Čak42% građana Hrvatske bi radilo u IT-ju, najnepoželjniji sektor je trgovina, a dodatne edukacije žele iz stranih jezika i digitalnih vještina
Zaposlene osobe u Hrvatskoj relativno pozitivno ocjenjuju svoje poslovne sposobnosti, pritom dajući sebi najviše ocjene u timskom radu, digitalnim kompetencijama kao i komunikacijskim vještinama, dok se većina najlošije ocjenjuje u marketinškim kompetencijama. Dio je to rezultata velikog istraživanja koje je u svibnju i lipnju ove godine provela agencija Ipsos na zaposlenim osobama u Hrvatskoj starijima od 18 godina u povodu četvrte sezone Mastercardovog projekta Uplift, namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima.
Istraživanje je pokazalo i da ispitanici smatraju kako je za pronalaženje i kvalitetno obavljanje posla najvažnije imati kompetencije poput: izgradnje dobrih poslovnih odnosa (90%), komunikacijskih vještina (90%), organizacije rada i upravljanja vremenom (89%) te digitalnih kompetencija (89%). Općenito, većina ispitanika se slaže da su među manje važnim kompetencijama za dobro obavljanje posla prezentacijske vještine, administracija kao i znanje iz marketinga.
Upitani u kojim bi se segmentima htjeli dodatno educirati, ispitanici, čak njih 43%, ističu strane jezike. Nakon toga slijede edukacije o upravljanju stresom, digitalnim vještinama kao i prezentacijske vještine te javni nastup. Na začelju potrebnih edukacija su one iz područja izgradnje dobrih poslovnih odnosa (12%), poslovne administracije (12%) te timskog rada (9%).
Zanimljivi su i rezultati iz poželjnih dodatnih edukacija na temelju spola i dobi. Naime, želju za dodatnim edukacijama iz prezentacijskih vještina u značajno većoj mjeri iskazuju žene, za razliku od muškaraca čiji je interes prema navedenoj edukaciji značajno niži kao i prema edukaciji o upravljanju stresom. Mlađe osobe (do 30 godina) u većoj mjeri žele dodatne edukacije iz marketinga. Zaposlenici u javnom sektoru u većoj mjeri žele se educirati u području upravljanja konfliktnim situacijama, dok je želja za navedenim kod zaposlenika u privatnom sektoru manja.
U sklopu istraživanja, građani su upitani u kojoj industriji bi htjeli raditi, a posao u IT-ju opravdava svoju titulu jednog od najpoželjnijih – čak 42% ispitanih bi radilo u tom sektoru. Odmah nakon slijedi farmacija pa sektor financija. U ugostiteljstvu i turizmu rado bi se zaposlilo 22% svih ispitanika čime ovaj sektor ne spada među najpoželjnije prema analiziranim industrijama u ovom istraživanju, no popularniji je od prehrambene industrije i trgovine.
S obzirom na to da je turizam najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj zbog čega je projekt Uplift usmjeren upravo ka poduzetnicima u tom sektoru, kroz istraživanje se dodatno ispitalo što zaposleni građani misle o tom sektoru. Ispitanici, njih 76%, se slažu s tvrdnjom da bi turistički djelatnici trebali prolaziti posebne edukacije kako bi mogli obavljati posao što efikasnije i u skladu s potrebama turista, a samo njih 21% smatra da svatko može raditi u turizmu jer to ne zahtijeva specifična znanja.
Nešto manje od polovice ispitanih misli da se ne može dobro živjeti isključivo od sezonskog rada u turizmu, a njih 43% drži i da su djelatnici premalo plaćeni za obavljeni posao.
Ispitanici koji su zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu kao najveće probleme s kojima se susreću vide nedostatak slobodnih dana, nakon čega slijedi previše radnih sati te niska plaća i loš odnos gostiju. Najmanje problema ističu vezano za fizičke uvjete rada kao i za odnose s nadređenima. Među svim problemima njih 33% navodi i nedostatak prilike za stjecanjem dodatnih vještina.
Od nove godine počinje naplata i onih jednokratnih za voće i povrće. Istodobno, povećava se naknada za povrat plastičnih boca. Potvrdila je to ministrica Vučković za RTL.
– Iako se ne bi tako činilo na prvi pogled, riječ je o vrećicama koje čine dosta otpada. U pravilu se bacaju – kao što im ime govori – nakon samo jedne uporabe. Smanjivanje takvih vrećica se potiče već niz godina – rekla je ministrica za RTL.
Naplata vrećica počinje s prvim danom nove godine.
Još jedna novost je povećanje naknade za povrat PET ambalaže.
Varaždinski FOI je domaćin jubilarne 35. međunarodne znanstvene konferencije CECIIS 2024 – Central European Conference on Information and Intelligent Systems. Glavna tema je cyber sigurnost, a konferencija je namijenjena i profesorima i studentima.
Konferencija CECIIS održava se od 1989. godine, a kroz godine se mijenjala i prilagođavala trendovima u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Ovogodišnja tema, Cyber-Physical and Embedded Systems, obuhvaća tehnologije koje oblikuju sadašnjost i imaju potencijal transformirati budućnost društva i industrije.
-FOI svake godine nastoji pratiti suvremene trendove u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, a konferencija uvijek okuplja brojne znanstvenike, stručnjake iz cijelog svijeta i etablirala se u našoj regiji, ali i međunarodno – rekla je dekanica Marina Klačmer Čalopa. Dodala je da ove godine imaju goste predavače iz europskih zemalja, ali i iz Južnoafričke Republike.
Predsjednik Programskog odbora konferencije Neven Vrček istaknuo je da je 35 godina u ovoj znanosti tradicija koja je doista vrijedna pažnje.
– Ove su godine središnja su tema sustavi važni za suvremenu industriju i razvoj cijelog gospodarskog sektora današnjice – kazao je Vrček i dodao da pokrivaju širok spektar tema.
-Bavimo digitalnom transformacijom i informacijskom sigurnošću te umjetnom inteligencijom i u tom smislu pokrivamo širok spektar tema u informacijskim i inteligentnim sustavima – rekao je Vrček.
Među sudionicima konferencije je i Srđan Čapkun, pozvani predavač i stručnjak sa Sveučilišta u Zürichu te predsjednik Centra za sigurnost i privatnost informacija u Zürichu
On je istaknuo da je cyber sigurnost tema koja nije važna samo u smislu binarnih podataka i informacija, kao što su bankovni podaci, novac i slično. Također, osvrnuo se i na jučerašnji događaj u Libanonu.
– Kao što ste možda jučer vidjeli u Libanonu, to je tema koja prelazi neke granice digitalnog u cyber physical system, odnosno prelazi na fizičke napade i to je samo jedan primjer takvih vrsta napada. Više od deset godina bavimo se takvim temama, od napada na GPS sustave navigacije, napada na sustave mjerenja udaljenosti, do napada na industrijske sustave, a može doći i do napada na nuklearne sustave u Iranu – istaknuo je Čapkun.
Program konferencije uključuje tri pozvana predavanja istaknutih međunarodnih stručnjaka. Prvi dan započinje predavanjem prof. dr. sc. Srđana Čapkuna sa Sveučilišta u Zürichu, predsjednika Centra za sigurnost i privatnost informacija u Zürichu (ZICS), nakon čega će uslijediti panel diskusija pod nazivom “It’s time for digital growth”. Drugi dan obilježit će predavanja prof. dr. sc. Hanni Muukkonen sa Sveučilišta Oulu u Finskoj i prof. dr. sc. Barta Rientiesa s Otvorenog sveučilišta u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Konferencija će također ugostiti 9 znanstvenih sekcija, a studenti će imati priliku predstaviti svoje radove na 14. studentskoj poster i prezentacijskoj sekciji. Tijekom trodnevnog programa planirani su i brojni popratni događaji, uključujući gostujuća predavanja, radionice poduzeća i stranih partnerskih institucija, te projektne radionice i sastanke.
Fakultet organizacije i informatike konferenciju organizira u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, Fakultetom prometnih znanosti i Fakultetom elektrotehnike i računarstva, te s Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku i Fakultetom informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci.
Konferencija se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te uz podršku brojnih sponzora, a na svečanom otvorenju među brojnim su sudionicima i gostima bili i varaždinski i novomarofski gradonačelnici Neven Bosilj i Siniša Jenkač.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.