Povežite se s nama

U fokusu

Građani u šoku: građevinska dozvola skočila na 14.000 kuna!?

Objavljeno:

- dana

NEVJEROJATNO

– Znate li da izdavanje građevinske dozvole za kuću košta 14.000 kuna?

Još prije koji mjesec dozvolu si mogao dobiti za 800 kuna. Zbog čega odjednom tako visoka cijena, tko će uopće sada išta graditi? – požalio se čitatelj (podaci poznati redakciji) iz Varaždinske županije.

Traju izmjene, ali…

Doista, prema važećoj Uredbi o tarifi upravnih pristojbi, koja je na snazi od 1. veljače ove godine i kojom su propisani iznosi upravnih pristojbi (taksi) za izdavanje građevinskih dozvola, izdavanje građevinske dozvole za obiteljsku kuću koja prema toj Uredbi spada u građevine 4. skupine iznosi 800 kuna. No, prema izmijenjenom Zakonu o gradnji, koji je na snazi od 9. ožujka, ispada da je građevinska dozvola znatno skuplja.

Ako se pridržavaju naputka Ministarstva, oni koji izdaju građevinske dozvole krše Zakon, odnosno Uredbu

Problem je što spomenuti Zakon propisuje razvrstavanje građevina u samo tri skupine, dok su te iste građevine spomenutom Uredbom razvrstane u pet skupina. Znači, ako se gleda Zakon, obiteljska kuća sada je u 2. skupini, zajedno s velikim poslovnim i industrijskim objektima, višestambenim zgradama i neboderima, ali i vikendicama, a za tu 2. skupinu građevina, prema važećoj Uredbi, troškovi izdavanja građevinske dozvole ne smiju biti manji od 14.000 kuna.

Iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja potvrdili su nam da su u tijeku izmjene kojima bi se aktualna Uredba trebala uskladiti s izmijenjenim Zakonom.
– Nužno je što hitnije propisati upravne pristojbe za izdavanje građevinske i uporabne dozvole za građevine razvrstane u tri skupine – navode u Ministarstvu, koje je svojim područnim odjelima po županijama krajem ožujka uputilo naputak o naplati upravnih pristojbi za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola, a koji je objavljen i na internetskim stranicama Ministarstva.

– Do stupanja na snagu izmjena Uredbe, prilikom naplata upravnih pristojbi za izdavanje građevinske dozvole, kao i za izdavanje uporabne dozvole, potrebno je naplatiti samo opću pristojbu u iznosu od 20 kuna uz zahtjev i 50 kuna za sva rješenja za koja nije propisana posebna upravna pristojba – navode u Ministarstvu.

Brdo dokumentacije

Sada je potrebno obaviti pravi tehnički pregled i za obiteljsku kuću sa svim nadzornim inženjerima

No, umjesto da taj naputak razriješi sve nedoumice oko cijene građevinskih dozvola dok se Uredba i Zakon ne usklade, nastala je još veća zbrka. Ako se djelatnici lokalnih ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo budu pridržavali naputka, mogli bi prekršiti Zakon, odnosno Uredbu koja je još uvijek na snazi!

S obzirom na sve, bilo bi najbolje da građevinsku dozvolu ne trebate, barem dok se ne usklade ova dva propisa koji reguliraju njezino izdavanje. No, ako ipak podnesete zahtjev za njezino izdavanje, mogli biste se susresti i s drugim “neugodnim” novostima.

Apsurd: Prema izmijenjenom Zakonu o gradnji potrebna je ista dokumentacija za vikendicu, kuću ili poslovni centar

Prema izmijenjenom Zakonu potrebna je ista dokumentacija za, primjerice, vikendicu, kuću i proizvodnu građevinu ili poslovni centar, s obzirom na to da su spomenute građevine – sada u istoj skupini.

Dok je prije za obiteljsku kuću bez posebnih uvjeta (osim priključaka na komunalnu infrastrukturu) trebalo uz zahtjev za građevinsku dozvolu dostaviti samo arhitektonski i građevinski projekt, sada je potrebno dostaviti još projekte elektroinstalacija i strojarskih instalacija, a tu je i pitanje “pravoga” tehničkog pregleda sa svim nadzornim inženjerima prije izdavanja uporabne dozvole, što dosad nije bilo potrebno.

Međimurci i Varaždinci rade po naputku nadležnog Ministarstva

Investitorima koji su podnijeli zahjev nakon 9. ožujka naplaćujemo upravnu pristojbu od 70 kuna – poručuju pročelnici Sačić i Lacković

U Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Varaždinske županije i Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije slažu se da je Uredbu i Zakon potrebno uskladiti što prije.
No, dok se to ne dogodi, i u Varaždinskoj i u Međimurskoj županiji odlučili su držati se naputka Ministarstva.

 – Ukoliko je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 9. ožujka, Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Varaždinske županije će se u svojem postupanju pridržavati naputka Ministarstva graditeljstva, odnosno prilikom izdavanja građevinske dozvole će naplatiti upravnu pristojbu od ukupno 70 kuna – rekao je Mario Sačić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Varaždinske žuapnije.

Pročelnik Odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije Stjepan Lacković potvrdio je isto.
– Na zahtjeve za izdavanje građevinske dozvole, koji su podneseni nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o gradnji, investitorima naplaćuje upravnu pristojbu u iznosu od 70 kuna – poručio je Lacković.

Izvor:
Foto: RT

U fokusu

Kajtazi zahvalio Habijanu – osigurano je 265 tisuća eura za elektrifikaciju romskih naselja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski ministar gospodarstva Damir Habijan je u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja s direktorom HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. Nikolom Šulentićem potpisao Ugovor o financiranju Programa priključenja na elektroenergetsku mrežu objekata u romskim naseljima.

Potpisivanju Ugovora prisustvovao je i saborski zastupnik Veljko Kajtazi te predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA” Suzana Krčmar.

Ovim Ugovorom uređuje se postupak provedbe Programa priključenja na elektroenergetsku mrežu kućanstava u romskim naseljima u okviru Operativnog programa Vlade Republike Hrvatske za romsku nacionalnu manjinu 2021. – 2024. Elektrifikacija romskih naselja u financijskom iznosu od 265.000,00 eura. Navedenim sredstvima planira se, u naredne dvije godine, završiti već započete te inicirati i provesti nove aktivnosti elektrifikacije romskih naselja.

– Zahvaljujem cijenjenom zastupniku Veljku Kajtaziju i gospođi Suzani Krčmar, predsjednici Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” koji su aktivno od 2017. godine uključeni u ovu inicijativu i čiji je doprinos provedbi ovih aktivnosti neizmjeran. Zahvaljujući njihovom naporu i uloženom trudu stvorila se mogućnost provedbe projekta za koji su sredstva osigurana u proračunu, a kojim će se ojačati standard i olakšati život pripadnicima romske manjine u Republici Hrvatskoj – ističe Habijan.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi zahvalio je Vladi Republike Hrvatske i ministru Habijanu na razumijevanju i potpisanom Ugovoru.

Nastavite čitati

U fokusu

“Preživjeti s mirovinama? Gotovo je nemoguće, zato nas sve više traži posao”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Zamislite da nakon 40 godina radnoga staža dobijete nešto više od 500 eura mirovine. To je jedva dovoljno za režije, a moramo i jesti. Pričaju nam dvije umirovljenice s kojima smo razgovarali. Sreće imaju oni kojima pomažu djeca i unuci, ali nažalost neki se moraju snalaziti sami.

Zato i ne čudi da se iz godine u godinu povećava broj onih koji se vraćaju na posao. Neki opet rade jer su se otvorile prilike, zbog nedostatka radnika, ali većina je onih koji rade jer moraju i jer su u egzistencijalnim problemima.

– S mirovinama je gotovo nemoguće preživjeti. I ja tražim posao, barem na četiri sata. Djeca pomažu, ali ni njihove plaće nisu velike – rekla nam je jedna umirovljenica.

Više od 27.000 umirovljenika u starosnoj, prijevremenoj i obiteljskoj mirovini, kao i umirovljeni vojnici, policajci i branitelji, rade uz mirovinu do polovine radnog vremena. Na kraju 2023. godine radilo ih je 27.236.

Brojka je oscilirala tijekom godine, sa skokom u vrijeme turističke sezone, nakon čega je do danas pala za oko tisuću sezonskih umirovljenika-radnika, piše portal Mirovina.hr.

Bez obzira na ta sezonska kretanja, činjenica je da rad u mirovini postaje sve popularniji. Jedan od razloga je taj što se kroz godine širio krug onih kojima je dana ta zakonska mogućnost. Drugi je nedostatak radnika i sve veća spremnost poslodavaca da zadrže ili angažiraju radnike nakon odlaska u mirovinu. Treći i glavni razlog je onaj egzistencijalni, jer su mirovine premalene s obzirom na to da su troškovi života sve veći.

U starosnoj mirovini je 16.808 (61 posto) zaposlenih, a u prijevremenoj 6.045 (22 posto) zaposlenih. Najmanje zaposlenih umirovljenika je u obiteljskoj mirovini, njih 1.101 (4 posto). Djelatnih vojnih osoba je 1.938 (7 posto), a radi i 1.344 branitelja (pet posto).

Oko 90 posto umirovljenika zaposleno je kod pravnih osoba, a deset posto kod fizičkih osoba. Dvoje od troje zaposlenih su umirovljenici, dok je jedna trećina umirovljenica koje rade. Na kraju 2023. najviše ih je radilo u trgovini, njih 4.662. Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 3.684 zaposlenih umirovljenika, dok ih je gotovo jednako u prerađivačkoj industriji, njih 3.649. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti okupljaju 3.086 radnika u mirovini, a gotovo jednako i građevina, 2.964 zaposlenih.

Zanimljivi su i podaci o broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika. Prema aktualnoj statistici za siječanj, bilo je 1.646.540 osiguranika, te 1.225.457 umirovljenika. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika u siječnju je bio 1,34, dok je primjerice u prosincu prošle godine taj omjer bio 1,35. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 690,82 eura, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2023. (1191 euro) iznosi 58,00%.

Prema podacima od prosinca 2023. godine najbolji omjer zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika bio je u Istarskoj županiji gdje dolazi 1,76 zaposlena na jednog umirovljenika, u Međimurskoj županiji je to 1,72, Dubrovačko-neretvanskoj 1,69, Varaždinskoj 1,66 i Primorsko-goranskoj 1,47 zaposleni na jednog korisnika mirovine.

U travnju stižu uvećane mirovine

Konačno je poznat posljednji podatak koji je bio potreban da bi se mogla izračunati stopa usklađivanja mirovina.

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prosječnoj bruto plaći za polugodište, a ona iznosi 1.620 eura. Poznato je i da je stopa rasta potrošačkih cijena u istom razdoblju 3,0 posto pa se sada može izračunati i stopa usklađivanja.

Svoj izračun poslao je analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper. On tako kaže da stopa usklađivanja iznosi 4,26 posto, piše portal mirovina.hr.

– Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je neto i bruto plaće za prosinac 2023. godine: neto plaća iznosi 1.191 eura, a bruto 1.620 eura. Stopa rasta bruto plaća u drugom polugodištu 2023. u odnosu na prvo polugodište 2023. iznosi 4,8 posto, dok je stopa rasta potrošačkih cijena u istom razdoblju 3,0 posto. Prema tim podacima usklađivanje od 1.1.2024. godine prema omjeru 70:30 iznosi 4,26 posto. Usklađivanje će biti na mirovini za ožujak, s isplatom u travnju sa zaostacima za siječanj i veljaču – objasnio je Štampar.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje