Danas, 10. prosinca, u cijelom se svijetu obilježava Međunarodni dan ljudskih prava. U Varaždinskoj županiji obilježen je zahvaljujući udruzi Bedem ljubavi Varaždin, Koordinaciji za ljudska prava Varaždinske županije i Savjetu mladih Varaždinske županije.
U petak su zajednički organizirali okrugli stol na temu „Položaj i problemi mladih, posebice pripadnika ranjivih skupina, u Varaždinskoj županiji“, u sklopu projekta “JEDNAKI Status, Mogućnosti, Odgovornosti” kojeg provodi Bedem ljubavi, a financira Središnji državni ured za demografiju i mlade.
– Moramo učiti od mlađih generacija, ovim projektom nam šalju poruke koje ćemo u svakom slučaju poslušati, a moramo ih podržati jer oni su čuvari ljudskih prava u budućnosti. Ljudska prava moramo držati kao kap vode na dlanu, to je biljčica koja je jako plaha i koja nam, s obzirom na to što se u svijetu događa, može brzo i lako izmaknuti. Svjedoci smo da se i u našu Varaždinsku županiju doseljava puno više stranih državljana nego ikada prije. Danas ih je ovdje više od 6000, a potrebe gospodarstva su još veće, što znači da će se doseljavanje nastaviti želi li se održati ista razina gospodarskih aktivnosti – rekao je član Koordinacije za ljudska prava Varaždinske županije Dražen Krtanjek.
Napomenuo je da su to prije svega izazovi za nas kao domicilno stanovništvo.
– Tiču se svakoga od nas osobno i tiču se društva u cjelini. Moramo paziti kako odgajamo djecu u našim obiteljima te kako ih educiramo o ljudskim pravima u odgojno-obrazovnom sustavu, od vrtićke i osnovnoškolske do srednjoškolske dobi i dalje. Ljudska prava su esencija koja mora prožeti sve aspekte društva – poručio je Krtnjek.
U projektu Bedema ljubavi sudjelovala je i Mirela Oršoš, 20-godišnjakinja iz Strmca romske nacionalnosti.
– Nisam uspjela završiti srednju školu, u kojoj sam se susretala i s diskriminacijom. Svi smo mi ljudi isti, ima nas dobrih i loših, a tako je i kod Roma. U sklopu ovog projekta smo naučili da je važno da se i mi mladi sami borimo protiv diskriminacije. Najviše bih voljela da se svi međusobno poštujemo, da se slažemo i da nema mržnje – rekla je Mirela Oršoš.
Martina Magdalenić (33) iz Žabnika, također sudionica projekta, svojim primjerom pokazuje da se sve prepreke mogu uspješno savladati.
– Nije da se hvalim, ali jedna sam od sretnica koja jesam osoba s invaliditetom, no uspjela sam ostvariti dosta svojih ciljeva. Zaposlena sam, radim u Društvu osoba s invaliditetom, gdje su me prekrasno prihvatili. Provodim različite radionice, među ostalim i u vrtićima kako bih djecu educirala o tome što su osobe s invaliditetom i pokazala im da svi imamo jednake mogućnosti. Svaki čovjek se susreće s preprekama, pa tako i mi, ali ih treba savladati. Evo, položila sam uspješno i vozački ispit, zahvaljujući tome što postoje različita pomagala. Za svaku osobu s invaliditetom mobilnost je posebno važna jer nam omogućuje samostalnost – istaknula je Martina Magdalenić.
Ukupno je u projekt Bedema ljubavi, koji je počeo 1. siječnja i završava 31. prosinca ove godine, bilo uključeno oko 120 mladih – pripadnika ranjivih skupina, prvenstveno osoba s invaliditetom i mladih romske nacionalnosti.
– Najviše se radilo na edukacijama, organizirali smo psihološke radionice te radionice političke pismenosti, kao i aktivnosti putem kojih smo na zabavan način željeli potaknuti mlade na građanski angažman, počevši od volontiranja, kao najjednostavijeg i najlakšeg načina. Zadovoljni smo odazivom, grupe koje su se stvorile bile su aktivne. Željeli bismo da više mladih pronađe sebe u aktivnostima koje će doprinijeti općem boljitku naše lokalne sredine. Osobe s invaliditetom i Romi govore da diskriminacija još uvijek postoji, ali ne u najdrastičnijem obliku. One male stvari koje njihov život čine lošijim, zbog kojih se ne osjećaju ugodno, moramo izbjeći i spriječiti. Upravo zato je dio aktivnosti bio usmjeren na senzibilizaciju šire javnosti, a izradili smo i nekoliko videospotova s porukama mladih – rekla je predsjednica Bedema ljubavi Renata Pocedulić.
Dodala je da sljedeće godine slijedi svojevrsni nastavak projekta budući da je Središnji državni ured za demografiju i mlade odobrio financiranje projekta „Zoon politikon junior“, kojim će sve mlade nastojati dodatno senzibilizirati za ranjive skupine te ih nastojati što više angažirati u volonterskom radu i pomaganju ranjivima.
Na okruglom stolu sudjelovala je i Ljubica Božić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Varaždinske županije, Ivan Vujec, predsjednik Društva osoba s invaliditetom Varaždin, te Božo Kvesić, potpredsjednik Savjeta mladih Varaždinske županije, a uključili su se i službenici Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove koji su prvenstveno odgovarali na pitanja vezana uz prijevoz, odnosno prilagodbu prijevoznih sredstava.
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
