Povežite se s nama

U fokusu

U godinu dana na sjeverozapadu nestala općina veličine Beretinca

Objavljeno:

- dana

Alarmantno

Samo u prošloj godini sjeverozapadna Hrvatska izgubila je 2.101 stanovnika, što je, primjerice, jedna općina veličine Beretinca, u kojoj je, prema podacima objavljenima u zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, živjelo 2.176 stanovnika.

Na sjeveru Hrvatske sve nas je manje. Prema podacima o prirodnom kretanju stanovništva u 2016. , koje je Državni zavod za statistiku objavio 21. srpnja, Varaždinska županija u prošloj godini ostala je bez 681 stanovnika, Koprivničko-križevačka županija bez 652 stanovnika, a Krapinsko-zagorska bez 783 stanovnika. Samo su u Međimurskoj županiji zabilježeni pozitivni trendovi: u prošloj godini bilo je više rođenih nego umrlih.

Jedina pozitivna

U Međimurju je u 2016. rođeno 1.216 djece, dok je umro 1.201 stanovnik, pa tako najsjevernija hrvatska županija – jedina od svih županija u Hrvatskoj i Grada Zagreba – ima pozitivan prirodni prirast!

Više rođenih nego umrlih zabilježeno je čak u dva grada i šest općina Međimurske županije. To su gradovi Čakovec i Mursko Središće, ali i općine Dekanovec, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica, Pribislavec i Nedelišće.

Najmanje djece, svega osmero,  u prošloj godini rođeno je u Općini Veliki Bukovec. Malo djece je u 2016. rođeno i u Općini Breznički Hum: 10.

Najviše je “u plusu”, uz vitalni indeks od 149,5 (broj živorođenih na 100 umrlih), Općina Nedelišće. U toj međimurskoj općini u prošloj godini rođeno je 154 djece, najviše od svih općina, dok je umrlo 103 stanovnika. Iako svoj udio u tome ima i romsko naselje, koje je dio Općine Nedelišće, načelnik Darko Dania kaže da puno rade kako mlade obitelji ne bi odlazile u druge krajeve.

– Veliku ulogu u tome imaju gospodarske zone, čime mladima osiguravamo posao i financijsku sigurnost. No, sufinanciramo vrtić, pomažemo škole i stipendiramo studente te potičemo i društveni život  i društvena događanja– rekao je Dania.

No, u Varaždinskoj županiji, u kojoj je prošle godine rođeno 1.502 djece, a umrle 2.183 osobe, s pozitivnim prirodnim prirastom mogu se pohvaliti samo dvije općine: Petrijanec i Sračinec.

Nakon “crne” 2015. godine, u kojoj je Sračinec nakon dugog niza godina zabilježio negativni prirodni prirast, u prošloj godini ponovno se bilježi više rođenih nego umrlih: u 2016. rođeno je 52 djece, a umrlo 46 osoba.

Obistinile su se tako prošlogodišnje izjave načelnika Božidara Novoselca da je 2015. bila iznimka i da će se već u 2016. Općina Sračinec vratiti “na staro” – pozitivnim trendovima. Uz Općinu Sračinec, pozitivni prirodni prirast u 2016. godini ima i Općina Petrijanec, na području koje se nalazi romsko naselje. U toj je općini u prošloj godini rođeno 82 djece, a umrla 61 osoba.

Međimurska županija jedina u Hrvatskoj ima pozitivni prirodni prirast: u 2016. u Međimurju je rođeno 1.216 djece, dok je umro 1.201 stanovnik

Ostale općine i gradovi na području Varaždinske županije imaju negativni prirodni prirast. Od šest gradova najniži vitalni indeks ima Lepoglava, 53,8. U tom je gradu prošle godine rođeno 56 djece, dok su umrle 104 osobe, gotovo dvostruko više od broja rođenih! Od općina, najniži vitalni indeks u prošloj godini imala je Općina Donja Voća, 35,3. U toj je općini rođeno gotovo tri puta manje djece nego je umrlo stanovnika, odnosno rođeno je 12 djece, a umrlo 34 stanovnika.

– Ti podaci su vrlo ozbiljni i zabrinjavajući. Općina je s takvim prirastom suočena duži vremenski period i mišljenja sam da je to posljedica odnosa bivše države prema našem kraju. Da se 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća gradila infrastruktura, dvorane i škole, kao što se to radilo u drugim krajevima, ovoga što se danas događa ne bi bilo – uvjeren je Kruno Jurgec, načelnik Općine Donja Voća.

U Općini Donja Voća u 2016. rođeno je gotovo tri puta manje djece nego je umrlo stanovnika: u 2016. rođeno je 12 djece, a umrlo 34 stanovnika

Navodi da gore od sadašnje situacije ne može biti.
– Mislim da smo došli do najniže točke i sada slijedi oporavak. U prilog tome ide strategija koju Vlada ima za pogranične, nerazvijene i po ovom pitanju ugrožene općine kao što je Donja Voća.  Gradnjom nove dvorane, a onda i rekonstrukcijom škole, možemo simbolički već ove i iduće godine započeti s projektom konkretnog oporavka naše općine. Kada tome pridodamo potpore za novorođenčad, stambeno zbrinjavanje i druge poticaje koje planira Vlada u idućem razdoblju, uz gospodarski oporavak, nadam se da ćemo mi Voćanci poduzeti konkretne korake da se ovaj negativni trend okrene u pozitivnom smjeru. Očekujem da će se nasljednici onih koji su otišli iz naše općine u potrazi za boljim poslom početi vraćati doma i u našoj općini graditi poslovnu karijeru – optimističan je načelnik Jurgec.

Općina Štrigova je u sličnoj situaciji: vitalni indeks je u toj međimurskoj općini iznosio  35,0 i najniži je na području Međimurja. Konkretno, u 2016. u toj je općini umrlo 40 stanovnika, a rođeno 14 djece.  I načelnika Općine Štrigova Stanislava Rebernika iznenadili su ovi podaci.

Od šest gradova u Varaždinskoj županiji, najniži vitalni indeks ima Lepoglava, 53,8

– Nikad nije bilo toliko umrlih, no problem je što na području naše općine imamo puno mladih ljudi koji umiru od karcinoma, osoba između 40 i 50 godina starosti. S druge pak strane, imamo mali broj rođene djece unatoč tome što Općina Štrigova daje jednokratne potpore za novorođene, stipendira studente, sufinancira vrtić i pomaže kod nabavke udžbenika za školu. Međutim, problem je što se mlade obitelji odlučuju za jedno dijete, rijetke za više. Nedavno smo se odlučili na novu mjeru namijenjenu mladim obiteljima. Pokrenuli smo otkup zemljišta koje ćemo komunalno opremiti i ponuditi mladima za rješavanje stambenog pitanja. Osim toga, mladi našu općinu ne napuštaju zato što nemaju posla. Posla ima, ljudi rade u Svetom Martinu, Čakovcu, pa i Varaždinu. No problem su niske plaće, one su razlog zbog kojeg odlaze iz našeg kraja  – rekao je načelnik Rebernik.

Izvor: RT
Foto:

U fokusu

Za kaznena djela na štetu novinara u obavljanju radnih zadaća, do 5 godina zatvora!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak , 22. rujna u sjedištu Ministarstva unutarnjih poslova, potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović je, zajedno s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvojem Zovkom te predsjednicom Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Majom Sever, potpisao Sporazum o suradnji te dva prateća protokola.

Riječ je o protokolu o postupanju policije, novinara i drugih medijskih djelatnika na javnim okupljanjima od interesa javnosti te protokolu o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu počinjenom na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zadaća.

Također, potpisivanju je iz Ministarstva kulture i medija prisustvovala ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija, Jasna Vaniček-Fila, ujedno i nacionalna koordinatorica kampanje Vijeća Europe za zaštitu medijskih djelatnika.  

Naime, radi se o implementaciji Preporuke Europske komisije od 16. rujna 2021. o jamčenju zaštite, sigurnosti i jačanja položaja novinara i drugih medijskih djelatnika u Europskoj uniji.

Navedena Preporuka podsjeća da države članice Europske unije poštuju slobodu i pluralizam medija, uključujući slobodu mišljenja te primanja i širenja informacija i ideja bez uplitanja tijela javne vlasti,     da se prostor Europske unije smatra jednim od najsigurnijih prostora za novinare i druge medijske djelatnike, ali i da u izgradnji otpornijih demokracija u cijeloj Europskoj uniji značajnu ulogu imaju neovisni i pluralistički mediji.

Oni građanima omogućavaju donošenje informirane odluke i sudjeluju u borbi protiv dezinformacija,  ali se želi poduzeti još više u pogledu zaštite, sigurnosti i jačanja novinara i drugih medijskih djelatnika, a sve kako bi se osiguralo i očuvalo poticajno okruženje za novinare i druge medijske djelatnike.

Tom je prilikom ministar Božinović istaknuo kako se policija obvezuje kontinuirano planirati i poduzimati neophodne aktivnosti za siguran i neometan rad medijskih djelatnika:

– Ova prateća dva protokola pobliže definiraju, odnosno razrađuju – svaki zasebno – postupanje policijskih službenika i medijskih djelatnika na javnim okupljanjima za koja postoji interes javnosti, odnosno u drugom je slučaju pobliže definirano postupanje policijskih službenika prilikom saznanja o kaznenom djelu počinjenom na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zadaća, a s ciljem stvaranja pretpostavki za učinkovito provođenje kriminalističkih istraživanja kaznenih djela – ističe Božinović.

Prema dostupnim podacima, do 1. rujna 2023. godine policija je evidentirala pet događaja u vezi s osobama koje obavljaju novinarsku djelatnost. Tijekom prošle 2022. godine, policija je evidentirala deset, a godinu prije, odnosno 2021. godine, evidentirala je 15 događaja u vezi s osobama koje obavljaju novinarsku djelatnost.

– Prilikom postupanja po saznanju za ovakve događaje kaznenog djela prijetnje, policijski službenici pristupaju profesionalno i s dužnom pažnjom, budući da se radi o kaznenom djelu protiv osobne slobode, a pogotovo ako se radi o težem obliku, odnosno ukoliko je djelo počinjeno na štetu službene ili odgovorne osobe ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, za što se može izreći kazna zatvora do 5 godina. Policija u takvim slučajevima reagira žurno te u suradnji s oštećenom osobom započinje kriminalističko istraživanje, policijske izvide, a sve s ciljem utvrđivanja identiteta počinitelja i svih okolnosti kaznenog djela – objasnio je ministar Božinović.

– Naša su očekivanja da ćemo Sporazumom doprinijeti razvoju međusobne suradnje, uvažavanju i razumijevanju te unaprjeđenju ugleda i profesionalnog integriteta policijske i novinarske struke, a s ciljem osiguranja i očuvanja poticajnog i sigurnog okruženja te otklanjanja opasnosti u obavljanju radnih zadaća. Naime, navedeni Sporazum, između ostaloga, potiče na međusobno poštivanje etičkih načela policijske i novinarske struke, ali i uvažavanje specifičnosti tih dvaju poslova – zaključio je ministar Božinović.

Nastavite čitati

U fokusu

S područja Maruševca nestala je dvogodišnja Anastasia, policija traga za njom i bakom!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: NENO

Nestala je dvogodišnja Anastasia Ficher, potvrdili su nam iz PU varaždinske.

Policija je nestanak objavila i u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba.

Djevojčica inače živi u Maruševcu, na adresi Cerje Nebojse 14, a nestala je 20. rujna, kada se zajedno s bakom udaljila u nepoznato oko 22 sata.

Anastasia je visoka 92 centimetra, ima smeđu kosu i smeđe oči, a na lijevoj šaci ima ožiljak od opekline.

U tijeku je i policijska potraga.

Obzirom da baka nije među nestalim osobama, moguće je da policija istražuje da je ona odvela djevojčicu iz nekog razloga.

U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: [email protected].

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje