Povežite se s nama

U fokusu

Tučnjava po Varaždinu nikad više ili je riječ o teškoj zabludi?

Objavljeno:

- dana

Što se to događa s mladima u Varaždinu, pitali su se mnogi nakon događaja u četvrtak, 28. travnja, u centru Varaždina.

Naime, 23-godišnji državljanin Sjeverne Makedonije u gluho doba noći zadao je svom vršnjaku dva uboda nožem u tijelo i nanio mu tešku ozljedu (otvorena rana trbušne stijenke s unutarnjom ozljedom). Također je nožem zadao više uboda i reznih rana još četvorici mladića.

Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu usvojila je prijedlog državnog odvjetnika i odredila mu istražni zatvor zbog opasnosti od bijega i opasnosti od nedopuštenog utjecaja na svjedoke u istrazi te zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela.

Mnogi su isticali da je napadima nožem prethodio fizički sukob, a sve to zgrozilo je naše sugrađane.

Zgroženi

Također, mnogi su bili zgroženi i kada je u siječnju ove godine kod ugostiteljskog objekta na parkiralištu u Zagrebačkoj ulici više mladića pretuklo dvojicu 21-godišnjaka.

Vara li nas dojam da je nasilja među mladima više ili je riječ o prividu?

Varaždinska policija ističe da su prekršaji po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira u posljednjih pet godina u padu, pa tako i tučnjave.

– Brojka od 300-tinjak prekršaja na godišnjoj razini u Policijskoj postaji Varaždin neznatno varira, no zbog epidemije COVID-a-19 u 2020. i 2021. godini struktura prekršaja se uvelike promijenila. Najveći pad broja prekršaja u posljednjih nekoliko godina bilježi se u ugostiteljskim objektima, te je tako broj sa 71 prekršaja u 2018. godini pao na prošlogodišnjih 25 prekršaja – ističe PU varaždinska.

– Ako usporedimo prvo tromjesečje ove godine s pretpandemijskom 2019. godinom, možemo reći da je došlo do pada broja prekršaja po istom zakonu, sa 68 prekršaja na 34 u ovoj godini. Prekršaji iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (tučnjava, svađa, vika) u padu su s 31 na devet prekršaja – dodaje varaždinska policija.

Teške ozljede

I dok statistika otkriva da je manje tučnjava, ipak do njih dolazi. Nakon tučnjava dolazi čak i do teških tjelesnih ozljeda.

– Zbog izmjena kaznenog djela u domeni obiteljske kaznenopravne zaštite, teško je usporediti brojčane pokazatelje kaznenih djela “Teška tjelesna ozljeda” i “Tjelesna ozljeda”. Konkretno, s četiriju kaznenih djela “Tjelesna ozljeda” i sedam kaznenih djela “Teška tjelesna ozljeda” u 2019. godini broj istovjetnih kaznenih djela porastao je na 15 kaznenih djela “Tjelesna ozljeda” i devet kaznenih djela “Teška tjelesna ozljeda” na području Policijske postaje Varaždin u 2021. godini. Porast je i u prvom tromjesečju 2022. godine u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, odnosno s tri na osam kaznenih djela. Ipak, u broju kaznenih djela vrlo je mali broj tjelesnih ozljeda i teških tjelesnih ozljeda nastalih u nekom fizičkom sukobu – objašnjava PU varaždinska.

I pedagoginja Srednje strukovne škole Varaždin Nikolina Smrečki Češljaš tvrdi kako nema pokazatelja da ima porasta nasilja među mladima.

– Nasilje je uvijek bilo prisutno u društvu, kako među djecom i mladima, tako i među odraslima. Nemamo novije rezultate istraživanja koji govore o porastu nasilja među mladima. Posljednjih godina o nasilju se više i češće javno progovara, mediji više izvještavaju o nasilju, počiniteljima i žrtvama, pa se stekao dojam da je nasilje u porastu. Kad se govori o nasilju u školi, moje je iskustvo veća prisutnost psihičkog nasilja u obliku ogovaranja, ismijavanja, izoliranja, uvredljivih komentara, isključivanja iz aktivnosti i širenja zlobnih ili netočnih glasina. Nasilje koje se najčešće događa i kojem su učenici najviše izloženi je nasilje putem interneta, odnosno cyberbullying, a koje može imati teže posljedice za zdravlje i razvoj od nasilja koje se događa uživo – objašnjava Smrečki Češljaš.

Koronakriza

Također, mlađa populacija bila je iznimno pogođena koronakrizom i zabranama.

– U razdoblju izolacije i nastave na daljinu nije zabilježen porast nasilja među mladima, no u tom su razdoblju škole bile zatvorene, učenici su manje bili u fizičkom kontaktu i manje su prijavljivali što im se događa. Međutim, izolacija i nastava na daljinu utjecale su na psihološku dobrobit djece i mladih te dovele do porasta problema mentalnog zdravlja i mentalnih poremećaja. Istraživanje provedeno 2021. godine pokazalo je kod djece i mladih značajan porast anksioznosti i/ili depresivnosti – strah od neuspjeha, anksioznost u socijalnim situacijama, osjećaj tuge i praznine, zabrinutost za sigurnost članova obitelji – te posttraumatskog stresa: teškoće koncentriranja, uznemirenost, emocionalnu osjetljivost, izbjegavanje neugodnih sjećanja i osjećaja – dodaje Smrečki Češljaš.

Mladi su tako jedva dočekali ublažavanje epidemioloških mjera jer realno dvije godine nisu mogli izlaziti.

Naravno, s ponovnim otvaranjem noćnih klubova i barova dolazi do prekršaja remećenja javnog reda i mira. Policija ističe da mladi remete noćni mir, a razmirice iz barova često presele na ulicu, dok vrlo često krše i odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer ostavljaju svoja vozila u pješačkoj zoni ili na nogostupima.

Nadzor

No uvođenjem videonadzora u centru grada varaždinska policija tomu je doskočila.

– Stanje sigurnosti u Gradu Varaždinu u proteklih nekoliko godina je na zadovoljavajućoj razini, unatoč povremenim događajima koji su posebno praćeni u medijima i javnosti. Uvođenjem videonadzora na javnim mjestima u centru grada stanje sigurnosti se uvelike promijenilo nabolje. Videonadzor uspješno odvraća osobe sklone činjenju kaznenih djela i prekršaja te se putem njega provodi osiguranje manifestacija i ostalih događanja. Kod naknadnih prijava slučajeva narušavanja javnog reda i mira ili počinjenja kaznenih djela policiji, često je videonadzor jedan od značajnih alata u kriminalističkom istraživanju, pa tako i u nedavnom slučaju u Ulici Ivana Padovca u Varaždinu – objašnjavaju iz varaždinske policije te dodaju da policijski službenici temeljne i interventne policije obilaze ulice i trgove u cilju prevencije, no zbog smještaja noćnih klubova i barova, ali i intenziteta kretanja osoba prema Studentskom domu u Varaždinu, taj obim poslova je značajan.

– Stoga će policija u cilju zadržavanja povoljnog stanja pojačavati prevenciju kroz pojačanu prisutnost policijskih službenika na javnim površinama grada Varaždina te kontrolama ugostiteljskih objekata, osobito usluživanja pića pijanim i maloljetnim osobama – zaključuju iz PU varaždinske.

U fokusu

Uvodi se program održavanja zgrada, pričuve bi mogle jako rasti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministarstvo graditeljstva objavilo je na javnom savjetovanju dugo očekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Jedna od novosti je da se uvode sankcije za one zgrade koje ne donesu godišnji program održavanja, a konačno je propisan i iznos minimalne pričuve.

Godišnji program održavanja zgrade važan je dokument kojim se matematički izračunava kolika mora biti visina pričuve da bi se zgrada mogla održavati.

Na temelju pregleda i zatečenog stanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, upravitelj suvlasnicima predlaže godišnji program te oni o njemu raspravljaju, a nakon toga ga prihvaćaju, piše tportal.

Godišnji program održavanja zgrade sadrži planirane troškove, a to su: obvezni radovi, redovito održavanje (mali popravci), hitni popravci, nužni popravci (radovi koji se poduzimaju na nalog građevinskog inspektora), izvanredno održavanje, usluge (pogonski troškovi, režije…), troškovi osiguranja i ostali troškovi.

Pod obavezne radove spadaju redovito održavanje i pregled dizala, servis protupožarnih instalacija i vatrogasnih aparata, dimnjačarske usluge, dezinsekcija i deratizacija zgrade te ispitivanje gromobranske instalacije (jednom u šest godina).

Stoga ako vam upravitelj nije dostavio ovakav plan održavanja, svakako ga zatražite kako bi svi u zgradi točno znali što će se u toj godini raditi.

Pogotovo jer će prema prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada neprihvaćanje plana održavanja biti sankcionirano većim iznosom obavezne pričuve.

Visinu pričuve određuju suvlasnici zgrade natpolovičnom većinom glasova prema neto površini stambenog prostora. Dogovoreni iznos u konačnici ovisi o financijskim mogućnostima stanara i programu upravljanja zgradom.

Nakon što suvlasnici izglasaju godišnji plan aktivnosti vezanih za održavanje zajedničkih dijelova zgrade upravitelj je dužan izraditi plan predviđenih poslova za održavanje, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini (godišnji program), a potom to na prikladan način objaviti u zgradi najkasnije do isteka tekuće kalendarske godine.

Na temelju predviđenih troškova određuje se visina pričuve izražena po kvadratnom metru stana. U izračun pričuve potrebno je uključiti eventualne izvanredne zahvate koji podrazumijevaju veće popravke ili poboljšanja na zgradi, za čije je poduzimanje potrebna suglasnost suvlasnika i koji se provode u dužem razdoblju.

Prema novom zakonu, koji je u javnoj raspravi, minimalni iznos zajedničke pričuve po metru kvadratnom korisne površine stana godišnje bi trebao iznositi 0,54 posto etalonske cijene građenja, a nju objavljuje Ministarstvo graditeljstva.

Etalonske cijene građenja podrazumijevaju sve troškove izvedbe građevinskih i drugih radova u vezi s građenjem stanova, odnosno stambenih zgrada, uključujući porez na dodanu vrijednost, osim troškova koji se odnose na zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke građevine na infrastrukturu.

Od prosinca 2022. etalonska cijena gradnje iznosi 993 eura po kvadratu stana, a to znači da je minimalna mjesečna pričuva 0,44 eura (993 eura x 0,54 posto: 12 mjeseci).

Tako bi primjerice za stan od 50 kvadrata minimalna mjesečna pričuva trebala iznositi 22 eura.

Međutim, u slučaju da zgrada nema godišnji plan održavanja, novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada predviđa kaznu u vidu toga da će suvlasnici biti dužni na ime pričuve uplaćivati čak pet puta više, odnosno 2,2 eura za kvadrat stana. Za stan od 50 kvadrata tada bi pričuva iznosila 110 eura, prenosi tportal.

Nastavite čitati

U fokusu

Najbrojniji strani radnici u Međimurju su Filipinci

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća Međimurske županije održanoj 22. veljače, između ostalog, razgovaralo se o priljevu stranih radnika na međimurskom području, te sigurnosnoj situaciji o čemu su GSV izvijestili predstavnici Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić i Nenad Plevnjak.

O aktualnom broju stranih radnika u Međimurju govorio je Krunoslav Gosarić, istaknuvši da je u Međimurskoj županiji trenutno zaposleno oko 3600 stranih državljana, dok ih je na kraju 2023. godine bilo 2874. U Međimurju su najbrojniji Filipinci, potom Nepalci i Indijaci, a najviše ih je zaposleno u metaloprerađivačkoj industriji te građevinarstvu. Iz PUM-a ističu da sigurnosnih problema sa stranima radnicima u Međimurju nema.

Župan Međimurske županije Matija Posavec naglašava da se iz podataka iščitava vrlo važan detalj: “Vidljivo je da Međimurje nije isključiva, zatvorena sredina, što nam se ponekad znalo spočitavati. Na našem području nema incidenata poveznih s mržnjom i netolerancijom prema strancima, naprotiv, među prvima smo pokrenuli rješenja za lakšu integraciju. Uz snažniju pomoć i kontrolu s državne razine, lako bi se riješila i pitanja vezana uz kontrolu agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih državljana te problemi vezani uz loše uvjete stanovanja koje dio stranih radnika trpi.”

Zamjenik župana Josip Grivec dodaje da u integraciji stranih radnika, bez obzira na jezičnu barijeru, ulogu igra i civilno društvo te pozvao udruge da strane državljane pozivaju u svoje redove.

U raspravi je istaknuta potreba donošenja i provođenja jasne nacionalne strategije kojom bi se kontrolirale agencije za posredovanje pri zapošljavanju koje angažiraju strane radnike te im nerijetko uzimaju previsoke provizije, a ne osiguravaju im dostojne stambene uvjete. Također je zaključeno da bi nacionalna strategija trebala regulirati osnovna pitanja njihove integracije, poput učenja hrvatskog jezika, kao i pitanje zdravstvene sigurnosti.

Članovima GSV-a, aktualne podatke o kretanju na tržištu rada iznio je predstojnik Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Nikola Hren: “I dalje bilježimo blagi porast nezaposlenosti te je trenutno u evidenciji 2157 nezaposlenih, u odnosu na 43.411 zaposlenih. Nažalost, u 70 % slučajeva riječ o teško zapošljivim kategorijama ljudi, poput osoba starijih od 55 godina života, osoba s invalidnošću, te ljudi iz romske populacije. Čak 80 % vaučera HZZ-a za osposobljavanje koriste zaposleni u cilju povećanja svojih kompetencija, a najmanji interes je među nezaposlenima, što nije dobar trend.”

Član GSV-a Ivan Senčar istaknuo je da će poslodavci teško pratiti aktualno povećanja plaća u javnom sektoru, ishođeno štrajkovima u izbornoj godini, te da je PDV i dalje barijera povećanju plaća u privatnom sektoru.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje