FOTO Hrvatske vode imaju novi rok za završetak radova na jezeru u Trakošćanu, pogledajte kako napreduje izmuljenje
Danas, 23. ožujka, posjetili smo jezero u Trakošćanu da pogledamo kako napreduju radovi. Traju radovi, ali mi smo uspjeli vidjeti...
Nagrada Stjepanu Talanu i “Solvisu”
Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CROMA izabralo je Stjepan Talana, vlasnika i predsjednik uprave varaždinskog „Solvisa“, za Menadžera godine 2016.
“Kroz portret dobitnika se može vidjeti da postoje rješenja bez strane pameti ili politike”, Esad Čolaković
Stjepan Talan titulu je dobio u kategoriji Poduzetnik godine, a još je 16 gospodarstvenika iz devet kategorija također dobilo ovu prestižnu titulu.
-Sve su nagrade ravnopravne – rečeno je na konferenciji za novinare kojom je danas ujutro, 25. studenoga na Dan menadžera, u zagrebačkom hotelu Westin započeo 26. susret CROMA-e.
Sedamnaestero nagrađenih – među kojima je samo jedna žena i to iz područja građevine – lani je ostvarilo preko tri milijarde ukupnog prihoda, od čega je 10 % dobiti. Otvorili su 637 novih radnih mjesta i ostvarili 44 % izvoza.
Nagrada CROMA-e je najstarija hrvatska gospodarska nagrada ali i najveće priznanje struke, koja se dodjeljuje osobama s velikim doprinosom u gospodarstvu. Dosad ju je dobilo samo 217 hrvatskih menadžera . – Nagrađeni su uvijek uglavnom samozatajni ljudi koji postižu fantastične rezultate – rekao je Vladimir Ferdelji, predsjednik Udruženja.
Ovih sedamnaestero nagrađenih – među kojima je samo jedna žena i to iz područja građevine – lani je ostvarilo preko tri milijarde ukupnog prihoda, od čega je 10 % dobiti. Otvorili su 637 novih radnih mjesta i ostvarili 44 % izvoza.
-Za nagradu nisu zaslužne samo brojke, iako je jasno da su dobitnici u vrhu i po tome. Vrednuju se i oni faktori koji se ne vide u poslovnim knjigama kao, recimo, odnos prema radnicima i kontinuitet profesionalne poduzetničke biografije. Brojke to samo dokumentiraju – rekao je Esad Čolaković, glavni operativac CROMA-e, kako ga je nazvao Vladimir Ferdelji. Istaknuo je kako ova generacija poduzetnika i menadžera dokazuje da hrvatska može bolje i da se ravnopravno može nositi sa konkurencijom.
Nakon što su Menadžeri godine predstavljeni novinarima, održano je stručni skup o poreznoj reformi s uvodnim izlaganjem ministra Zdravka Marića, a na kojemu su sudjelovali najpoznatiji hrvatski ekonomski stručnjaci
J – Više nismo samo junior partner Europskoj uniji – rekao je. Menadžeri godine direktno rješavaju i problem nezaposlenosti. – Radna mjesta ne žive u političkim prognozama niti obećanjima. Ovi ljudi ih stvaraju. Kroz portret dobitnika se može vidjeti da postoje rješenja bez strane pameti ili politike – rekao je Čolaković i ovogodišnje laureate nazvao industrijskim maratoncima.
Vladimir Ferdelji je zaključio kako izgleda da nakon sedam gladnih, nastupa vrijeme sedam sretnih godina.
Jedna od glavnih karakteristika ove nagrade je objektivnost. Jer svake godine su u žiriju laureati prethodne godine pa će tako ovogodišnji dobitnici birati dobitnike za 2017.
Menadžeri godine 2016. Kratko su se predstavili novinarima i javnosti. Stjepan Talan je u svojih pola minute, između ostalog, rekao: – Bilo je hrabro početi 2009. godine. Borili smo se, ide nam odlično i sve izvozimo, a stalno se nadamo otvaranju tržišta u Hrvatskoj i regiji. Prihodi nam svake godine rastu dvostruko. Drago nam je dobiti nagradu od struke.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković održali su danas konferenciju za novinare na kojoj su govorili o ostvarenim projektima u prve dvije godine mandata te svemu što se planira narednih godina.
– Bez obzira na razne opstrukcije koje smo doživjeli u protekle dvije godine puno toga smo ostvarili. Prvo želim govoriti o balama. Sve što smo dosad napravili oko balo potpuno je koordinirano s Fondom za zaštitu okoliša i Ministarstvom gospodarstva te nismo napravili niti jedan korak mimo hodograma koji su nam oni propisali. Uspješno je proveden međunarodni natječaj za bale, odabran je izvođač, donesen je proračun, podnijeli smo zahtjev Fondu za financiranje. Uputili smo dopis Ministarstvu financija i Vladi sa zahtjevom sufinanciranja trajnog rješenja za bale. Očekujem da će navedene institucije tijekom lipnja donijeti sve potrebne odluke. Želim ponoviti da bale nisu politička tema, pa pozivam župana i saborske zastupnike da sa svoje strane javno podrže ovaj jedini, zakoniti postupak rješavanja bala koje već 18 godina stoje – na početku je pozvao Bosilj.
Među važnim projektima na koje je fokus stavio varaždinski gradonačelnik je podvožnjak Supilova – Wissertova, odnosno rješenje za kućanske rampu, za koji postoji pravomoćna lokacijska dozvola te on očekuje raspisivanje javne nabave za glavni projekt kroz nekoliko dana. Dodao je da je sve usuglašeno s Hrvatskim željeznicama i Hrvatskim cestama. Bosilj je rekao da je proširenje istočne obilaznice potpuno usklađeno s navedenim podvožnjakom te bi to trebalo biti prometno rješenje za ovaj dio grada i novi ulaz u Varaždin gradnjom produžene Wissertove ulice. Očekuje da će glavni projekt za ovoj podvožnjak biti gotov do kraja tekuće godine te se nada financiranju Hrvatskih cesta.
U prometu treba još spomenuti gradnju rotora u Hrašćici i Gojancu, a Hrvatskim cestama dogovoren je spoj Poslovne zone Jakovec i izgradnja nove petlje čvora Beretinec – Gojanec.
Grad Varaždin je prije desetak dana dobio uporabne dozvole za reciklažno dvorište 2 i sortirnicu, napomenu je prvi čovjek Varaždina.
Fokus aktualne gradske vlasti bit će i uređenje centra Varaždina. Tamo je uređeno nekoliko ulica, Habdelićev trg te 21 pročelje. Nastavit će se uređivati HNK, pojasnio je Bosilj, a do Špancirfesta će biti maknute skele sa zgrade Gradske vijećnice te će ona za 500. rođendan zablistati u punom sjaju. Grad je prijavio na jedan europski natječaj uređenje Starog grada vrijedan milijun eura te se čelni ljudi nadaju tom novcu. Putem ITU mehanizma planiraju se projekti za Vilu Oršić, Varaždinsku kuću i sinagogu.
Gradonačelnik je dodao da se čuo s direktorom Hrvatskih voda te se pokreće gradnja nasipa od Gojanca, preko Jalkovca do Brezja, a Grad će na njemu izgraditi biciklističko-pješačku stazu, rasvjetu i solarne klupice.
Bosilj očekuje kroz koji dan i javni natječaj za gradnju vrtića u Hrašćici te bi on mogao biti gotov na proljeće 2024. godine.
Gradonačelnik je naglasak stavio na završene POS stanove u Koblenzovoj ulici te najavio gradnju novih, kao i stanova za najam za mlade. Zamjenik Marković je u kontekstu stanovanja napomenuo da grad ima zemljište u Istarskoj ulici od 12.000 metara četvornih koje planira po povoljnim uvjetima prodati građanima za gradnju obiteljskih kuća. Nakon gradnje nasipa na Plitvici razmišlja se o individualnoj gradnji u Sajmišnoj ulici.
– Radimo na svim frontovima i nadamo se da se to vidi! – završio je Neven Bosilj.
Društvene djelatnosti
Miroslav Marković nastavio je s nabrajanjem ostvarenog. Pojasnio je da su njihovom mandatu zaposlene učiteljice iz produženog boravka, izjednačene su cijene vrtića, smanjena je cijena parkiranja. Puno je uloženo je u gradske vrtiće, a najavio je da će vjerojatno biti zaposlena dva kineziologa baš u vrtićima zbog epidemije debljine kojom je pogođena i Hrvatska.
– Razmišljamo o većoj strategiji razvoja Varaždina, koji se mora širiti i privući nove ljude. To znači dobre vrtiće i škole. Zato razmišljamo o projektiranju još jednog novog vrtića upravo u kvartu iza kućanske rampe – istaknuo je zamjenik gradonačelnika Varaždina.
Redakcija Telegrama tvrdi da je razotkrila veliki skandal s EU potporama – braća Pivac dobila su milijune eura, a na nekim prijavljenim farmama navodno uopće nemaju stoku!
Prema tvrdnjama Telegramovih izvora riječ je o međimurskoj Vajdi, tvrtki iz Grupe Pivac koji su najveći korisnici potpore za Mjeru 14 iz europske blagajne. Prošle im je godine za tu mjeru isplaćeno 3,8 milijuna eura.
Prihodi Vajde prošle su godine iznosili 89 milijuna eura, dobit je 3,46 milijuna eura, upravo nešto manje od iznosa potpora za Mjeru14.
– Na nekim se lokacijama svinje nikad nisu ni nalazile, niti su, prema izjavama zatečenih vlasnika, imali ugovore s podnositeljem zahtjeva o usluzi uzgoja svinja. Dakle, novac za Mjeru 14 je isplaćen, a da životinje nisu niti bile uzgajane na farmama niti je postajao ugovor s kooperantima – ističe se u članku kojeg u cijelosti možete pročitati OVDJE.