Povežite se s nama

U fokusu

Učitelji IV. osnovne škole Gašparac i Vrbanec među 100 učitelja autora digitalnih nastavnih sadržaja

Objavljeno:

- dana

Učitelji varaždinske IV. osnovne škole, Dijana Gašparac i Damir Vrbanec među 100 su hrvatskih učitelja autora digitalnih nastavnih sadržaja koji će biti uključeni u nastavu.

Dijana Gašparac, učiteljica savjetnica engleskog jezika, autorica je materijala na engleskom jeziku prema kojemu će svi hrvatski učenici učiti o Australiji.

Njezin kolega, učitelj savjetnik informatike, Damir Vrbanec programirao je nastavni sadržaj iz robotike.

Dvoje se učitelja prijavilo na Javni poziv za prijavu inovativnih digitalnih obrazovnih sadržaja kako bi naglasilo neizmjernu važnost poučavanja te vrijednost kvalitetnih i inovativnih učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u vrijeme brzih promjena.

Ukupno je na javni poziv stiglo 389 prijava, a njih je 100 ušlo u budući kurikulum.

– IV. OŠ Varaždin kao kreativna i inovativna osnovna odgojno – obrazovna ustanova Grada Varaždina s ponosom ističe sve svoje zaposlenike kao visokoprofesionalne stručnjake u stručnom i odgojnom radu s djecom i roditeljima, jer nove tendencije obrazovanja, uz sinergiju s tradicionalnim odgojem daju uspjeh,  obrazovanu i odgojenu našu djecu za potrebe 21. stoljeća – istaknuli su nakon natječaja iz IV. osnovne škole Varaždin.

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

U fokusu

Za manje od dva mjeseca nema više ograničenih cijena struje. Što nas čeka ovog proljeća?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Za manje od dva mjeseca prestaju Vladine mjere kojima se ograničava cijena struje za kućanstva i tvrtke.

Građane i gospodarstvo stoga čekaju veliki izazovi. Za većinu potrošača cijena električne energije ograničena na 59 eura po megavatsatu. No, Vladine mjere pomoći na snazi su do 1. travnja.

Trenutačno su se cijene na veleprodajnom tržištu stabilizirale – između 150 i 170 eura, što je znatno niže nego prije godinu dana kada su povremeno prelazile 400 eura, a u prosjeku su bile oko 270 eura po megavatsatu.

Iz Vlade kažu, već se analizira situacija kako bi se na vrijeme odlučilo što dalje, nakon 31. ožujka, javlja HRT.

– Ono što mi kao poslodavci očekujemo je da na vrijeme dobijemo što se događa s cijenama energenata nakon 31. ožujka. Kao što sam više puta naglašavala, okruženje sigurnosti i izvjesnosti je neophodno za sve poslodavce, rekla je Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Građani koji imaju ugovore s privatnim opskrbljivačima, već dobivaju najave o poskupljenju od 1. travnja, te ih se upućuje da se prebace u HEP.

Što će biti od 1. travnja s cijenama električne energije, Vlada tek treba odlučiti.

– Mi smo zadužili nadležne ministre, prije svega ministra gospodarstva i ministra financija da pripreme i analiziraju situaciju za nakon 1.travnja – rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Zbog tople zime i povoljnih hidroloških uvjeta, cijene struje na tržištu su niže nego prije godinu dana, ali su još znatno više od onih prije krize i kreću se oko 160 eura po megavatsatu.

– Analize pokazuju i neka predviđanja da će takve cijene ostati barem sljedeće dvije do tri godine, rekao je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje