Više od 85 % svih učitelja i učiteljica podržava zabranu korištenja mobitela u školama
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu objavio je rezultate po kojima više od 85 % svih učitelja i učiteljica podržava...
JUBILARNI, 10. DAN SURADNJE
Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu je zasigurno vodeći u regiji po broju međunarodnih i nacionalnih projekata, a dolazna i odlazna mobilnost studenata i nastavnika raste iz godine u godinu. FOI je od 2015. do 2017. ukupno sudjelovao u 48 projekata, od čega je 27 međunarodnih i 21 nacionalni projekt. Ukupni budžet projekata iznosio je 50 milijuna eura, od čega je budžet FOI-ja 2,5 milijuna eura.
Istaknula je to izv. prof. dr. sc. Nine Begičević Ređep, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju FOI-ja, u četvrtak na otvorenju jubilarnog, 10. Dana međunarodne suradnje. Program je počeo pozdravnim govorom dekana Fakulteta prof. dr. sc. Nevena Vrčeka. Više o ideji Dana međunarodne suradnje te o počecima međunarodne suradnje na FOI-ju govorila je prof. dr. sc. Blaženka Divjak, začetnica ovog projekta.
Prodekanica Begičević Ređep je istaknula da je ovogodišnji Dan međunarodne suradnje zapravo rezime onoga što se napravilo u posljednjih deset godina, a da su pozvana predavanja profesorica s dva vrlo uspješna sveučilišta, kako u internacionalizaciji tako i u EU projektima, odličan primjer kako treba strateški djelovati u smjeru internacionalizacije, povećanja mobilnosti i iskorištenja EU fondova.
– FOI ima vrlo uspješan Centar za međunarodne projekte, kao i Ured za međunarodnu suradnju, koji su, uz uspješne znanstvenike Fakulteta, vrlo važni u prijavama projekata, kao i u osiguranju podrške u upravljanju projektima – napomenula je prodekanica Begičević Ređep.
Pozvano predavanje „Internationalization Strategy of Kozminski University“ održala je prof. dr. sc. Anna Czarczyńska s Kozminski University u Varšavi, najboljeg poljskog privatnog sveučilišta sa snažnom međunarodnom reputacijom i visokim kotiranjem na međunarodnim rang listama. Istaknula je kako su ključ međunarodnog uspjeha povezivanje i umrežavanje, te entuzijazam pojedinaca. Prof. dr. sc. Lourdes Guàrdia s Open University of Catalonia u Barceloni, prvog on-line sveučilišta u svijetu, koje trenutno broji oko 55.000 studenata i smatra se jednom od najprestižnijih institucija za obrazovanje na daljinu u svijetu, istaknula je da su vrlo uspješni u prijavljivanju europskih projekata te trenutno imaju čak 11 znanstveno-istraživačkih projekata iz programa Horizon2020.
Uslijedila je panel diskusija pod nazivom “How did we benefit from EU programmes?“ u voditeljstvu prodekanice Begičević Ređep na kojoj su sudjelovali i Marko Žabojec, načelnik Sektora za planiranje i strateško praćenje ESI fondova pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, prof. dr. sc. Matjaž Colnarič, Erasmus+ koordinator na Fakultetu elektrotehnike, računalstva i informatike Sveučilišta u Mariboru te prof. dr. sc. Neven Vrček, dekan FOI-ja.
U poslijepodnevnom dijelu, koji je bio namijenjen ponajprije studentima, međunarodna iskustva predstavili su studenti FOI-ja koji su bili (ili još uvijek jesu) na studijskom boravku ili stručnoj praksi u Njemačkoj, Španjolskoj i SAD-u. Studenti iz Brusselsa, koji se trenutno nalaze na FOI-ju na Erasmus studijskom boravku, također su predstavili svoja iskustva.
Na Danu međunarodne suradnje bilo je više 150 sudionika.
Prednosti i mane EU fondova
Tijekom panel diskusije “How did we benefit from EU programmes?“ panelisti su iznijeli svoja iskustva i viđenje europskih fondova. Zaključeno je kako fondovi omogućuju umrežavanje i suradnju diljem Europe, te kako posebno ima prostora za napredak u manje razvijenim zemljama EU. No postoji i problem velikog utroška radnih sati za projektne prijave, a neki projekti na kraju nisu financirani. Otvoreno je i pitanje operativnih programa i neuvrštavanja obrazovne infrastrukture u prioritete. Naime, prodekanica FOI-a Nina Begičević Ređep je naglasila da taj potez onemogućava realizaciju projekata obrazovne infrastrukture u Hrvatskoj, također i FOI-jevog Sveučilišnog kampusa Varaždin – faze II (nove zgrade FOI-ja), što je izuzetno štetno za Hrvatsku. Naglasila je i da je iskorištenost sredstava EU fondova u 3,5 godine od strane Hrvatske samo 19 posto.
Izvor:
Foto: ARHIVA RT / FOI
Kolika opasnost prijeti od odlagališta govori i novi slučaj iz Zagreba, kad su bili ugroženi životi.
Bio je to drugi odron smeća na Jakuševcu u manje od mjesec dana. U odronu je jedan čovjek teško ozlijeđen, amputirana mu je ruka.
Bivši gradonačelnik Bandić govorio je da će sam sebe zapaliti ako se to odlagalište ne sanira, potom je aktualni gradonačelnik Tomašević u kampanji obećavao rješenja.
No, rješenja nema. Sada Tomašević zaziva za pomoć Vladu, a rješenje je prolongirao na drugi mandat.
Ne tako davno svjedočili smo i požarima na odlagalištima.
U Osijeku je početkom listopada ove godine izbio požar nezapamćenih razmjera, zapalile su se ogromne količine plastike. Stručnjaci su tada upozoravali ljude da zatvaraju prozore i ne izlaze ako ne trebaju zbog loše kvalitete zraka.
Samo nekoliko dana kasnije izbio je požar na odlagalištu kod Oroslavlja u Zagorju. Na sreću vatrogasci su ga na vrijeme uspjeli ugasiti.
Kad god se dogodi tako nešto imamo prilike svjedočiti prepucavanju političara, od lokalne do nacionalne razine. Međutim, u većini slučajeva ti isti političari ne pridaju previše pažnje problematici smeća u Hrvatskoj.
Pa uzmimo samo za primjer Varaždin koji na ulazu u grad ima balirano smeće više od 18 godina. Te bale nisu riješene upravo zbog politike, međusobnih podmetanja, lažnih prijava i inercije sustava.
Sada, nakon 18 godina napokon se našao kompromis gradske i državne vlasti i Vlada je pristala sa sto posto iznosa financirati sanaciju. Prije toga treba riješiti sporove vezane za bale.
Koliko još treba proći vremena da se napokon shvati koliko je problem otpada u Hrvatskoj bitan, odnosno kolika opasnost prijeti sa svih tih odlagališta.
Ovo blagdansko vrijeme koje je pred nama donijet će i pregršt lijepih prigoda koje se uvijek obilježavaju s čašicom nekog dobrog pića, bilo da to popijemo čisto ili pomiješamo s nekim drugim pićima u odlične kombinacije i mikseve.
To je isto tako dobro vrijeme za upitati odrasle potrošače za njihove preferencije kada je riječ o konzumaciji i stavovima spram jakih alkoholnih pića, a dobivene odgovori uspoređeni su s rezultatima istog istraživanja od prije dvije godine. Istraživanje su tijekom listopada 2023. godine proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.
Od tada nije bilo nekih velikih promjena u broju konzumenata; zabilježen je mali rast od 2 % pa sada imamo ukupno 58 % onih koji ističu da konzumiraju jaka alkoholna pića.
Među njima svaki 20 konzumira ova pića svakodnevno pri čemu je tih 5 % značajno više od 2 % zabilježenih u istraživanju iz 2021. U porastu je i broj onih koji jaka alkoholna pića piju nekoliko puta tjedno i to za 4 %, na ukupno 20 %. Dok jednom tjedno ova pića konzumira 18 % ispitanih te je njih 6 % manje. Nešto veću polovicu čine malo rjeđi konzumenti pa tako imamo 37% onih koji ova pića konzumiraju nekoliko puta mjesečno te 20 % koji ih konzumiraju nekoliko puta godišnje.
Likeri su stabilni na prvom mjestu što su potvrdili rastom od 2 % i ukupno 37% udjela kao jako alkoholno piće koje konzumenti kategorije najčešće piju. Međutim, snažan rast bilježi rakija koja je u odnosu na ranije istraživanje porasla za 8 % i sada je na 31 % preferiranog udjela. Zatim slijede džin s 11 %, viski s 11 %, vodka sa 7 % te rum s 3 % udjela.
I sada da se referiramo na tezu s početka priče: Pijemo li čisto ili u nekoj kombinaciji s drugim pićima? Ukupno je 4 % više onih koji jaka alkoholna pića piju čista, bez miješanja s bilo kojim drugim pićem, te ih sada ima nešto više od dvije trećine, točnije 67 %. Preostala trećina konzumenata ipak voli svoje jako alkoholno piće pomiješati s nekim drugim pićem i tako zadovoljiti svoje nepce.
Zadnje se pitanje odnosilo na mjesto konzumacije i tu nije bilo nekih značajnih promjena u odnosu na prethodno istraživanje. I dalje se najčešće pije kod kuće (svoje kuće ili kod prijatelja, rođaka i sl.), što kao svoj odgovor navodi 55 % konzumenata kategorije. Daljnjih 30 % najčešće pije izvan kuće (kafić, restoran i sl.).