Propala najveća nabava za nova vatrogasna vozila. Natječaj je bio nezakonit?
Najveća nabava u sustavu hrvatskog vatrogastva u posljednjih nekoliko godina, kupnja novih 78 vatrogasnih vozila za šumske požare vrijednih 21,6...
U fokusu
U osam godina prepolovio se broj djece koja dobivaju doplatak, roditelji izašli na ulice
Vođeni idejom da dječji doplatak nije socijalna kategorija i primanje već da treba postati dio obiteljske politike i pravo svakog djeteta, Građanska inicijativa „ZA djecu“ u 20 gradova diljem Hrvatske organizirala je prosvjede s ciljem ukazivanja na nužnost izmjene Zakona o dječjem doplatku. Prosjedi su između ostalih gradova održani i u Čakovcu i Varaždinu.
Građanska inicijativa traži ukidanje cenzusa, fiksni iznos dječjeg doplatka od 100 eura, za djecu s teškoćama u razvoju 1. i 2. stupanja u iznosu od 150 eura, a za ona s teškoćama 3. i 4. stupnja u iznosu od 200 eura. Prosvjed u Varaždinu organizirala je Željkica Zadravec.
– Dječji doplatak nije socijalna pomoć, a uz trenutni Zakon koji je na snazi on spada upravo u tu kategoriju. Cilj izmjene Zakona je da dječji doplatak postane dio obiteljske politike i pravo svakog djeteta, neovisno o tome koliko njihovi roditelji imaju ili nemaju, jer kako samo ime kaže, dječji doplatak je za djecu! – poručuje međimurski sindikalist i administrator Facebook grupe „ZA djecu“ Davor Vikert.
A svoje tvrdnje zorno potkrepljuju brojkama. Naime, 2015. godine dječji doplatak primalo je 375.459 djece za što se odvajalo 135.000.000 kuna. U travnju 2023. godine, prema podacima Zavoda za statistiku, dječji doplatak dobilo je 189.212 djece i za to je utrošeno 77.535.000 kuna.
– Dakle, u svega osam godina prepolovio se broj djece koja ostvaruju pravo na dječji doplatak. Točnije, čak 186.247 djece manje u instituciji dječjeg doplatka, na koju se utroši oko 57 milijuna kuna manje nego te 2015 godine. Toliko o brizi politike i političara o demografiji i djeci – poručuju pobornici inicijative „ZA djecu“.
Dohodovni cenzus je 70 posto od proračunske osnovice i iznosi 309,01 eura. ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 72,09 eura, doplatak za djecu iznosi 39,73 eura. Za kućanstva s dohotkom do 148,59 eura iznos dječjeg doplatka je 33,11 eura, a za ona s dohotkom na gornjoj granici od 309,01 eura, doplatak za djecu je 26,49 eura. Ti iznosi dječjeg doplatka mogu biti uvećani za 15 ili 25 posto u slučajevima kada je riječ o djeci bez jednog ili oba roditelja, kada su roditelji nepoznati ili nepoznatog prebivališta ili kada su nesposobni za samostalni život i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost. Pravo na uvećani iznos dječjeg doplatka ostvaruju i roditelji djece s utvrđenim oštećenjima zdravlja.
Korisnici koji pravo ostvaruju prema Zakonu o hrvatskim braniteljima, dječji doplatak iznosi 49,66 eura. Za djecu s težim ili teškim invaliditetom svota doplatka iznosi 110,36 eura.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje manje od polovice djece u Hrvatskoj prima dječji doplatak. Razlog tome je što većina kućanstva tek za nekoliko centi il eura prelazi dohodovni cenzus što ih sprečava u ostvarivanju ovog prava.
– Podizanjem cenzusa ne rješava se problem jer zbog podizanja minimalne plaće od 1. siječnja ove godine ostala je ista situacija. Trebamo pratiti standarde Europske unije kad je u pitanju obiteljska politika. Većina zemalja u EU ima fiksni dječji doplatak te iznose čak i veće od 100 eura. U Europi se iznosi stalno podižu, a zakoni prilagođavaju, dok u Hrvatskoj taj zakon nije mijenjan više desetljeća – objašnjava Martina Vugrinec iz Građanske inicijative „ZA djecu“ i jedna od koordinatorica čakovečkog prosvjeda.
I ove godine od 1. travnja puno obitelji ostalo je bez prava na dječji doplatak.
– Broj djece koja nemaju pravo na dječji doplatak će se povećati i mogućim povećanjem cenzusa te ćemo iduću godinu doći na istu situaciju koja je sada. Upravo zato ovim prosvjedima diljem Hrvatske želimo vladajućima ukazati da tražimo ono najosnovnije. Tražimo nešto što je vrlo lako izvedivo uz malo dobre volje – zaključila je Vugrinec.
U fokusu
Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
U fokusu
Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
Život i društvoprije 10 sati
Agresivni i gladni stršljeni vrlo su aktivni ljeti te su opasni jer mogu ubosti više puta
Crna kronikaprije 11 sati
Varaždinska policija ovaj vikend će pojačano nadzirati promet
Život i društvoprije 12 sati
Vijeće Trnovca Bartolovečkog odlukom o kreditnom zaduženju stalo iza projekta izgradnje novog vrtića
Zabava & Stilprije 12 sati
Ni ovog vikenda u Varaždinu neće nedostajati brojnih događanja
Život i društvoprije 13 sati
Gradsko vijeće Lepoglave o kupnji nadstrešnica za autobusna stajališta, kamionskom prometu, klizištima…
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Predstojeći sportski događaji koje ne smijete propustiti
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Kaufland otvorio nova radna mjesta u logističkom centru u Jastrebarskom
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Klađenje na Euro 2024 – Vodič kroz najbolje oklade i kvote
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
