Povežite se s nama

U fokusu

Tko su najveći dobitnici i gubitnici izbora? HDZ i SDP nisu igrali kao timovi već svatko za sebe i protiv svojih, a Čačić…

Objavljeno:

- dana

U III. izbornoj jedinici glasovalo je 218.591 od ukupno 349.019. SDP, odnosno koalicija Rijeke pravde dobili su 77.793 glasa ili 6 mandata, a HDZ i partneri osvojili su 58.346 glasova birača, odnosno pet mandata.

Nezavisna platforma Sjever Matije Posavca osvojila je čak 25.829 glasova ili 12,20 posto i time dobivaju dva mandata.

Možemo osvaja 13.229 glasova u našoj izbornoj jedinici i time dobivaju jedan mandat.

Glasovanje je bilo preferencijalno, što znači da su birači svoje povjerenje mogli dati bilo kome od kandidata na listi, bez obzira na poredak koji su odredile stranke. Međutim, da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz treće izborne jedinice.

Specifičnost ove kampanje u III. izbornoj jedinici bila je ta da gotovo ni jedna opcija nije pokušala preferencijama uloviti jedan mandat više za cijelu listu, odnosno nisu bacili karte za samo jednog kandidata, već je djelovalo kao da svaki kandidat igra svoju igru, odnosno protiv svojih. Tako smo imali reklamne spotove, plakate, letke i razne druge promidžbene materijale na kojima je više kandidata s iste liste tražilo birače da zaokruže njihovo ime. To je vrlo vjerojatno dodatno zbunilo birače.

Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat. Osvojio je 4.934 glasa ili 8.54 posto ukupnih glasova liste.

Spomenimo da je i koalicijski partner HDZ-a, HNS donio listi preko 3000 glasova. Tako je Predrag Štromar koji je s četvrtog mjesta na listi ušao u Sabor donio 2.597 glasova, a Robert Šplajt 589 preferencijalnih glasova.

Na listi Rijeka pravde za preferencijalne glasove borilo se također više kandidata, a osim SDP-ovaca za glasove birača borili su se i Reformisti – Natalija Martinčević na sedmom mjestu i Radimir Čačić na 13 mjesto. Predsjednik Reformista Radimir Čačić dobio je  SDP-ovoj koaliciji 4.960 glasova, a Natalija Martinčević 837.

Međutim, iako su osvojili respektabilnu podršku birača, preferencijalni glasovi nisu im bili ovaj put dovoljni da uđu u Sabor.

Ovo će sigurno biti veliki udarac za Reformiste koje su u zadnjih nekoliko mjeseci napustili gotovo svi načelnici, a već dulje vrijeme prisutno je nezadovoljstvo članova vodstvom stranke. Hoće li ovaj put Reformisti nestati s političke scene ili ne bit će jasno uskoro. Spomenimo i da su druge godine lokalni izbori te se karte na političkoj sceni opet mogu pomiješati.

Nezavisna platforma Sjever Matije Posavca je pak, barem za neke, najveće iznenađenje izbora. Prvo ih uopće nije bilo u anketama, a u nacionalnim medijima o toj se političkoj opciji priča tek nepunih mjesec dana. Ipak, uspjelo im je osvojiti dva mandata u samo jednoj izbornoj jedinici.

Nezavisnoj platformi Sjever ovo će sigurno biti dobra početna pozicija i za lokalne izbore druge godine.

Ipak, sve ovisi o tome kako će izgledati nova Vlada, a dok pregovori ne završe možemo samo nagađati.

Više o tome tko bi nas u naredne četiri godine trebao zastupati u Saboru možete pročitati:  Evo tko iz III. izborne jedinice ulazi u Hrvatski sabor

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje