Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je Izvješće za 2020. godinu o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, a potpisuju ga autori Ivan Cerovečki, dr. med., izv. prof. dr. sc. Urelija Rodin, dr. med. te Daria Jezdić, dipl. med. tech.
Izvješće sadrži podatke o pobačajima u Hrvatskoj u prošloj godini, a izvor podataka su isključivo bolnice jer se prema zakonskim propisima pobačaji mogu obavljati samo u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.
Ukupni podatci
Lani je tako putem individualnih prijava pobačaja u Bazu podataka o pobačajima prijavljeno 5.390 pobačaja, što predstavlja pad od 2.2 % u odnosu na broj zabilježen prethodne godine (5.512 pobačaja), stoji u Izvješću.
No, tom se broju pridodaje još 2095 pobačaja koji nisu prijavljeni unatoč zakonskoj obavezi, ali su zabilježeni u Bazi podataka o hospitalizacijama, stoga je ukupan broj pobačaja zabilježenih u Hrvatskoj 7485.
Primjerice, od 2005. do 2012. godine ukupan broj pobačaja godišnje je iznosio više od 10.000, a u periodu od 2023. do 2020. godine, najmanji broj pobačaja obavljeno je 2017. godine, 6145.
Uspoređujemo li podatke koji se odnose na županije na sjeveru Hrvatske, u Varaždinskoj županiji ukupno je u prošloj godini obavljeno 365 pobačaja, s time da 364 u Općoj bolnici Varaždin, dok je u Međimurskoj županiji ukupno obavljeno 275 pobačaja, od čega 260 u Županijskoj bolnici Čakovec.
Najveći dio pobačaja u prošloj godini, 79,5 %, dogodilo se tijekom prvih deset tjedana trudnoće, a među ženama kod kojih je prijavljen pobačaj u 2020. godini, 35.2 % nije imalo živorođene djece.
U prošloj godini nije zabilježen niti jedan slučaj smrti od posljedica pobačaja, a zbog komplikacija uzrokovanih pobačajem prijavljeno je 156 hospitalizacija.
Nadalje, Prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, u Hrvatskoj žena može legalno izvršiti pobačaj bez dozvole povjerenstva ako je riječ o trudnoći koja traje do deset tjedana.
Takvih je legalno induciranih pobačaja prošle godine bilo 2594. Među ženama kod kojih je evidentiran legalno inducirani pobačaj, najveći je udio onih u dobi od 30 do 39 godina (47,3 %), a potom slijedi dobna skupina od 20 do 29 godina (36 %).
Kada je riječ o maloljetnicima, tijekom 2020. godine zabilježeno je 50 legalno induciranih pobačaja kod djevojaka do 18. godine života, što čini 1,9 % ukupnog broja legalno induciranih pobačaja.
U mladih djevojaka od navršenih 18 do 20 godina života zabilježeno je još 99 legalno induciranih pobačaja, što zajedno čini 5,7 % ukupnog broja evidentiranih legalno induciranih pobačaja.
Dodajmo da većina prijavljenih legalno induciranih pobačaja (88,1 %) učinjena je na zahtjev žene, 6,4 % zbog ugroženog zdravlja majke, a 2,4 % zbog prethodno utvrđene malformacije ploda.
Autori istraživanja dalje navode da su u prošloj godini najviše stope legalno induciranih pobačaja na 100.000 žena fertilne dobi zabilježene u Karlovačkoj (726,9 na 100.000) i Međimurskoj županiji (592,7).
Usporedi li se stanje u Hrvatskoj s onim u susjednim zemljama i Europskoj uniji, stanje je takvo da Hrvatska ima nižu stopu prijavljenih legalno induciranih pobačaja na 1.000 živorođenih od spomenutih, susjednih zemalja i prosjeka Europske unije, ali trend smanjenja stope uočava se u većini europskih zemalja, zaključuju autori istraživanja.