Povodom otvorenog javnog savjetovanja o nacrtu novog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, u suradnji s Hrvatskom komorom arhitekata i Udruženjem hrvatskih arhitekata, Ministarstvo kulture i medija organiziralo je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu okrugli stol arhitekata i konzervatora.

U ponedjeljak se stoga raspravljalo se o nacrtu novog zakona koji se donosi nakon više od dva desetljeća te osigurava sveobuhvatnu reformu načina zaštite i upravljanja kulturnom baštinom.

Nacrt Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predstavili su ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec, nakon čega je uslijedila rasprava za koju se očekuje da potakne struku na podnošenje prijedloga u e-savjetovanje.

Predstavljajući novi prijedlog Zakona, ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je ovaj zakon dio sveobuhvatne reforme propisa vezanih za prostorno planiranje i građenje i doprinosi svemu onome što Vlada radi kako bi se ubrzala postupanja ishođenja dozvola.

Podsjećajući kako se 13% zgrada u Hrvatskoj nalazi u kulturno povijesnim cjelinama, ministrica je naglasila važnost preciznog definiranja postupanje konzervatora. Ministrica je izrazila uvjerenje da će donošenje novog zakona biti velika prekretnica koja će učiniti postupanja konzervatora predvidljivijima, jasno definiranima i ujednačenima što će građanima omogućiti lakše očuvanje i zaštitu kulturne baštine, bilo da su njezini korisnici ili vlasnici.

Ministrica je naglasila i da će novi zakon biti suvremeniji, prilagođen današnjim potrebama jer donosi puno iskoraka u smislu digitalizacije, uvođenja e-usluga, novih alata i instrumenata od kojih se dio implementira kroz reformu koju financiramo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Govoreći o ključnim promjenama Zakona, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec izrazio je uvjerenje da taj nacrt predstavlja veliko unaprjeđenje zakonodavnog okvira zaštite kulturne baštine. 

Rasprava koja je uslijedila nakon prezentacije promjena koje donosi novi zakon, iznjedrila je nove prijedloge i primjedbe djelatnih arhitekata, članova Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatske komore arhitekata, kao i djelatnika konzervatorskih odjela Ministarstva kulture i medija.

Podsjećamo, cilj novog zakona je preciznije definirati i urediti sva postupanja koja se odnose na projektiranje i ishođenje dozvola u kontekstu provođenja mjera zaštite kulturne baštine. Riječ je o zakonskom okviru koji će biti jasan, precizan i osuvremenjen, usklađen s potrebnim izmjenama u provođenju mjera zaštite kulturnih dobara, u kontekstu klimatskih promjena, energetske krize i ostalih rizika. Posebno se poštuju sve međunarodne povelje, konvencije, preporuke i smjernice te propisi EU, a prije svega neposredno hrvatsko iskustvo u sprječavanju rizika i upravljanja kulturnim dobrima u izvanrednim okolnostima.

 Zakon, također, daje okvir za  izradu i objavu konzervatorskih podloga za sve zaštićene kulturno-povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Propisuje se javna dostupnost izrađenih podloga  putem e-usluga na portalu e-Građani i Geoportalu kulturnih dobara, čime se građanima, projektantima, drugim javnopravnim tijelima olakšavaju administrativni postupci koji zahtijevaju suglasnost Ministarstva kulture i medija.

Nadalje, nacrt novog  Zakona predviđa da se prije poduzimanja bilo koje radnje na kulturnom dobru od Ministarstva može dobiti prethodna konzervatorska lokacijska obavijest u kojoj su sadržane sve upute za postupanje, odnosno potrebna dokumentacija. Radi redovitog održavanja i upravljanja javnim prostorom u kulturno-povijesnim cjelinama propisuje se unošenje konzervatorskih smjernica u odluke o komunalnom redu.

Prema odobrenom programu Ministarstva kulture i medija RH, od kraja rujna do početka studenog 2023. godine, provedeni su radovi na arheološkom lokalitetu u parku u Varaždinskim Toplicama.

Riječ je o jednom od najznačajnijih i najbolje očuvanih lokaliteta iz rimskog razdoblja na području današnje Hrvatske, na kojem se dugi niz godina provode sustavna istraživanja i radovi na konzervaciji i sanaciji istražene arhitekture u svrhu prezentacije lokaliteta. Istraživanja koja su provedena proteklih godina potvrdila su da se radi o izuzetno značajnom i po mnogo čemu jedinstvenom arheološkom lokalitetu, a potvrđeno je i da se radilo o lječilišnom centru izrazito popularnom širom Rimskog Carstva.

Inače, sva arheološka istraživanja dovršena su 2017. godine, a svi daljnji radovi koji se odvijaju na lokalitetu se tiču sanacije i prezentacije sačuvane rimske arhitekture.

Kao i prijašnjih godina, radovi u 2023. godini i ovoga su puta izvedeni pod vodstvom Arheološkog muzeja u Zagrebu, u suradnji s vanjskim suradnicima i stručnjacima, a pod stalnim nadzorom i uz dozvolu Ministarstva kulture i medija RH odnosno nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu.

Ove godine radovi su nastavljeni na zapadnom dijelu rimskog svetišta, te su obuhvatili zapadni i dio sjevernog zida izvorišnog bazena te vraćanje kamenih ploča okolnog opločenja. Uz to, nastavljeni su radovi na sanaciji zidova hramova pa su tako tijekom rujna i listopada provedeni radovi na sanaciji zapadnog zida u tzv. Minervinom hramu.

Ujedno je izvršeno i više manjih popravaka na drugim zidovima i strukturama te su tijekom listopada provedeni redoviti radovi na održavanju lokaliteta, čišćenje zidova i stepeništa svetišta, čišćenje odvodnih i preljevnih kanala.

Dodajmo i da je u okviru ovogodišnjeg programa skenirano više kamenih spomenika u svrhu izrade 3D modela, kako bi se dokumentiralo stanje, ali i olakšala njihova interpretacija s obzirom da su zbog utjecaja termalne vode površine kamena vrlo oštećene.

Riječ je o projektu koji se sustavno provodi već više godina i koji je značajno doprinio da je većina spomenika nađenih u istraživanjima 2011. i 2012. godine, znanstveno obrađena i publicirana. 

Rezultat ovog projekta bit će predstavljen i u obliku izložbe u proljeće 2024. na lokalitetu u parku u Varaždinskim Toplicama.