Povežite se s nama

U fokusu

U Hrvatskoj više od pola ljudi preferira plaćati karticom

kreditna kartica plaćanje

Objavljeno:

- dana

U nedavnom istraživanju CEPER-a u 12 srednjoeuropskih zemalja, od Austrije do Sjeverne Makedonije, apsolutna većina posjeduje kreditne ili debitne kartice. Međutim, u 6 od ovih zemalja više od 50% ispitanika češće plaća gotovinom nego karticom.

Kako blagdanska sezona dolazi u srednju Europu, pažnja nije usmjerena samo na potragu za savršenim darovima, već i na načine plaćanja koji oblikuju iskustvo blagdanske kupnje. Nedavna CEPER-ova anketa, koja uključuje 1000 ispitanika iz svake od 12 srednjoeuropskih zemalja, pruža uvid u različite načine na koje stanovnici upravljaju svojim transakcijama uoči Božića. Anketa je ispitivala posjedovanje debitnih ili kreditnih kartica kod ispitanika, njihov preferirani način plaćanja između gotovine i kartica te koriste li pametne uređaje (poput pametnih telefona ili pametnih satova) za beskontaktno plaćanje.

Debitne i kreditne kartice široko su prisutne u srednjoeuropskoj regiji, s više od 80% vlasništva prijavljenih u zemljama poput Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Poljske, Slovačke, Mađarske i Slovenije. Zapanjujuće, Austrija preuzima vodstvo s nevjerojatnih 93% vlasništva nad karticama. Međutim, pravo iznenađenje leži u tome koliko Srednje Europe još uvijek preferira gotovinu, posebno u Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj i Srbiji, gdje više od 50% preferira gotovinu u odnosu na kartice. Za razliku od Austrije, u Češkoj gdje je kartična penetracija bila 90%, 69% ispitanika radije je koristilo kartice kao način plaćanja u odnosu na gotovinu – pritom su Česi najskloniji korištenju kartice za kupnju.

Iako je vlasništvo nad vrhunskim pametnim uređajima u porastu, čini se da je njihova integracija u krajolik plaćanja manje raširena. Iznenađujuće, čak 55% ispitanika reklo je da nikada ne koristi pametne gadgete za beskontaktno plaćanje. U Austriji, Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji čak 70% ispitanika negira da je ikada koristilo pametne metode plaćanja. U Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Slovačkoj i Sloveniji između 60-69%, dok je u Češkoj, Poljskoj i Rumunjskoj 50-55% ispitanika izjavilo da nikad ne koristi gadgete za plaćanje. Najveća penetracija korištenja pametnih gadgeta za plaćanja zabilježena je u Češkoj, Poljskoj i Rumunjskoj. U Rumunjskoj 44% dok je u Češkoj i Poljskoj 41% ispitanika tvrdilo da barem ponekad koriste elektroničke uređaje za plaćanje.

Usred ove evolucije plaćanja, neki srednjoeuropski građani ostaju vjerni tradicionalnim gotovinskim transakcijama. U zemljama poput Mađarske, Bugarske, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Rumunjske i Srbije više od 20% ispitanika inzistira uvijek na korištenju gotovine. Primjetno je da Crna Gora prednjači s nevjerojatnih 51% ispitanika koji preferiraju pouzdanost gotovine. Drugim riječima, dok su novi načini plaćanja široko dostupni Srednjoeuropskim građanima, oni se rado drže gotovine. S obzirom na relativno nisku popularnost vrhunskih gadgeta za plaćanje, neki bi čak mogli razmisliti o njihovoj kupnji kao kreativnom, neuobičajenom božićnom poklonu svojim najdražima!

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje