Vođeni idejom da dječji doplatak nije socijalna kategorija i primanje već da treba postati dio obiteljske politike i pravo svakog djeteta, Građanska inicijativa „ZA djecu“ u 20 gradova diljem Hrvatske organizirala je prosvjede s ciljem ukazivanja na nužnost izmjene Zakona o dječjem doplatku. Prosjedi su između ostalih gradova održani i u Čakovcu i Varaždinu.

Građanska inicijativa traži ukidanje cenzusa, fiksni iznos dječjeg doplatka od 100 eura, za djecu s teškoćama u razvoju 1. i 2. stupanja u iznosu od 150 eura, a za ona s teškoćama 3. i 4. stupnja u iznosu od 200 eura. Prosvjed u Varaždinu organizirala je Željkica Zadravec.

– Dječji doplatak nije socijalna pomoć, a uz trenutni Zakon koji je na snazi on spada upravo u tu kategoriju. Cilj izmjene Zakona je da dječji doplatak postane dio obiteljske politike i pravo svakog djeteta, neovisno o tome koliko njihovi roditelji imaju ili nemaju, jer kako samo ime kaže, dječji doplatak je za djecu! – poručuje međimurski sindikalist i administrator Facebook grupe „ZA djecu“ Davor Vikert.

A svoje tvrdnje zorno potkrepljuju brojkama. Naime, 2015. godine dječji doplatak primalo je 375.459 djece za što se odvajalo 135.000.000 kuna. U travnju 2023. godine, prema podacima Zavoda za statistiku, dječji doplatak dobilo je 189.212 djece i za to je utrošeno 77.535.000 kuna.

– Dakle, u svega osam godina prepolovio se broj djece koja ostvaruju pravo na dječji doplatak. Točnije, čak 186.247 djece manje u instituciji dječjeg doplatka, na koju se utroši oko 57 milijuna kuna manje nego te 2015 godine. Toliko o brizi politike i političara o demografiji i djeci – poručuju pobornici inicijative „ZA djecu“.

Dohodovni cenzus je 70 posto od proračunske osnovice i iznosi 309,01 eura. ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 72,09 eura, doplatak za djecu iznosi 39,73 eura. Za kućanstva s dohotkom do 148,59 eura iznos dječjeg doplatka je 33,11 eura, a za ona s dohotkom na gornjoj granici od 309,01 eura, doplatak za djecu je 26,49 eura. Ti iznosi dječjeg doplatka mogu biti uvećani za 15 ili 25 posto u slučajevima kada je riječ o djeci bez jednog ili oba roditelja, kada su roditelji nepoznati ili nepoznatog prebivališta ili kada su nesposobni za samostalni život i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost. Pravo na uvećani iznos dječjeg doplatka ostvaruju i roditelji djece s utvrđenim oštećenjima zdravlja.

Korisnici koji pravo ostvaruju prema Zakonu o hrvatskim braniteljima, dječji doplatak iznosi 49,66 eura. Za djecu s težim ili teškim invaliditetom svota doplatka iznosi 110,36 eura.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje manje od polovice djece u Hrvatskoj prima dječji doplatak. Razlog tome je što većina kućanstva tek za nekoliko centi il eura prelazi dohodovni cenzus što ih sprečava u ostvarivanju ovog prava.

– Podizanjem cenzusa ne rješava se problem jer zbog podizanja minimalne plaće od 1. siječnja ove godine ostala je ista situacija. Trebamo pratiti standarde Europske unije kad je u pitanju obiteljska politika. Većina zemalja u EU ima fiksni dječji doplatak te iznose čak i veće od 100 eura. U Europi se iznosi stalno podižu, a zakoni prilagođavaju, dok u Hrvatskoj taj zakon nije mijenjan više desetljeća – objašnjava Martina Vugrinec iz Građanske inicijative „ZA djecu“ i jedna od koordinatorica čakovečkog prosvjeda.

I ove godine od 1. travnja puno obitelji ostalo je bez prava na dječji doplatak.

– Broj djece koja nemaju pravo na dječji doplatak će se povećati i mogućim povećanjem cenzusa te ćemo iduću godinu doći na istu situaciju koja je sada. Upravo zato ovim prosvjedima diljem Hrvatske želimo vladajućima ukazati da tražimo ono najosnovnije. Tražimo nešto što je vrlo lako izvedivo uz malo dobre volje – zaključila je Vugrinec.