Povežite se s nama

U fokusu

Traži se privatni partner: raspisan natječaj za gradnju škola u Ključu, Svetom Iliji, Ivancu i Martijancu

Objavljeno:

- dana

JAVNO-PRIVATNO PARTNESTVO

Natječaj za izbor privatnog partnera za izgradnju, odnosno dogradnju četiri škole u Varaždinskoj županiji putem javno-privatnog partnerstva jučer je raspisao Centar za praćenje poslovanja i energetskog sektora i investicija.

Župan Predrag Štromar podsjetio je da je Županija projekt JPP-a pokrenula s ciljem stvaranja uvjeta za održavanje jednosmjenske nastave, a time i uvjeta za kvalitetnije obrazovanje.

Po modelu JPP-a planira se izgradnja nove školske zgrade s dvoranom Područne škole Ključ na području Novog Marofa i nova zgrada Osnovne škole Vladimir Nazor u Svetom Iliji.

OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu i OŠ Martijanec bit će pak rekonstruirane i dograđene.

Strogi uvjeti: privatni partner mora tri godine biti bez gubitaka

Procijenjena kapitalna vrijednost projekta je 107 milijuna kuna bez PDV-a, a obveza privatnog partnera će biti financiranje, projektiranje, rekonstrukcija, izgradnja, dogradnja, održavanje, opremanje i upravljanje školskim objektima.

Nakon što objekti budu dovršeni, a rok je dvije godine, privatnom partneru će tijekom 25 godina najamninu plaćati resorno ministarstvo (55 posto), Županija (35 posto) te gradovi i općine (10 posto).

Župan Štromar pozvao je hrvatske tvrtke da se jave na natječaj samostalno ili u zajednici.

– Na natječaju se traže sposobni ponuditelji, koji su u protekle tri godine poslovali s dobitkom, a iza sebe imaju uspješno završene projekte. Iako dosta tvrtki posluje s teškoćama, u Hrvatskoj ima onih koji ispunjavaju ove uvjete i zato vjerujem da će biti ponuđača – rekao je Štromar na današnjoj kavi s novinarima.

Izbor u lipnju sljedeće godine?

Izbor privatnog partnera odvija se u dva kruga. U prvom tvrtke trebaju iskazati interes, dok u drugom krugu trebaju poslati obvezujuće ponude.

Riječ je o složenoj proceduri, pa se očekuje da će privatni partner, bude li interesa, biti izabran u lipnju sljedeće godine.

Izvor:
Foto: ARHIVA RT

U fokusu

Koje se maksimalne magnitude potresa mogu očekivati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.

Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.

– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.

Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje