Povežite se s nama

U fokusu

U samo pet godina udeseterostručio se broj iseljenih iz Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

EGZODUS

Iz Varaždinske i Međimurske županije od početka 2012. do kraja 2016. godine u inozemstvo je iselilo 4484 stanovnika. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, među njima je najviše mladih – radno sposobnih ljudi, u dobi od 20 do 39 godina.

Nažalost, u razdoblju od samo pet godina broj iseljenih iz Varaždinske županije se udeseterostručio, a Međimursku županiju je lani napustilo osam puta više stanovnika nego 2012. godine. Štoviše, brojke o ukupnoj migraciji stanovništva u dvjema najsjevernijim hrvatskim županijama su još veće, jer njima treba pridodati i osobe koje se sele između županija. Takvih je lani u Međimurju bilo više od 500, dok je varaždinski kraj napustilo 798 ljudi.

Međutim, Branka Šaško, v. d. predstojnice varaždinskoga Regionalnog ureda Zavoda za zapošljavanje, na nedavno održanoj tribini za mlade “Ja ostajem, a ti?“ upozorila je da precizan broj onih koji su otišli u emigraciju zbog zaposlenja, većih plaća ili boljih uvjeta rada nije poznat.

Broj nezaposlenih pada cijele godine i potrebe proizvođača za radnicima je nemoguće zadovoljiti

– Broj nezaposlenih strašno pada cijele godine i potrebe proizvođača za radnom snagom je nemoguće zadovoljiti. Na kraju prošlog mjeseca u evidenciji smo imali 1093 nezaposlene osobe mlađe od 30 godina života. Mladi jako fluktuiraju, u prosjeku ostaju na Zavodu tri mjeseca, odlaze i opet se vraćaju. Činjenica je da u inozemstvo odlazi velik broj radnika hrvatskih tvrtki, ali podaci o tome nisu relevantni. Nemaju ih HZZ ni Ministarstvo unutarnjih poslova – izjavila je Šaško tijekom skupa, na kojem je nekoliko stručnjaka iz različitih branši pokušalo dati odgovor na pitanja o obrazovanju, zaposlenju te budućnosti mladih u Varaždinu i Hrvatskoj.

Da ona nije nimalo blistava svatko se lako može uvjeriti u novomarofskom prigradskom naselju Možđenec. Naime, u njemu skoro da nema dana da netko ne spakira kofere i bolju budućnost ode tražiti u inozemstvu. Isprva su odlazili muškarci, a sada za sobom povlače i ostatak obitelji.

– Prvo je na rad u Njemačku otišla naša kći. Bez problema je pronašla smještaj, stalan posao u ugostiteljstvu te još dodatno zarađuje novac obavljajući poslove spremačice. Nakon nje otišao je i moj suprug, a ja trenutno na ubrzanom tečaju učim strani jezik. Pridružit ću im se za mjesec ili dva i ne namjeravamo se vraćati u Hrvatsku idućih 10 godina – povjerila nam je gospođa Jasna, dodavši da u Možđencu više skoro da i nema radno sposobnih muškaraca.

”Odljev mozgova”

To ne čudi jer su iz toga kraja u Njemačku, Austriju, Sloveniju i druge zemlje otišli čak i vitalni umirovljenici kojima je dojadilo čekanje da Vlada napokon nešto konkretno poduzme s ciljem smanjenja stope rizika od siromaštva (prema zadnjem izvješću pučke pravobraniteljice Lore Vidović, 19,5 posto osoba u riziku je od siromaštva, a 9,3 posto živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima).

Njih i njihovu djecu u ruralnim i gradskim sredinama ne mogu zadržati nove ceste, škole, vrtići ili vatrogasni domovi ako ne mogu pristojno živjeti od svojih mirovina i plaća. Potonje su jedva dovoljne za preživljavanje zaposlenih u kožarskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i dijelu metaloprerađivačke industrije.

– Od ovakve niskoakumulativne industrije se ne može živjeti. Situacija je takva da na sjeveru Hrvatske radimo najviše i najbolje, a imamo najmanje plaće. Ne očekujem da će se u kratkom roku nešto spektakularno dogoditi, jer ni školstvo nije prilagođeno potrebama gospodarstva. Poslodavci moraju podići plaće do maksimuma da im ne otiđu kvalitetni radnici – upozorio je Dragutin Gložinić, predsjednik Županijske komore Varaždin, koji se na spomenutoj tribini za mlade osvrnuo i na probleme s demografijom.

Tako je nagovijestio da će u Hrvatskoj do 2061. godine dominirati ljudi stariji od 60 godina. Po njemu, vladajući trebaju što prije poduzeti mjere da se to spriječi. Okupljenima se obratio i bivši dekan Fakulteta organizacije i informatike prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, napomenuvši da brojni bivši studenti odlaze u inozemstvo.

– Sjećam se da je jedne akademske godine od 77 diplomiranih studenta čak njih 48 te iste godine otišlo raditi izvan Hrvatske! Sramota je da u našem društvu o njima nitko ne brine i ne zna zašto mladi odlaze van – smatra Strahonja.

Navodi da su glavni razlog odlaska mladih u inozemstvo uvjeti rada.

– U Hrvatskoj ljudi imaju male plaće, prijete im ovrhe i sputavaju razni dugovi. Drugi razlog je avanturizam i zov “obećanih“ zemalja poput SAD-a. Treći je pomodarstvo. Naime, kada ljudi vide da su im rođaci i poznanici vani, ne žele biti gubitnici i ostati u Hrvatskoj. I četvrti, meni osobno najgori razlog je “alergija“, odnosno mediji koji, pišući o problemima u društvu, navode ljude da napuštaju Hrvatsku. No, ne pišu o tome koliko ih se vraća kući – rekao je Strahonja i dodao da bi trebalo provjeriti službene podatke o ukupnoj migraciji stanovništva u dvjema sjevernim županijama.

Negativni saldo

Riječ je o razlici između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo. 
Nažalost, saldo je negativan, odnosno Međimursku županiju je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine napustilo 717 stanovnika više nego što ih se doselilo, dok je Varaždinsku županiju napustilo 834 stanovnika više od broja onih koji su u nju doseljeni.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Kaznena prijava protiv pilota zločinačke JNA koji su raketirali Koprivnicu, a prije toga Varaždin i Čakovec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) podnijela je Državnom odvjetništvu RH kaznenu prijavu protiv N.N. počinitelja, odnosno pilota zločinačke JNA, koji su 7. listopada 1991. sa dva aviona (po promatračima) tipa „Jastreb“ oko 15,45 sati raketirali Koprivnicu, koja se nije nalazila u borbenoj, ratnoj zoni.

Cilj ovog zločinačkog napada bila je vojarna, koju su pripadnici JNA 30. rujna 1991. bez ispaljenog metka prepustili Hrvatskoj vojsci, u kojoj se tom prigodom nalazilo i zapovjedništvo i  nekoliko stotina vojnika slavne 117. Koprivničko-križevačke brigade.

>>Varaždin: ratnom pilotu Danijelu Boroviću svečano uručeno priznanje “Junak Domovinskog rata“

Međutim, sa avionima su napali   i područja oko vojarne nastanjene civilnim stanovništvom.

Tom prigodom smrtno je stradao David Piskor (izvan kruga vojarne), a nekoliko branitelja je ranjeno. Učinjena je i relativno velika materijalna šteta. Sve je moglo i mnogo teže završiti da pravovremeno i učinkovito nije svoj obol dala protuzračna obrana.

Važno je također istaknuti da su nakon Koprivnice ti ili drugi zločinački avioni raketirali i područje Čakovca i Varaždina, koji se također nisu nalazili u tzv. ratnoj zoni!

– U Beogradu su podigli optužnicu protiv četvorice hrvatskih ratnih pilota za navodne ratne zločine iz 1995. Oni očito znaju  tko je sve letio i činio ratne zločine na području Republike Hrvatske, pa će se stoga pretpostavljamo iznimno brzo sjetiti i optužiti  srpske, odnosno jugoslavenske ratne zločince koji su i u zrakoplovima ubijali i nanosili veliku štetu hrvatskom narodu, koji u to vrijeme nije imao ni osnovnog naoružanja, a kamoli ratne zrakoplove. Tm prije što je zločin-zločin. Nu, ako nije ratni zločin to što se 7. listopada 1991. dogodilo u Koprivnici, onda što je? – zapitao se Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.).

Nastavite čitati

U fokusu

Aerodrom Lučko zatvoren. Je li Varaždin letačima jedina (prava) alternativa?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Brojni problemi koji duže vrijeme opterećuju normalno funkcioniranje zagrebačkog Aerodroma Lučko, ovih dana su eskalirali do te mjere da je zatvoren za sve operacije do 31. kolovoza, a to se može i produžiti.

Kako javlja portal AvioRadar, najveći aerodrom generalnog zrakoplovstva u Hrvatskoj i dalje je zatvoren, i to usred ljetne sezone letenja. Odnosno, zatvoren je u razdoblju kada bi se na Lučkom da čekao red na polijetanje ili slijetanje.

Podsjećamo Aerodrom Lučko je u suvlasništvu/suoperatorstvu MORH-a i Aerokluba Zagreb. Grad Zagreb nema sekundarnog aerodroma, kao niti aerodroma za generalno zrakoplovstvo u pravom smislu te riječi.

Jedina prava – najbliža alternativa letačima koji već sele svoje avione je LDVA. Međutim, tek će se vidjeti hoće li varaždinski Parkovi ovu situaciju uopće znati iskoristiti.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje