Povežite se s nama

Međimurje

“U rudniku ‘3. maj’ živote je izgubilo deset mojih kolega“

Objavljeno:

- dana

U SREDIŠĆU OBILJEŽEN DAN RUDARA

Polaganjem vijenca i svijeća u gradskom parku kod popularnog spomenika Lapornik u Murskom Središću je obilježen Dan rudara, koji su i ovog puta uveličali članovi Rudarskog zbora odjeveni u svečane odore.

Bila je to prigoda da se ponovno okupe umirovljeni rudari Međimurskih ugljenokopa, kojih je iz dana u dan sve manje. Prisutan je bio i najstariji živući rudar, Franjo Bogdan iz Hlapičine, koji je preživio tešku rudarsku nesreću koja se dogodila u noći s 8. na 9. studenoga 1961. godine u jami “3. maj“.

– To je bila ogromna tragedija, živote je izgubilo 10 rudara. Ne pamtim da je ikada prije ili poslije nje u Središću ili Gornjem Međimurju zabilježena veća žalost. Bio sam uz svoje kolege i pomagao im izvlačiti stradale rudare. Da sam radio u njihovoj smjeni, danas me ne bi bilo ovdje na komemoraciji – rekao je 79-ogodišnji Bogdan, koji je nakon zatvaranja rudnika nastavio raditi u slovenskoj rafineriji u Lendavi. Dodao je da su rudari radili u tri smjene te da se sav iskopani mrki ugljen bez problema prodavao po cijeloj bivšoj Jugoslaviji.

Mjesečna plaća za svu tu muku rudara iznosila je oko 300 DEM-a

– Kada je rudnik radio punom parom, radilo nas je čak 1.260 na gornjem i donjem reviru. Kopali smo do 180 metara u dubinu, a mjesečna plaća za tu muku iznosila je oko 300 DEM-a i jako me smeta kada ljudi danas kritiziraju životni standard koji imaju. To je sramota, kada sam ja počeo raditi 1955. nismo imali ni kruha koliko smo trebali. Vladalo je takvo siromaštvo da nas je svakog mjeseca spašavao sindikat s dva kilograma slanine – prisjeća se Bogdan. Sa suprugom je na noge podigao i školovao tri sina, novcem koji je zaradio u opasnom ugljenokopu.

– Na svakom koraku prijetilo nam je urušavanje tunela, voda je prodirala na sve strane, baš kao i eksplozivni plin. Nismo imali nikakve strojeve, sve se radilo ručno, lopatama i krampovima. Iskopani ugljen natovarili bismo u metalne vagonete i ta rutina ponavljala se iz dana u dan – zaključio je Bogdan.
No, zahvaljujući Gradu Murskom Središću, oni koji su kopajući mrki ugljen u rudnicima ostavljali svoje zdravlje i živote nisu zaboravljeni.

– Iza nas je tradicija površinskog rudarenja duga 150 godina, a prva jama, Hrastinka, otvorena je 1917. godine. Stoga obilježavamo i blagdan sv. Barbare, zaštitnice rudara, kojima je, barem tako tvrde, nebrojeno puta pomogla u nevolji. Imamo i Spomen-dom rudarstva, koji će Grad otkupiti od aktualnog vlasnika kako bismo dodatno razvili turističku ponudu – najavljuje gradonačelnik Dražen Srpak. Vijence i svijeće u podnožju spomenika rudaru u četvrtak su položili predsjednik Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak, gradonačelnik i njegov zamjenik Zvonko Vrtarić te izaslanstvo Podružnice umirovljenika Murskog Središća.

1.260 rudara imalo je pune ruke posla kada je ugljenokop radio punom parom. U potrazi za mrkim ugljenom silazili su 180 metara u dubinu zemlje.

Zahvaljujući Središću, oni koji su u rudnicima ostavljali svoje živote nisu zaboravljeni

Izvor:
Foto:

Međimurje

Stručni skup o proizvodnji povrća u Termama Sveti Martin: cilj je gradnja regionalnog centra u Međimurju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Međimurska županija bila je domaćin 6. Hrvatskog stručnog skupa o proizvodnji povrća, a koja se bavila izazovima, potencijalima i perspektivama u proizvodnji povrća u svjetlu klimatskih promjena. Skup u Termama Sveti Martin otvorio je međimurski župan Matija Posavec.

– Nema razvijene zemlje niti regije bez razvijene poljoprivrede i zato nam je u Međimurskoj županiji iznimno važan ovaj segment. Naši poljoprivrednici najviše proizvode jabuke i krumpir te ulažu u modernizaciju proizvodnje, mehanizaciju i hladnjače da bi povećali konkurentnost na tržištu. Želja nam je dati snažnu podršku izgradnji regionalnog distributivnog centra koji bi mogao pratiti naš potencijal proizvodnje od 28.000 tona povrća godišnje. To bi našim proizvođačima povrća i voća olakšalo, ne samo skladištenje, već i plasman robe na tržišta Europske unije. Smatram da proizvodi sa sjevera Hrvatske i općenito cijele naše zemlje imaju kvalitetu koja im daje veliki izvozni potencijal – naglasio je župan Posavec.

U ime Hrvatske poljoprivredne komore sudionike skupa pozdravio je Damir Mesarić.

– Komora je zastupljena u svim županijama i predstavlja oko 70.000 obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava koji djeluju putem sektorskih odbora među kojima je i Odbor za povrtlarstvo i krumpir. Na zadnjem sastanku Odbora raspravljalo se o aktualnoj problematici poput povećanja ulaznih cijena u proizvodnji te štetama od suše i tuče. Neujedinjeni nastupi na tržištu dodatno otežavaju situaciju, kao i nelojalna konkurencija, posebno prikazivanje jeftinih uvoznih proizvoda kao „hrvatskih“ – istaknuo je Mesarić.

U okviru programa skupa dodijeljene su i dvije nagrade. Povelja za poseban doprinos povrćarstvu posthumno je dodijeljena prof. dr. sc. Ivanki Žutić za postignuća u znanstvenom radu, izniman doprinos razvoju hrvatskog povrćarstva i obrazovanje mnogih naraštaja studenata. Povelja „Uzorni povrćar“ uručena je Mariju Čajkuliću.

Nastavite čitati

Međimurje

U Čakovcu održana javna tribina povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, 3. prosinca, i 35. obljetnice osnutka Saveza udruga osoba s invaliditetom Međimurske županije, Savez je u Scheierovoj zgradi u Čakovcu organizirao javnu tribinu.

Svečanost je započela video snimkom „Moja domovina“ s prijevodom na hrvatski znakovni jezik od strane grupe prevoditelja iz Saveza gluhih i nagluhih Grada Zagreba.

– Od ukupnog broja stanovnika, u Međimurju ima više od 15 posto osoba s nekom vrstom oštećenja ili invaliditeta. Savez djeluje već 35 godina te svojim brojnim aktivnostima tijekom godine i raznim događajima skreće pozornost društvene zajednice na potrebe i probleme s kojima se susreću osobe s invaliditetom – rekla Nada Igrec, predsjednica Saveza udruga OSI MŽ.

Međimurska županija jedina je u Hrvatskoj koja financijskom podrškom osigurava asistente i za djecu predškolskog uzrasta, istaknuto je na tribini.

Programom financiranja asistenta za djecu predškolskog uzrasta s razvojnim poteškoćama izravno je dodijeljeno pola milijuna kuna u 2021. godini, a sa Savezom udruga „Prvi korak“ i ove godine je potpisan ugovor kojim je regulirano financiranje asistenata u vrtićima, čime je nastavljena sedmogodišnja suradnja.

– Samo u ovoj godini riječ je o pola milijuna kuna koji će osigurati rad s 52-oje djece za koju će se brinuti 35 asistenata u 20 dječjih vrtića. Riječ je o plemenitom projektu koji šalje snažnu poruku o Međimurskoj županiji kao županiji visoke socijalne osjetljivosti – naglasio je župan Međimurske županije Matija Posavec.

– Grad Čakovec podupire projekte i programe udruga koje se bave osobama s invaliditetom te smo, zahvaljujući tome, uklonili brojne barijere, omogućili stjecanje dodatnih vještina i upoznali javnost sa svime s čime se one susreću. Hvala Vam i na uključivanju u aktivnosti koje provodimo na području Grada, bez vas i vaših članova Čakovec bi bio puno siromašniji – rekla je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini.

Dodajmo da je na skupu bilo riječi i o poticajima za zapošljavanje osoba s invalidnošću.

U drugom dijelu programa prikazana je monodrama „Slijep kao ljubav“ u izvedbi Vojina Perića iz Kazališta slijepih i slabovidnih „Novi život“ Zagreb te splet međimurskih kola u izvedbi članova Udruge osoba s intelektualnim poteškoćama MŽ.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje