tako mu se brzo osvetiti za bolan poraz.
Čini se da od svega neće biti ništa: na sjednici Predsjedništva HNS-a donesena je odluka da ta stranka neće koalirati s HDZ-om, a Ivan Vrdoljak je oko 22 sata obznanio da je podnio ostavku.
Izvor:
Foto: Arhiva Rt
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
