Povežite se s nama

U fokusu

Tučnjava po Varaždinu nikad više ili je riječ o teškoj zabludi?

Objavljeno:

- dana

Što se to događa s mladima u Varaždinu, pitali su se mnogi nakon događaja u četvrtak, 28. travnja, u centru Varaždina.

Naime, 23-godišnji državljanin Sjeverne Makedonije u gluho doba noći zadao je svom vršnjaku dva uboda nožem u tijelo i nanio mu tešku ozljedu (otvorena rana trbušne stijenke s unutarnjom ozljedom). Također je nožem zadao više uboda i reznih rana još četvorici mladića.

Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu usvojila je prijedlog državnog odvjetnika i odredila mu istražni zatvor zbog opasnosti od bijega i opasnosti od nedopuštenog utjecaja na svjedoke u istrazi te zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela.

Mnogi su isticali da je napadima nožem prethodio fizički sukob, a sve to zgrozilo je naše sugrađane.

Zgroženi

Također, mnogi su bili zgroženi i kada je u siječnju ove godine kod ugostiteljskog objekta na parkiralištu u Zagrebačkoj ulici više mladića pretuklo dvojicu 21-godišnjaka.

Vara li nas dojam da je nasilja među mladima više ili je riječ o prividu?

Varaždinska policija ističe da su prekršaji po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira u posljednjih pet godina u padu, pa tako i tučnjave.

– Brojka od 300-tinjak prekršaja na godišnjoj razini u Policijskoj postaji Varaždin neznatno varira, no zbog epidemije COVID-a-19 u 2020. i 2021. godini struktura prekršaja se uvelike promijenila. Najveći pad broja prekršaja u posljednjih nekoliko godina bilježi se u ugostiteljskim objektima, te je tako broj sa 71 prekršaja u 2018. godini pao na prošlogodišnjih 25 prekršaja – ističe PU varaždinska.

– Ako usporedimo prvo tromjesečje ove godine s pretpandemijskom 2019. godinom, možemo reći da je došlo do pada broja prekršaja po istom zakonu, sa 68 prekršaja na 34 u ovoj godini. Prekršaji iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (tučnjava, svađa, vika) u padu su s 31 na devet prekršaja – dodaje varaždinska policija.

Teške ozljede

I dok statistika otkriva da je manje tučnjava, ipak do njih dolazi. Nakon tučnjava dolazi čak i do teških tjelesnih ozljeda.

– Zbog izmjena kaznenog djela u domeni obiteljske kaznenopravne zaštite, teško je usporediti brojčane pokazatelje kaznenih djela “Teška tjelesna ozljeda” i “Tjelesna ozljeda”. Konkretno, s četiriju kaznenih djela “Tjelesna ozljeda” i sedam kaznenih djela “Teška tjelesna ozljeda” u 2019. godini broj istovjetnih kaznenih djela porastao je na 15 kaznenih djela “Tjelesna ozljeda” i devet kaznenih djela “Teška tjelesna ozljeda” na području Policijske postaje Varaždin u 2021. godini. Porast je i u prvom tromjesečju 2022. godine u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, odnosno s tri na osam kaznenih djela. Ipak, u broju kaznenih djela vrlo je mali broj tjelesnih ozljeda i teških tjelesnih ozljeda nastalih u nekom fizičkom sukobu – objašnjava PU varaždinska.

I pedagoginja Srednje strukovne škole Varaždin Nikolina Smrečki Češljaš tvrdi kako nema pokazatelja da ima porasta nasilja među mladima.

– Nasilje je uvijek bilo prisutno u društvu, kako među djecom i mladima, tako i među odraslima. Nemamo novije rezultate istraživanja koji govore o porastu nasilja među mladima. Posljednjih godina o nasilju se više i češće javno progovara, mediji više izvještavaju o nasilju, počiniteljima i žrtvama, pa se stekao dojam da je nasilje u porastu. Kad se govori o nasilju u školi, moje je iskustvo veća prisutnost psihičkog nasilja u obliku ogovaranja, ismijavanja, izoliranja, uvredljivih komentara, isključivanja iz aktivnosti i širenja zlobnih ili netočnih glasina. Nasilje koje se najčešće događa i kojem su učenici najviše izloženi je nasilje putem interneta, odnosno cyberbullying, a koje može imati teže posljedice za zdravlje i razvoj od nasilja koje se događa uživo – objašnjava Smrečki Češljaš.

Koronakriza

Također, mlađa populacija bila je iznimno pogođena koronakrizom i zabranama.

– U razdoblju izolacije i nastave na daljinu nije zabilježen porast nasilja među mladima, no u tom su razdoblju škole bile zatvorene, učenici su manje bili u fizičkom kontaktu i manje su prijavljivali što im se događa. Međutim, izolacija i nastava na daljinu utjecale su na psihološku dobrobit djece i mladih te dovele do porasta problema mentalnog zdravlja i mentalnih poremećaja. Istraživanje provedeno 2021. godine pokazalo je kod djece i mladih značajan porast anksioznosti i/ili depresivnosti – strah od neuspjeha, anksioznost u socijalnim situacijama, osjećaj tuge i praznine, zabrinutost za sigurnost članova obitelji – te posttraumatskog stresa: teškoće koncentriranja, uznemirenost, emocionalnu osjetljivost, izbjegavanje neugodnih sjećanja i osjećaja – dodaje Smrečki Češljaš.

Mladi su tako jedva dočekali ublažavanje epidemioloških mjera jer realno dvije godine nisu mogli izlaziti.

Naravno, s ponovnim otvaranjem noćnih klubova i barova dolazi do prekršaja remećenja javnog reda i mira. Policija ističe da mladi remete noćni mir, a razmirice iz barova često presele na ulicu, dok vrlo često krše i odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer ostavljaju svoja vozila u pješačkoj zoni ili na nogostupima.

Nadzor

No uvođenjem videonadzora u centru grada varaždinska policija tomu je doskočila.

– Stanje sigurnosti u Gradu Varaždinu u proteklih nekoliko godina je na zadovoljavajućoj razini, unatoč povremenim događajima koji su posebno praćeni u medijima i javnosti. Uvođenjem videonadzora na javnim mjestima u centru grada stanje sigurnosti se uvelike promijenilo nabolje. Videonadzor uspješno odvraća osobe sklone činjenju kaznenih djela i prekršaja te se putem njega provodi osiguranje manifestacija i ostalih događanja. Kod naknadnih prijava slučajeva narušavanja javnog reda i mira ili počinjenja kaznenih djela policiji, često je videonadzor jedan od značajnih alata u kriminalističkom istraživanju, pa tako i u nedavnom slučaju u Ulici Ivana Padovca u Varaždinu – objašnjavaju iz varaždinske policije te dodaju da policijski službenici temeljne i interventne policije obilaze ulice i trgove u cilju prevencije, no zbog smještaja noćnih klubova i barova, ali i intenziteta kretanja osoba prema Studentskom domu u Varaždinu, taj obim poslova je značajan.

– Stoga će policija u cilju zadržavanja povoljnog stanja pojačavati prevenciju kroz pojačanu prisutnost policijskih službenika na javnim površinama grada Varaždina te kontrolama ugostiteljskih objekata, osobito usluživanja pića pijanim i maloljetnim osobama – zaključuju iz PU varaždinske.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje