Povežite se s nama

U fokusu

U godinu dana na sjeverozapadu nestala općina veličine Beretinca

Objavljeno:

- dana

Alarmantno

Samo u prošloj godini sjeverozapadna Hrvatska izgubila je 2.101 stanovnika, što je, primjerice, jedna općina veličine Beretinca, u kojoj je, prema podacima objavljenima u zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, živjelo 2.176 stanovnika.

Na sjeveru Hrvatske sve nas je manje. Prema podacima o prirodnom kretanju stanovništva u 2016. , koje je Državni zavod za statistiku objavio 21. srpnja, Varaždinska županija u prošloj godini ostala je bez 681 stanovnika, Koprivničko-križevačka županija bez 652 stanovnika, a Krapinsko-zagorska bez 783 stanovnika. Samo su u Međimurskoj županiji zabilježeni pozitivni trendovi: u prošloj godini bilo je više rođenih nego umrlih.

Jedina pozitivna

U Međimurju je u 2016. rođeno 1.216 djece, dok je umro 1.201 stanovnik, pa tako najsjevernija hrvatska županija – jedina od svih županija u Hrvatskoj i Grada Zagreba – ima pozitivan prirodni prirast!

Više rođenih nego umrlih zabilježeno je čak u dva grada i šest općina Međimurske županije. To su gradovi Čakovec i Mursko Središće, ali i općine Dekanovec, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica, Pribislavec i Nedelišće.

Najmanje djece, svega osmero,  u prošloj godini rođeno je u Općini Veliki Bukovec. Malo djece je u 2016. rođeno i u Općini Breznički Hum: 10.

Najviše je “u plusu”, uz vitalni indeks od 149,5 (broj živorođenih na 100 umrlih), Općina Nedelišće. U toj međimurskoj općini u prošloj godini rođeno je 154 djece, najviše od svih općina, dok je umrlo 103 stanovnika. Iako svoj udio u tome ima i romsko naselje, koje je dio Općine Nedelišće, načelnik Darko Dania kaže da puno rade kako mlade obitelji ne bi odlazile u druge krajeve.

– Veliku ulogu u tome imaju gospodarske zone, čime mladima osiguravamo posao i financijsku sigurnost. No, sufinanciramo vrtić, pomažemo škole i stipendiramo studente te potičemo i društveni život  i društvena događanja– rekao je Dania.

No, u Varaždinskoj županiji, u kojoj je prošle godine rođeno 1.502 djece, a umrle 2.183 osobe, s pozitivnim prirodnim prirastom mogu se pohvaliti samo dvije općine: Petrijanec i Sračinec.

Nakon “crne” 2015. godine, u kojoj je Sračinec nakon dugog niza godina zabilježio negativni prirodni prirast, u prošloj godini ponovno se bilježi više rođenih nego umrlih: u 2016. rođeno je 52 djece, a umrlo 46 osoba.

Obistinile su se tako prošlogodišnje izjave načelnika Božidara Novoselca da je 2015. bila iznimka i da će se već u 2016. Općina Sračinec vratiti “na staro” – pozitivnim trendovima. Uz Općinu Sračinec, pozitivni prirodni prirast u 2016. godini ima i Općina Petrijanec, na području koje se nalazi romsko naselje. U toj je općini u prošloj godini rođeno 82 djece, a umrla 61 osoba.

Međimurska županija jedina u Hrvatskoj ima pozitivni prirodni prirast: u 2016. u Međimurju je rođeno 1.216 djece, dok je umro 1.201 stanovnik

Ostale općine i gradovi na području Varaždinske županije imaju negativni prirodni prirast. Od šest gradova najniži vitalni indeks ima Lepoglava, 53,8. U tom je gradu prošle godine rođeno 56 djece, dok su umrle 104 osobe, gotovo dvostruko više od broja rođenih! Od općina, najniži vitalni indeks u prošloj godini imala je Općina Donja Voća, 35,3. U toj je općini rođeno gotovo tri puta manje djece nego je umrlo stanovnika, odnosno rođeno je 12 djece, a umrlo 34 stanovnika.

– Ti podaci su vrlo ozbiljni i zabrinjavajući. Općina je s takvim prirastom suočena duži vremenski period i mišljenja sam da je to posljedica odnosa bivše države prema našem kraju. Da se 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća gradila infrastruktura, dvorane i škole, kao što se to radilo u drugim krajevima, ovoga što se danas događa ne bi bilo – uvjeren je Kruno Jurgec, načelnik Općine Donja Voća.

U Općini Donja Voća u 2016. rođeno je gotovo tri puta manje djece nego je umrlo stanovnika: u 2016. rođeno je 12 djece, a umrlo 34 stanovnika

Navodi da gore od sadašnje situacije ne može biti.
– Mislim da smo došli do najniže točke i sada slijedi oporavak. U prilog tome ide strategija koju Vlada ima za pogranične, nerazvijene i po ovom pitanju ugrožene općine kao što je Donja Voća.  Gradnjom nove dvorane, a onda i rekonstrukcijom škole, možemo simbolički već ove i iduće godine započeti s projektom konkretnog oporavka naše općine. Kada tome pridodamo potpore za novorođenčad, stambeno zbrinjavanje i druge poticaje koje planira Vlada u idućem razdoblju, uz gospodarski oporavak, nadam se da ćemo mi Voćanci poduzeti konkretne korake da se ovaj negativni trend okrene u pozitivnom smjeru. Očekujem da će se nasljednici onih koji su otišli iz naše općine u potrazi za boljim poslom početi vraćati doma i u našoj općini graditi poslovnu karijeru – optimističan je načelnik Jurgec.

Općina Štrigova je u sličnoj situaciji: vitalni indeks je u toj međimurskoj općini iznosio  35,0 i najniži je na području Međimurja. Konkretno, u 2016. u toj je općini umrlo 40 stanovnika, a rođeno 14 djece.  I načelnika Općine Štrigova Stanislava Rebernika iznenadili su ovi podaci.

Od šest gradova u Varaždinskoj županiji, najniži vitalni indeks ima Lepoglava, 53,8

– Nikad nije bilo toliko umrlih, no problem je što na području naše općine imamo puno mladih ljudi koji umiru od karcinoma, osoba između 40 i 50 godina starosti. S druge pak strane, imamo mali broj rođene djece unatoč tome što Općina Štrigova daje jednokratne potpore za novorođene, stipendira studente, sufinancira vrtić i pomaže kod nabavke udžbenika za školu. Međutim, problem je što se mlade obitelji odlučuju za jedno dijete, rijetke za više. Nedavno smo se odlučili na novu mjeru namijenjenu mladim obiteljima. Pokrenuli smo otkup zemljišta koje ćemo komunalno opremiti i ponuditi mladima za rješavanje stambenog pitanja. Osim toga, mladi našu općinu ne napuštaju zato što nemaju posla. Posla ima, ljudi rade u Svetom Martinu, Čakovcu, pa i Varaždinu. No problem su niske plaće, one su razlog zbog kojeg odlaze iz našeg kraja  – rekao je načelnik Rebernik.

Izvor: RT
Foto:

U fokusu

Želja je da se dvije obale jezera u Trakošćanu spoje mostom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čišćenje jezera u Trakošćanu i dalje dobro napreduje, a voda bi se mogla početi puštati već u svibnju.

Tijekom proteklog vikenda najnovije informacije je za Regionalni tjednik iznio Milan Rezo, direktor Hrvatskih voda za Gornju Muru i Dravu.

– Kroz 44 radna dana na projektu nastavka čišćenja jezera Trakoščan izvađeno je 70.000 metara kubnih sedimenta te je isti deponiran na privremenoj deponiji. Građevinska operativa s 11 dampera te bagera duge ruke seli se uzvodno u neočišćene dijelove jezera gdje je još preostalo izvaditi i deponirati 130.000 metara kubnih sedimenta na površini od 13 hektara. Zbog erozija koje su nastale uz rubove staze na pokosima jezera, kreće se u sanaciju istih kroz radove preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava. Na lijevoj obali se gradi 150 metara obaloutvrde gdje će se ugraditi oko 600 metara kubnih kamena na visinu 100 godišnje vode, drugim riječima kamena obloga će se vidjeti iznad punog jezera u visini od pola metra. Također, Hrvatske vide kroz redoviti program uređuju 120 metara obale na desnoj strani jezera na način ugradnje gabionskih zidova, gdje će se istih ugraditi približno 150 metara kubnih. Ukupna vrijednost radova izgradnje obalo utvrde procjenjena je na iznos nešto manji od 300.000 eura i isti se ne idnosi na ugovor vezan za čišćenje jezera – pojasnio je Rezo.

Dodao je da će tijekom ovog tjedna uputiti pismo namjere Dvoru Trakišćan s ciljem preuzimanja građevinske dozvole, faza II, koja se odnosi na gradnju mosta koji bi spojio stazu s lijeve na desnu obalu jezera. Prema prvim informacijama most bi trebao biti viseći. Ovo je novost za koju se prvi put čuje.

– S obzirom da most ide preko jezera Hrvatske vode sukladno Zakonu o gradnji mogu dokazati pravni interes i građevinsku dozvolu s Dvora Trakošćan prenijeti na Hrvatske vode, naravnon uz suglasnost nadležnog Ministarstva kulture i medija. Ovu ideju ostvarujemo uz izniman napor varaždinskog župana Anđelka Stričaka i stručnih službi Županije. Stoga uz prisustvo župana, direktora Hrvatskih voda i resornig ministarsta očekujemo sastanke u Vladi RH koja bi trebala poduprijeti ovu inicijativu. Razlog ovome nalazi se u činjenici da je jezero trenutno suho i gradnja samog mosta bi kroz manje izmjene glavnog projekta s 3.500.000 eura koštala najviše 1.000.000 eura. Uzevši sve u obzir svi u Hrvatskim vodama, zajedno s iznimnim zalaganjem i potporom varaždinskog župana, možemo ustvrditi da smo državnom proračunu uštedili više od 2.500.000 eura ili zaključno, vlastitim znanjima, promišljanjem, zajedničkim rješenjima i potporom župana, očistili smo jezero Trakošćan za nula “0” eura! – završio je Rezo.

Nastavite čitati

U fokusu

HDZ i DP postigli dogovor o Vladi  predvođenoj i u 3. mandatu premijerom Andrejom Plenkovićem

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Marko Milić, član pregovaračkog tima HDZ-a potvrdio je da je na današnjem sastanku postignuto suglasje u vezi s formiranjem nove parlamentarne većine, kao i u vezi sa strukturom buduće Vlade.

Prijedlog postignutog dogovora, uz raspodjelu resora, iznijet će se na stranačkim tijelima tijekom današnjeg dana, a potom ćemo o svim detaljima izvijestiti javnost.

Nakon potvrde na stranačkim tijelima pristupit će se prikupljanju potpisa kako bi mandat za sastavljanje buduće Vlade HDZ-a, Domovinskog pokreta i partnera dobio predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje