Varaždinska županija ugostila je brojne stručnjake, župane, gradonačelnike i načelnike Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije na prvoj konferenciji o cestama Sjevera, s temom „Mreže brzih cesta“, na najvećem skupu o cestovnoj izgradnji na sjeveru Hrvatske, održanom u hotelu Turist. Skup je kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske otvorio potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je naglasio kako je u tijeku veliki investicijski ciklus i trenutno se ulaže nešto više od 3,5 milijardi eura u prometnu infrastrukturu.
– Uz realizaciju velikih infrastrukturnih projekata poput Pelješkog mosta, završetka 5C koridora, druge cijevi tunela Učka, završetka ceste D403 u Rijeci i brojnih drugih projekata, ono što nam ostaje je gradnja brzih cesta. Ovdje na kontinentu riječ je o brzoj cesti Varaždin-Ivanec-Lepoglava-Krapina za koju smo pred potpisivanjem ugovora za gradnju prve faze. Preostala tri velika projekta su dovršetak brze ceste Popovec-Marija Bistrica-Zabok, zatim projekt brze ceste od Bjelovara prema Virovitici i graničnom prijelazu s Mađarskom, gdje bi se dio sredstava trebao osigurati iz Europske unije te brza cesta od Križevaca do Koprivnice. Nedavno smo otvorili obilaznicu Novi Marof, kao i radove na obilaznici Prelog, a tu su i Nedelišće, Pušćine, obilaznica grada Čakovec, dakle puno obilaznica na postojećim državnim cestama što je jako bitno – naglasio je ministar Butković istaknuvši kako je osigurana financijska konstrukcija što putem europskih sredstava, državnog proračuna te zaduženja međunarodnim kreditnim institucijama.
– Izrazito je bitna dobra suradnja sa županijama jer one su te koje moraju pripremiti projekte koje kasnije Hrvatske ceste projektiraju i realiziraju te zbog toga pohvaljujem ovu konferenciju koja je okupila renomirane stručnjake kada govorimo o cestovnoj infrastrukturi. Samo u Varaždinskoj županiji iz Fonda solidarnosti, župan Stričak i Županijska uprava za ceste odradili su sjajan posao, oko 15 milijuna eura je uloženo u obnovu županijskih cesta. Ono što treba spomenuti je da ćemo rebalansom proračuna ove godine osigurati 16 milijuna eura koje ćemo ravnomjerno podijeliti na županijske uprave za ceste tako da im možemo olakšati njihovo funkcioniranje i realizaciju njihovih projekata – zaključio je ministar Butković.
Varaždinski župan Anđelko Stričak naglasio je kako je ovo prvi puta da Sjever Hrvatske o određenoj temi promišlja zajedno, a spojila ih je upravo mreža brzih cesta.
-Tim brzim cestama želimo spojiti županijska središta, dati dodatan zamah našem gospodarstvu. Naime, samo na području Varaždinske županije imamo 50-tak poslovnih, gospodarskih i industrijskih zona, a ove godine započeo je i jedan investicijski boom privatnog kapitala preko 250 milijuna eura i sve to upućuje na potrebu izgradnje mreža brzih cesta. Tu je i ulaganje u cestogradnju vrijedno 100 milijuna eura. Ujedno, u prvih devet mjeseci ove godine bilježimo 16 posto više dolazak gostiju u našu županiju u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Sve to treba pratiti jedna kvalitetna komunalna infrastruktura, a upravo su ceste tu nezaobilazne – nabrojao je župan Stričak zahvalivši se Vladi RH na čelu s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem i Hrvatskim cestama na važnoj podršci.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić zahvalio se potpredsjedniku Vlade Olegu Butkoviću, kao i županima sjeverozapadnih hrvatskih županija na održanom skupu gdje je na jednom mjestu istaknuto trenutno stanje i projekti koji su definirani u Razvojnom sporazumu za sjever Hrvatske.
-Mogu istaknuti zadovoljstvo stanjem projekata s obzirom da po svim tim pravcima su određene faze već u realizaciji, neke će biti vrlo brzo, neke su u nabavi te se još jednom u ime Hrvatskih cesta zahvaljujem resornom ministarstvu i županijama i svim jedinicama lokalne samouprave kroz koje ti projekti prolaze na potpori u samoj pripremi kako bi što prije započeli sa samim radovima – rekao je Škorić.
-Na konferenciji „Ceste Sjevera – mreža brzih cesta“ održano je i nekoliko panel rasprava na kojima se govorilo o kapitalnim županijskim potrebama i strateškim interesima hrvatskog Sjevera, o ulozi cesta i značaju zaobilaznica za razvoj i život županijskih središta te o iskustvima i potrebama u provedbi kapitalnih projekata i redovitom održavanju te utjecaju cesta na razvoj turizma.
Uz potpredsjednika Vlade i ministra Butkovića i župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka, između ostalih sudjelovali su i saborski zastupnici Predrag Štromar, Damir Habijan, Barbara Antolić Vupora, Siniša Jenkač ujedno i kao gradonačelnik Novog Marofa, Zoran Gregurović također i kao gradonačelnik Krapine i Mišel Jakšić također i u ulozi gradonačelnika Koprivnice, župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek, član Uprave Hrvatskih cesta Alen Leverić, direktor Vodonogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu pri Hrvatskim vodama dr. sc. Milan Rezo, gradonačelnik grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, gradonačelnica Varaždinskih Toplica Dragica Ratković, gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, načelnici s područja navedenih županija, ravnatelji županijskih uprava za ceste i drugi.
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
