Povežite se s nama

U fokusu

U Zajednici sportskih udruga zaposleni sin predsjednice Županijske skupštine i hrvač Vindije

Objavljeno:

- dana

Stvarno potrebni?

Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina ima dva nova zaposlenika. Riječ je o Benjaminu Šokmanu, hrvaču varaždinske Vindije koji je zaposlen 11. svibnja ove godine, te Vedranu Biberdžiću, sinu SDP-ove predsjednice Županijske skupštine Dubravke Biberdžić koji je zaposlen mjesec dana kasnije, 20. lipnja. Obojica su zaposleni na radnom mjestu održavatelj 2, na određeno vrijeme od tri mjeseca, a mjesečna neto plaća iznosi po 3.773 kuna.   

Do posla su došli bez javnog natječaja, i to neposredno nakon što je predsjednik Zajednice krajem travnja postao Alen Runac, predsjednik Hrvačkog kluba Vindija. S obzirom da je Šokman hrvač, a Biberdžić sin visokopozicionirane članice SDP-a, zapošljavanja su otvorila sumnje jesu li novi radnici doista bili potrebni. I dok Dubravka Biberdžić nije željela ništa komentirati, predsjednik Zajednice Runac odmah je pristao dati izjavu.

– Nije bilo nikakvih političkih pritisaka oko zapošljavanja. Uostalom, lijeva opcija nikad nije ni bila moja opcija – rekao je Runac.

U Zajednici je broj zaposlenih sad povećan na ukupno 16 ljudi, a njihove plaće se financiraju javnim novcem. Iz proračuna Grada Varaždina je lani u Zajednicu stiglo 6,6 milijuna kuna, čak 20 posto manje nego 2014., pri čemu je na plaće i druge troškove radnika otišlo 1,4 milijuna kuna.  U situaciji kad se za javne potrebe u sportu izdvaja sve manje novca, postavlja se pitanje je li opravdano zapošljavati nove radnike.   

Međutim, Alen Runac je pojasnio da su tajnik Zajednice Patrik Košćak te član Izvršnog odbora Stjepan Smernjak istaknuli kako trebaju ljude na održavanju terena, pa su zbog toga zaposlili dvoje novih djelatnika.

– Na to ni na koji način nisam utjecao, ali mi je drago što su zaposlili upravo Šokmana jer smatram da sportaši, koji su zadužili Grad, trebaju imati prednost kod zapošljavanja, a ne što se zapošljavaju ljudi koji uopće nisu iz Varaždina. Žalosno je što Emilu Milihramu, vrhunskom sportašu koji je šest puta bio svjetski prvak, ne može naći posao u Varaždinu – rekao je Runac te jasno poručio da će sportaši, ako se njega pita, uvijek imati prednost kod zapošljavanja.

Duže razmišljali

Tajnik Zajednice Patrik Košćak je pak naveo da su duže vrijeme razmišljali o zapošljavanju novih ljudi.

– Prema sistematizaciji poslova, potrebno nam je čak 15 osoba na održavanju terena, a to su stadioni Sloboda i Varteks, igralište u Hrašćici te dvorane Srednjoškolac i Graberje. Riječ je o čak 136 tisuća kvadrata travnatih površina i nemoguće je to sve skupa održavati bilo s deset ljudi, s time da je jedna osoba dulje na bolovanju. Kad je sezona, vrlo je teško organizirati rad u smjenama i jednostavno smo morali zaposliti još dvije osobe – objasnio je Košćak.

Iz toga ispada da u kancelarijama radi četvero ljudi, dok ih je na održavanju sad 12. A zašto su novi radnici zaposleni bez raspisanog javnog natječaja? U Zajednici tvrde da je sve u skladu sa Statutom.

– Da, istina je, zaposleni su bez javnog natječaja, no za spomenuta radna mjesta nije ni potrebno njegovo raspisivanje. Prema Statutu Zajednice sportskih udruga, javni natječaj raspisuje se jedino za glavnog tajnika. Odluku o zapošljavanju donose predsjednik Zajednice i Izvršni odbor – objasnio je tajnik Košćak, koji je na to mjesto imenovan prošle godine.

Ni to nije prošlo bez problema. Košćak je, podsjećamo, sve do proljeća prošle godine bio v. d. tajnika. Iako je trebala, Zajednica je s raspisivanjem javnog natječaja za tajnika kasnila godinu dana. Tadašnji predsjednik Zajednice Goran Vučetić bio je objasnio da je to „zbog štednje“, no sumnjalo se da se s raspisivanjem natječaja oteže kako bi se Košćaku omogućilo da stekne radno iskustvo propisano Statutom za mjesto tajnika. Kad je natječaj lani napokon raspisan, javilo se puno kandidata, a unatoč dvojbama ima li potrebno radno iskustvo, tajnik je ipak postao Košćak.    

„Fenomenalni“

A on je s dvojicom novih djelatnika više nego zadovoljan. – Dečki rade fenomenalno, imaju sve reference za poslove koje obavljaju i, ono najvažnije, svi su zadovoljni s njihovim radom i govore da su jako vrijedni te se trude – poručuje Košćak.  

Iako je riječ o radu na određeno vrijeme, sa zapošljavanjem Šokmana i Biberdžića nastavio se trend novozapošljavanja u Zajednici. Samo u zadnje tri godine zaposleno ih je petero: u 2013. godini dvoje, u 2014. stručna suradnica na neodređeno s neto plaćom u iznosu od 6.000 kuna, a sad dvoje ljudi na održavanju na određeno.

Košćak je otkrio da je 60.000 kuna potrebnih za plaće dvoje novih djelatnika osigurano posljednjim rebalansom gradskog proračuna. Time će rashodi za djelatnike opet porasti. I dok je trošak radnika u Zajednici 2011. iznosio 1,2 milijuna kuna, u 2014. je „skočio“ na čak 1,6 milijuna kuna. Lani je „bujanje“ zaustavljeno, no bit će zanimljivo vidjeti koliko će za radnike biti potrošeno ove godine. Tim više ako će, kao što najavljuje Košćak, biti još zapošljavanja.

– I dalje imamo premalo ljudi koji rade na održavanju terena. Ljudi nam nedostaje – poručio je Košćak.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

U Varaždinskoj županiji i Međimurju lani zabilježene najveće stope oporabe otpada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije  Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto. 

– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.   

Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto. 

Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.

Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. 

Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada. 

Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. 

Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj. 

U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda. 

Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.

U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja. 

Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati. 

Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.  

Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike. 

Nastavite čitati

U fokusu

Bivši zapovjednik Hrvatske vojske Robert Hranj ima novi posao

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a

Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.

Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje