Povežite se s nama

U fokusu

Svaka čast: varaždinski FOI u tri godine u projektima vrijednima 50 milijuna eura

Objavljeno:

- dana

JUBILARNI, 10. DAN SURADNJE

Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu je zasigurno vodeći u regiji po broju međunarodnih i nacionalnih projekata, a dolazna i odlazna mobilnost studenata i nastavnika raste iz godine u godinu. FOI je od 2015. do 2017. ukupno sudjelovao u 48 projekata, od čega je 27 međunarodnih i 21 nacionalni projekt. Ukupni budžet projekata iznosio je 50 milijuna eura, od čega je budžet FOI-ja 2,5 milijuna eura.

Istaknula je to izv. prof. dr. sc. Nine Begičević Ređep, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju FOI-ja, u četvrtak na otvorenju jubilarnog, 10. Dana međunarodne suradnje. Program je počeo pozdravnim govorom dekana Fakulteta prof. dr. sc. Nevena Vrčeka. Više o ideji Dana međunarodne suradnje te o počecima međunarodne suradnje na FOI-ju govorila je prof. dr. sc. Blaženka Divjak, začetnica ovog projekta.

Uspješan Centar za međunarodne projekte

Prodekanica Begičević Ređep je istaknula da je ovogodišnji Dan međunarodne suradnje zapravo rezime onoga što se napravilo u posljednjih deset godina, a da su pozvana predavanja profesorica s dva vrlo uspješna sveučilišta, kako u internacionalizaciji tako i u EU projektima, odličan primjer kako treba strateški djelovati u smjeru internacionalizacije, povećanja mobilnosti i iskorištenja EU fondova.

– FOI ima vrlo uspješan Centar za međunarodne projekte, kao i Ured za međunarodnu suradnju, koji su, uz uspješne znanstvenike Fakulteta, vrlo važni u prijavama projekata, kao i u osiguranju podrške u upravljanju projektima – napomenula je prodekanica Begičević Ređep.

Pozvano predavanje „Internationalization Strategy of Kozminski University“ održala je prof. dr. sc. Anna Czarczyńska s Kozminski University u Varšavi, najboljeg poljskog privatnog sveučilišta sa snažnom međunarodnom reputacijom i visokim kotiranjem na međunarodnim rang listama. Istaknula je kako su ključ međunarodnog uspjeha povezivanje i umrežavanje, te entuzijazam pojedinaca. Prof. dr. sc. Lourdes Guàrdia s Open University of Catalonia u Barceloni, prvog on-line sveučilišta u svijetu, koje trenutno broji oko 55.000 studenata i smatra se jednom od najprestižnijih institucija za obrazovanje na daljinu u svijetu, istaknula je da su vrlo uspješni u prijavljivanju europskih projekata te trenutno imaju čak 11 znanstveno-istraživačkih projekata iz programa Horizon2020.

Više od 150 sudionika

Uslijedila je panel diskusija pod nazivom “How did we benefit from EU programmes?“ u voditeljstvu prodekanice Begičević Ređep na kojoj su sudjelovali i Marko Žabojec, načelnik Sektora za planiranje i strateško praćenje ESI fondova pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, prof. dr. sc. Matjaž Colnarič, Erasmus+ koordinator na Fakultetu elektrotehnike, računalstva i informatike Sveučilišta u Mariboru te prof. dr. sc. Neven Vrček, dekan FOI-ja.

U poslijepodnevnom dijelu, koji je bio namijenjen ponajprije studentima, međunarodna iskustva predstavili su studenti FOI-ja koji su bili (ili još uvijek jesu) na studijskom boravku ili stručnoj praksi u Njemačkoj, Španjolskoj i SAD-u. Studenti iz Brusselsa, koji se trenutno nalaze na FOI-ju na Erasmus studijskom boravku, također su predstavili svoja iskustva.

Na Danu međunarodne suradnje bilo je više 150 sudionika.
 

Prednosti i mane EU fondova

Tijekom panel diskusije “How did we benefit from EU programmes?“ panelisti su iznijeli svoja iskustva i viđenje europskih fondova. Zaključeno je kako fondovi omogućuju umrežavanje i suradnju diljem Europe, te kako posebno ima prostora za napredak u manje razvijenim zemljama EU. No postoji i problem velikog utroška radnih sati za projektne prijave, a neki projekti na kraju nisu financirani. Otvoreno je i pitanje operativnih programa i neuvrštavanja obrazovne infrastrukture u prioritete. Naime, prodekanica FOI-a Nina Begičević Ređep je naglasila da taj potez onemogućava realizaciju projekata obrazovne infrastrukture u Hrvatskoj, također i FOI-jevog Sveučilišnog kampusa Varaždin – faze II (nove zgrade FOI-ja), što je izuzetno štetno za Hrvatsku. Naglasila je i da je iskorištenost sredstava EU fondova u 3,5 godine od strane Hrvatske samo 19 posto.
 

Izvor:
Foto: ARHIVA RT / FOI

U fokusu

Liga za Varaždin: Ukidanje prireza je uvjet za sastavljanje gradske većine! I točka.

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Liga za Varaždin izlazi na predstojeće lokalne izbore i najavljuje potpuno ukidanje prireza u Gradu Varaždinu.

PRIREZ U VARAŽDINU = NULA KUNA

— Ili ćemo samostalno sastavljati gradsku većinu ili ćemo onome koji će ju sastavljati našu podršku uvjetovati potpunim ukidanjem prireza. I točka — rekao je prvi čovjek Lige za Varaždin, gospodarstvenik Davor Patafta.

Objasnio je i zašto:

— Aktivacija trenutno neaktivne imovine Grada Varaždina, koja otprilike vrijedi tri milijarde kuna, godišnje može nositi prihod od jednog cijelog proračuna. Zašto da onda građani plaćaju prirez? Nekome to svake godine može biti novi televizor, a nekome jednom godišnje nova investicija.

U gradu s prosječno najnižim plaćama, a onda i mirovinama, prirezom se građanima dodatno izbija iz džepova još najmanje dva milijuna eura. Sramotno i točka.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinka Marta Divjak nakon smrti djevojčice: Oduzeti roditeljska prava na vrijeme

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinka je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

Cijelu Hrvatsku šokirao je slučaj malene Nikoll iz Nove Gradiške. Ova dvoipolgodišnja djevojčica podlegnula je ozljedama u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti nakon što ju je premlatila vlastita majka.

Višednevni napori liječnika, nažalost, nisu bili uspješni. Ozljede glave bile su preteške. Preminula je na Uskrs. Malenu Nikoll roditelji su prije dvije godine ostavili u Centru za socijalnu skrb u Novoj Gradiški. U studenome prošle godine zatražili su da je Centar vrati u obitelj, čemu je udovoljeno.

Dosadašnjom istragom utvrđeno je da su malenu Nikoll roditelji mjesecima zlostavljali i zanemarivali, a Centar za socijalnu skrb za sve je to znao. Njezini roditelji su uhićeni, a ravnatelj Centra je smijenjen.

Slučaj je pokazao svu manjkavost sustava.

Reakcija

Zbog toga se na noge podignula javnost, ali i mnoge inicijative i udruge.

Varaždinka Marta Divjak iz inicijative „Moramo vam nešto reći“ sa svojom kolegicom Antonijom Skender sudjelovala je na sastanku s ministrom rada i socijalne politike Josipom Aladrovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem.

– Na sastanku s premijerom Plenkovićem i ministrom Aladrovićem dogovorili smo izmjenu Zakona o udomiteljstvu. Važno je pokrenuti izmjene tog zakona i sve nelogičnosti koje u praksi otežavaju udomljavanje relaksirati i osnažiti mogućnost udomiteljstva – ističe Marta Divjak.

Dodala je da je važno žurno pojednostaviti i maksimalno ubrzati postupke udomljavanja i posvajanja, a kao preduvjet za to provesti obuku djelatnika centara te nadležnih sudova.

– Za djecu koja su ranjiva oformiti stručne nadzorne timove koji će se sastojati od psihologa, medicinskog djelatnika i socijalnog radnika. U zakone i postupke vezane za djecu unijeti stroga vremenska ograničenja da djeca ne bi godinama odrastala u domovima ili, još gore, u nasilnim obiteljima. Neophodno je raslojiti rad centara za socijalnu skrb tako da se odvoje odjeli za slučajeve vezane za djecu te da djelatnici tih odjela budu maksimalno angažirani. Također, nužno je osnovati sustavan nadzor rada i svih oblika djelovanja socijalnih radnika i drugih stručnjaka te samih centara za socijalnu skrb – objasnila je Marta zahtjeve koje su iznijele premijeru Plenkoviću i ministru Aladroviću.

No, je li možda rješenje da biološki roditelji koji ga se odreknu nikad više ne mogu ponovno dobiti svoje dijete?

Pravovremena reakcija

– Oduzimanje roditeljskih prava na vrijeme onim biološkim roditeljima koji nisu roditelji, nego zlostavljači. Otac pokojne djevojčice imao je više od 20 prijava za nasilje, nakon prve je dijete trebalo oduzeti – objasnila je Varaždinka.

Inače, Marta je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

– Nije bilo natezanja s biološkim roditeljima i oduzimanjem roditeljskih prava. Naravno, i dalje je predugo da dijete čeka dvije godine u sustavu, a i sama činjenica da su moji roditelji čekali dijete tri i pol godine je poražavajuća. Potrebe djeteta na koje roditelji odgovaraju tijekom ranog razvoja čine osnovu za više razine emocionalnih, socijalnih i intelektualnih sposobnosti, te je stoga socioemocionalni razvoj u prvim godinama od presudnog značaja. U najranijoj dobi uspostavlja se snažan emocionalni odnos između djeteta i roditelja, koji je za ovu dob primaran i u kojem su ovi emocionalni odnosi ključni za djetetov psihički, ali i fizički razvoj. Uvijek volim napomenuti da sam ja imala sreće te da prilagodba nije dugo trajala – otkriva Marta, koja je pokrenula inicijativu „Moramo vam nešto reći“.

Važna platforma

– Inicijativu sam pokrenula jer sam željela platformu koja će educirati javnost o posvajanju i udomljavanju. Drugi razlog je bio da bivša djeca iz sustava mogu podijeliti osobna iskustva i tako pomoći drugima, ali i potaknuti promjene u sustavu brige o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Kad sam ja odrastala, nisam znala nijednu osobu koja je posvojena i nisam se imala ni s kim usporediti i povezati, a što mi je zapravo bilo potrebno, tako da sam napravila i grupe na Facebooku za posvojene i udomljene kako bi mogli izmjenjivati iskustva i podijeliti emocije. Zbog te zajednice sam upoznala i Tonku (Antoniju Skender), koja mi je prvo bila suradnica, a danas mi je najbolja prijateljica. Želimo senzibilizirati javnost, ukloniti stigmu s djece koja nemaju uobičajene životne putove te urediti sustav kako bi bilo manje djece u domovima, a više u obiteljima – rekla nam je Divjak, koja vjeruje da će u Hrvatskoj doći do zaokreta u sustavu socijalne skrbi.

– Mislim da hoće, zapravo nadam se da hoće. Ako je njihov interes bio zbog medija i javnosti, to je na njihovu savjest jer oko 4200 djece nema odgovarajuću roditeljsku skrb i nema vremena čekati. No, Tonka i ja smo rekle ministru i premijeru da ne mislimo odustati – zaključila je Varaždinka.

Nastavite čitati