Povežite se s nama

Kultura

U utorak u Galeriji HDLU otvorenje izložbe „Kazalištarije“ varaždinskog umjetnika Ivana Duića

Objavljeno:

- dana

U utorak, 11. srpnja, u 19 sati u Galeriji HDLU u Kuli stražarnici Staroga grada Varaždin održat će se otvorenje nove izložbe.

Riječ je o izložbi scenografija, lutaka i grafika naziva „Kazalištarije“ varaždinskog slikara i grafičara Ivana Duića.

Predgovor izložbi napisao je kazališni redatelj Dubravko Torjanac s kojim je Duić postavljao mnoge izložbe za djecu i odrasle.

Izložba ostaje otvorena do 31. srpnja, a ulaz je slobodan.

– Kazalište je mjesto ili prostor uobličavanja metafora, stvaranja i uspostave prijenosnosti, mjesto tranzita i skoka s jedne razine stvarnosti na drugu, i od svih vidova ili oblika umjetnosti jedino je takvo, pa stoga i jedinstveno. Druga mjesta uvijek su nekako utilitarna, služe nečem dozlaboga praktičnom, poput recimo autobusnih kolodvora ili škola, dok kazališni prostor služi jedino samome sebi, i na tvrdoglav način postaje smislen i svrhovit jedino unutar sebe i kad je lišen neposredne svrhe. I banalna je, ali točna činjenica: slika, pjesma, glazba, sve to može biti naslikano, napisano i kad to godinama nitko ne vidi, ne čuje i ne pročita, time tim tvorevinama nije ukinuto njihovo tvarno postojanje, kazalište pak, ako ga u određenom vremenu i prostoru nitko ne vidi i ne gleda  –  jednostavno nije postojalo i ne postoji. Sve druge umjetnosti mogu značiti sabranu osamu, kazalište traži i predstavlja zajedništvo i dijalog. Kazalište, to su dimenzije, karakteristike prostora, poput duljine, širine, visine, uz onu četvrtu, možda i presudnu, Einsteinovu, a to je vrijeme. Ivan Duić je slikar, pa bi rekli da je najprije dvodimenzionalan, no slikar koji je svojoj likovnosti (onoj na platnu) znao dodati još jednu dimenziju, onu naime prostornu, pa postao trodimenzionalan, prostran, prostoran i perspektivan, i time je, a djelujući u kazalištu, trodimenzionalnosti prostora još dodao i onu presudnu, konačnu dimenziju, a to je vrijeme. Ivan Duić je kroz svoju likovnost propustio vrijeme, dao joj prostornost, kroz nju je propustio pokret. Likovnost u prostoru, kroz pokret u vremenu  –  i eto nam na neki neobičan i zakulisan način i definicije lutke. Nepokrenuta lutka uvijek je samoj sebi svrha, a zamišljajući i izrađujući lutke, Ivan je uvijek izrađivao pokret. Izraditi pokret? Pa da! to je oblik koji računa s vremenom, oblik kojemu su prostor i vrijeme uvjeti scenskog postojanja. U razgovorima o predstavama i lutkama najčešće se i nismo posebno doticali likovnosti, važnije nam je bilo kretanje, proigravanje, rekao bi Duić, značajnije su nam bile moguće dramaturške mijene kroz koje neki oblik (lutka) s lakoćom može prolaziti. Jer kretanje lutke i moguće metamorfoze definiraju i lutkinu sceničnost. Između likovnosti (kao takve) i sceničnosti postoji osebujna veza: lakoća transformacije koja nije gušena likovnom diktaturom, mijenjanje i život lutkina lika što se potiče i hrani likovnim sredstvima. I to je u kazalištu dijalog, kao i sve. Oblik i boja: jedinstvo u igri kvaliteta i značenja. Nema boje a da se ne misli o tome kako se koja nijansa kreće prostorom, i što pri tom priziva, nema kretnje a da nije značenjski ofarbana. Ivan Duić je scenograf, što će, da se vratimo grčkom korijenu riječi, reći da on piše pozornicom, grafira prostorom, njegovim elementima, znakovima, simbolikom. Ono što kod njega vidimo na pozornici uvijek je dvojno i  dvojako, naime i konkretno i već prenijeto. Ivan Duić režira prostornošću i upravlja prostorom, u njegovim scenografijama se konkretnost i apstraktnost spajaju u nešto treće, u nešto između, u prostor prolaza od dobro poznatog k potpuno neznanom, u razmaknuti zastor kroz koji gledamo iz ovog u neki drugi, možda i bolji svijet – stoji u predgovoru Dubravka Torjanca.    

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje