Povežite se s nama

Međimurje

Ugostitelji:“Izloženi smo poreznom i inspekcijskom pritisku, postali smo poduzetnicima drugog reda“

Objavljeno:

- dana

PROVJERILI SMO

Kako bi izbjegli poslovanje s gubitkom, većina vlasnika kafića i restorana diljem Međimurja su u prva dva tjedna primjene novopovećane stope PDV-a od 25 posto za ugostiteljske usluge bili prisiljeni povisiti cijene pića, pa čak i smanjiti broj zaposlenih.

Naime, nedavno usvojena porezna reforma Plenkovićeve Vlade dovela je do promjene stope PDV-a za ugostiteljske usluge i ona je povećana s dosadašnjih 13 na 25 posto. Iako je stupila na snagu s 1. siječnjem 2017. godine, ugostitelji s kojima smo razgovarali ističu da nisu imali tehničkih problema s prilagodbom, ali su, kažu, dovedeni u ćorsokak.

S dva zaposlena se ne može raditi 7 dana u tjednu, a oni stoje 20.000 kuna bruto

– U svojim kafićima i restoranima nisam dizao cijene usluga od 2005. godine i trebalo mi je dva tjedna da donesem odluku o njihovom povećanju. Još teža odluka bila je otkazivanje radnog odnosa za dva zaposlenika odmah nakon Nove godine. Nažalost, padne li promet, otkaze će dobiti i dio osoblja u drugom lokalu koji imam u vlasništvu. S dva zaposlena se ne može raditi 7 dana u tjednu, a oni koštaju 20.000 kuna bruto – tuži nam se jedan od ugostitelja koji je dosad uspijevao poslovati na granici rentabilnosti. Nažalost, u javnosti je stvorena percepcija da svi ugostitelji žive na visokoj nozi, da voze bijesne automobile i grade ogromne kućerine na kontinentu i na moru. Stoga ih, napominju, ne čudi što ovih dana osjećaju revolt gostiju.

– Zaista ne stignemo svima objašnjavati koji su nam sve nameti poskupili u proteklom razdoblju. Primjerice, većina naših gostiju nema pojma da u Čakovcu plaćamo dvije spomeničke rente, jednu po kvadraturi poslovnog prostora i drugu sukladno ukupnom godišnjem prometu. Tu su još ZAMP, porez na potrošnju od 3 posto… Umjesto da nam se olakša poslovanje, izloženi smo poreznom i inspekcijskom presingu te smo svedeni na poduzetnike drugog reda – ističu naši ogorčeni sugovornici, od kojih doznajemo da su najave proizvođača alkoholnih i bezalkoholnih pića o navodnom smanjenju nabavnih cijena “priče za malu djecu“.
Raspravljalo se o tome proteklih mjeseci i na sastancima Ceha ugostitelja i turističkih radnika.

Krivi su nameti

– Možemo se jadati jedni drugima do mile volje. Nema nam pomoći, Vlada je svoje obavila i odlučila da si preko naših leđa zakrpa rupe u proračunu. Ne očekujem nikakvo smanjenje cijena sokova ili piva. Naime, proizvođači već deset godina zaredom u srpnju dižu cijene u prosjeku za 10 posto. Time nas “počaste“ nakon što svi prethodno formiramo svoje cjenike – kažu ugostitelji i dodaju kako marža na bočicu soka mora biti oko 150 posto da bi radili s pozitivnom nulom!

Po njima se gosti ne trebaju čuditi što dva decilitra soka od borovnice plaćaju nešto manje od 20 kuna, a CocaColu petnaestak. Naime, soku od borovnice je nabavna cijena 6,20 kuna, na taj iznos treba dodati spomenutu maržu, PDV koji trenutno iznosi 25 posto i još tri posto poreza na potrošnju.

– U novonastaloj situaciji morali bismo sve lanjske cijene podizati za 15 posto. Iako imamo posla i svakodnevno kuhamo oko 300 kava, od utorka je šalica poskupila za jednu kunu. Odnosno, gosti kavicu umjesto 7 plaćaju 8 kuna, a ako žele u njoj mlijeko ili vrhnje, koštat će ih 9 kuna. Tko god u manjim objektima nastavi posluživati kavu po cijeni od 5-6 kuna, radit će u “sivoj zoni“ ili propasti – uvjereni su ugostitelji, koji očekuju posjet inspekcija koje će zasigurno kontrolirati usklađenost cjenika.
Vlasnicima lokala s kojima smo razgovarali ne pada na pamet da ne izdaju račun gostima, ali su nam otkrili i to da ih smeta konkurencija iz trafika.

Navike ostale

– S inspekcijama nema šale, akoliko se ne izda račun, kazna je minimalno 15.000 kuna i lokal poreznici zatvaraju odmah. Nažalost, nitko ne pita što radi i kako posluje naša konkurencija. Pa kiosci s novinama već dugo prodaju kavu i ne bih se čudio da počnu i čajeve kuhati – ističe još jedna žrtva udvostručenog PDV-a.
I vlasnice ugostiteljskih objekata razmišljaju slično kao njihove muške kolege u branši.

“Daj Bože da to sve preživim i odem u penziju“ – veli poduzetnica s 30 godina iskustva u branši

– Na torture inspekcija odavno sam navikla jer sam već 30 godina u ovom poslu. Povećana stopa PDV-a je najgore što se moglo dogoditi i za početak, od 15. siječnja u lokalu smo podigli cijenu kave za jednu kunu. Daj Bože da to sve preživim i što prije odem u penziju – veli poduzetnica koja s nestrpljenjem iščekuje rezultat predstojećeg dijaloga ugostitelja i Vlade. Dobra je vijest da većina žitelja najsjevernije županije dobro podnosi novonastalu situaciju i ne odustaje od svoga najomiljenijeg hobija – ispijanja kavica i piva. Kofeinski napitak s mlijekom spremni su platiti 9 kuna, a za pola litre pive 14 kuna bez problema zasad izdvajaju i studenti.

Nema smanjenja stope poreza na potrošnju

Grad Čakovec trenutno ne nalazi način kako pomoći ugostiteljima u novonastaloj situaciji i ne razmišlja ni o smanjenju stope poreza na potrošnju. Naime, protekle proračunske godine Grad je po tom osnovu ostvario prihod u visini od 1.086.786 kuna, što je 1,02 posto ostvarenih prihoda proračuna.

– U ovogodišnjem Proračunu planiran je prihod od poreza na potrošnju u iznosu od 1.100.000 kuna. Kako su prihodovna i rashodovna strana proračuna tijesno povezane, smanjenje stope poreza na potrošnju za sobom povlači i smanjenje rashoda, i to na planiranim investicijama. S obzirom da će se od 2017. godine od tri “gradska” poreza, jedan od njih u potpunosti ukinuti (porez na tvrtku – po osnovu kojeg je Grad ostvario prihod u visini od 656.000 kuna), prije dobivanja konkretnih podataka kako će izgledati “kompenzacijske mjere” Vlade RH te na koji način i kojom dinamikom će se isplaćivati, jednostrano mijenjati stopu Poreza na potrošnju bilo bi neozbiljno – ističe se u odgovoru Davida Vugrinca, pročelnika Upravnog odjela za društvene, protokolarne i europske poslove Grada Čakovca.

Inače, iz Grada podsjećaju da ukidanje poreza na tvrtku predstavlja pomoć svim obveznicima uplate, pa tako i ugostiteljima, koji dosad nisu uputili nikakvu konkretnu inicijativu za rješavanje eventualnih problema u poslovanju. Dodajmo i to da, iako plaćaju spomeničku rentu, nitko od ugostitelja lani se nije javio na raspisani poziv Grada Čakovca za stjecanje prava korištenja sredstava spomeničke rente.

Zadržali iste cijene usluga

Gosti čakovečkog hotela Park u novogodišnjoj noći nisu uopće osjetili promjene koje su nastupile 1. siječnja.
– Sustav je bio spreman i sve promjene automatski su primijenjene minutu iza ponoći. Naše se cijene nisu mijenjale povodom ove promjene PDV-a – ističe Davor Lovrenčić, direktor hotela Park, kojeg smo zamolili da prokomentira odluku zakonodavca o povećanju stope PDV-a za ugostiteljske usluge.

– Po meni odluka nije ispravna jer ne potiče izvan-pansionsku potrošnju, na koju se već godinama žalimo da je premala, a samu pansionsku potrošnju neće posebno pomoći – uvjeren je Lovrenćić. Dodao je kako smatra da povećane stope PDV-a na ugostiteljske usluge vjerojatno neće imati nikakav utjecaj u sferi kontinentalnog turizma i na broj noćenja, no dodao je da u tome sigurno neće ni pomoći. Dok pojedini ugostitelji otpuštaju ili pesimistički najavljuju otpuštanje zaposlenika, u hotelu Park o tome ne žele ni razmišljati.

– Nadamo se da neće biti negativnih utjecaja na poslovanje, a time ni smanjenja broja zaposlenih. Kontinentalno hotelijerstvo i onako radi na graničnim resursima, a gosti traže jednaku kvalitetu kao na renomiranim destinacijama. Nju im garantira kategorizacija, uz bitnu razliku gdje kontinent nikada neće postići iste cijene, uz iste ili vjerojatno više troškove poslovanja – zaključio je Lovrenčić.

 

Izvor:
Foto:

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Vinko Žganec i „panonska narodna muzika“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO Muzej Međimurja Čakovec

Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti

Vinko Žganec u širokoj je javnosti poznat kao skupljač narodnih pjesama. No, on pjesme nije samo skupljao, već ih je analizirao i istraživao i uspoređivao s drugim narodnim pjesmama. To su mu omogućile dvije stvari: izvrsno glazbeno obrazovanje i opsežan terenski rad na različitim područjima.

Skupljač i istraživač

Osim u Međimurju, Žganec je pjesme skupljao u susjednim pokrajinama Hrvatskom zagorju i koprivničkoj Podravini, istočnoj Slavoniji i Srijemu, Istri i otocima te na područjima Srbije (Vojvodina), Mađarske (Pomurje, mađarski dio Gradišća) i Austrije (austrijski dio Gradišća).

Znanstveni rad na skupljenom materijalu omogućilo mu je glazbeno obrazovanje koje je stekao tijekom školovanja. Program gimnazija u Varaždinu i Zagrebu te studij teologije koji je pohađao uključivao je klasičnu glazbenu naobrazbu: među ostalim harmonizaciju, starogrčke moduse (načine) i gregorijanske korale.

Panonski tip narodne muzike

U svom je plodnom istraživačkom životu Žganec napisao nekoliko stotina tekstova o narodnoj glazbi. Jedan od najznačajnijih tekstova teorijske naravi je „Muzički folklor naroda u Panonskom bazenu“ objavljen u zborniku „Rad kongresa folklorista Jugoslavije“ 1959. godine. U njemu dekonstruira ideju da je međimurska narodna glazba samo odjek mađarske, što je bila iznimno utjecajna teza koju su zastupali mnogi, između ostalog Bela Bartok.

U tekstu Žganec donosi pojam „tip panonske narodne muzike“. Pod stanovnike Panonskog bazena ubraja Mađare, Slovake, potkarpatske Rusine (Rušnjake), Rumunje, od Hrvata Međimurce i Podravce, od Slovenaca prekmurske Bohnece i porapske Slovence na rijeci Rabi. Zajedničke je crte našao i u pjesmama Lužičkih Srba (Sorba), Moravaca, Poljaka iz Šleske, Ukrajinaca, Moldavaca i Gradišćanskih Hrvata.

„Nekada! Što je to nekada?“

Propitujući taj pojam Žganec se pita kako to da skupine s različitom baštinskom podlogom (on, doduše, koristi termin „rasa“ koji smatram neadekvatnim pa se služim opisnom sintagmom umjesto njega) imaju zajednički tip glazbe. Nabrojeni narodi pripadaju trima skupinama: slavenskoj, romanskoj i ugro-finskoj. Kao moguće objašnjenje Žganec nudi četiri teorije koje se pojavljuju u literaturi: dominacija jednog naroda, princip radijacije, dobrovoljna recepcija i zajednički izvor.

Ne dajući konačan odgovor, Žganec najviše pažnje usmjerava na posljednju natuknicu. Kao mogući zajednički izvor navodi „stare panonske Slavene“ koji su obitavali na ovom prostoru. Po svom dolasku u Panonski bazen tu su tradiciju u svoju narodnu pjesmu uključili i Mađari kao ugro-finski narod.

Žganec tu tezu dodatno osnažuje činjenicom da je glazbena tradicija izrazito konzervativna kategorija. To znači da teško i sporo prihvaća strane utjecaje. Tekst završava pomirljivo konstatirajući da preuzimanje jednog naroda od drugog postoji u određenoj mjeri i da se ne smije smatrati kao nešto negativno. Podsjeća da sve istraživače „muzičkog folklora“ u radu treba voditi jedan cilj: „Služiti istini i samo istini, bez obzira kakvi će biti rezultati naših istraživanja!“

Nastavite čitati

Međimurje

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković: „Necertificirano sjeme smanjuje prinose“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija / pixabay.com

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković još se jednom osvrnula na Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, koji je izazvao puno polemika u javnosti, ustvrdivši da na vidi razlog za odgodom njegova donošenja.

– Riječ je o redovnoj proceduri u Hrvatskom saboru, gdje će se tijekom dvaju čitanja provjeriti je li što propušteno – izjavila je ministrica Vučković.

Dodala je da su mali proizvođači izuzeti od certificiranja i dorade, baš kao i ekološki poljoprivrednici te da određene informacije iznesene u javnosti nisu točne.

– Imamo velik problem zbog korištenja necertificiranog sjemena, a koristi se prosječno na 20 posto velikih površina. To značajno smanjuje prinose i to je teška tema. Razmišljamo neke primjedbe otkloniti uvođenjem posebnih potpora. Nastojat ćemo ubuduće malo bolje voditi dijalog – zaključila je Vučković.

Na prijedlog novoga Zakona su krajem 2020. godine reagirali Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga „Biovrt – u skladu s prirodom“ i Udruga OPG-ova Hrvatske „Život“, ocijenivši ga nedorečenim.

Nastavite čitati