Povežite se s nama

U fokusu

U Varaždinskoj županiji ljudi umiru čekajući svoju invalidninu!

Objavljeno:

- dana

ŽALOSNO

Iako je ispunjavala sve uvjete, bolesna i nemoćna 80-ogodišnjakinja iz Bednje morala je čekati čak godinu i četiri mjeseca na rješenje kojim je potvrđeno da ima pravo od države dobivati 500 kuna mjesečnog doplatka za pomoć i njegu. Zahtjev je predala još 18. studenoga 2015., a varaždinski Područni ured Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) ga je uspio riješiti tek ove godine.

Gospođa iz Bednje imala je sreće: dočekala je rješenje Zavoda i ovog mjeseca će joj biti isplaćeni svi zaostatci. Za razliku od nje, više tisuća stanovnika Varaždinske županije mjesecima nikako da dočeka svoja rješenja.

– Čekam već godinu i pol, molim vas da provjerite zašto se tako dugo čeka na vještačenje – apelirala je.

Gospođa (80) iz Bednje čak godinu i četiri mjeseca čekala na rješenje po kojem ima pravo na 500 kuna doplatka

Taj posao obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), točnije njihov Područni ured u Varaždinu. Riječ je o državnoj ustanovi u kojoj liječnici vještaci, u vijećima sa socijalnim radnicima, psiholozima, edukatorima-rehabilitatorima, logopedima i pedagozima vještače sve osobe koje su predale zahtjev za, primjerice, dječje doplatke, dobivanje invalidnine, rodiljne i roditeljske potpore i ostvarivanje drugih sličnih prava. Riječ je osiguranicima iz čak četiriju sustava: Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Sustava socijalne skrbi i Ureda državne uprave.

– Osnovni problem jest preveliki broj županija koje pripadaju području Područnog ureda u Varaždinu – odgovorili su nam iz Zavoda.
Njihov Područni ured u Varaždinu obavlja vještačenja za područje četiriju županija – Varaždinsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničko-križevačku. Također, Zavod vještači za četiri sustava: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Centar za socijalnu skrb i Ured državne uprave.

Ogroman posao

O kojem obimu posla je riječ dovoljno govore podaci o broju zahtjeva koji su predani u Područni ured u Varaždinu: od njihova osnivanja 2015. godine pa do ožujka ove godine stiglo je više od 18.000 novih zahtjeva, a obrađeno je njih oko 12.000. Preostalih oko 6.000 osoba čeka, pri čemu pojedinci, poput naše čitateljice, nikako da dođu na red već godinu i pol. Nažalost, Zavod je nemoćan: nedostaje im čak 14-ero djelatnika!

Dosad su bila raspisana tri natječaja za radna mjesta, no nije stigla nijedna molba

U stalnom radnom odnosu u Područnom uredu u Varaždinu trenutno radi osmero djelatnika u punom radnom vremenu, a njih troje zaposleno je na nepuno radno vrijeme. Prema Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Zavoda, u Varaždinu nedostaje čak 14-ero specijalista-vještaka.
Dosad su bila raspisana tri natječaja za radna mjesta u Područnom uredu u Varaždinu. Zadnji natječaj objavljen je 11. siječnja ove godine, a tražio se vještak-specijalist medicinske struke s najmanje 10 godina radnog iskustva u struci ili s položenim specijalističkim ispitom i najmanje dvije godine radnog iskustva u specijalnosti. Međutim, na natječaje nije stigla niti jedna jedina molba.

S obzirom na to da je zaposlenih vještaka premalo, a na natječaje se nitko nije javio, za očekivati je da će broj zahtjeva i dalje rasti.

Sve gore

Na taj problem je još u lipnju 2015. javno upozorila Lidija Petrinjak, djelatnica Centra za socijalnu skrb Ivanec i županijska vijećnica HSS-a. Tada je iznijela podatak da ivanečki Centar u prvih šest mjeseci 2015. nije dobio niti jedno jedino rješenje od Zavoda, zbog čega im je otežan rad.
Od tada do danas situacija se dodatno pogoršala.

– Područni ured pokriva Varaždinsku i susjedne županije, a broj zahtjeva je ogroman. Čeka se najmanje pola godine, pa do godinu dana. Većina ljudi koja predaje zahtjeve je starije životne dobi, pa se, nažalost, događa da umru a da ne dočekaju rješenje Zavoda – rekla nam je Lidija Petrinjak.

Upozorila je da je posljedica svega toga da doplatak i osobne invalidnine prima manji broj ljudi. Hoće li država napokon reagirati?

Za četiri sjeverne županije

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom počeo je raditi 1. siječnja 2015. godine. Središnji ured nalazi se u Zagrebu, a područni uredi otvoreni su u pet gradova – u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Varaždinu.
Područni ured u Varaždinu bavi se vještačenjem za četiri županije, a to su Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka.
Prije osnivanja tog zavoda, do 31. prosinca 2014. godine u Varaždinu je djelovao Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a njihovih 587 predmeta – koji su zahtijevali vještačenje – preuzeo je novoosnovani Zavod. U prvoj godini rada, 2015., primili su čak 8.799 novih zahtjeva. Prošle godine je stigao 7.931 novozaprimljeni zahtjev, a u siječnju i veljači ove godine vještačenje su zatražile 1.352 nove osobe. Trenutno varaždinski Područni ured ima oko 6.000 neriješenih zahtjeva. Naime, u 2015. godini uspjeli su riješiti 3.584 predmeta, prošle godine njih 6.830, a u prva dva mjeseca ove godine uspjeli su izdati rješenja u 1.596 predmeta.

Izvor:
Foto: ilustracija

U fokusu

Božinović: „1. veljače nije datum kada će se dogoditi nešto spektakularno u smislu popuštanja mjera“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U srijedu, 20. siječnja, Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije na kojoj je iznio nove informacije o pandemiji koronavirusa.

Krunoslav Capak rekao da je da danas imamo 902 oboljela te usporedio brojke s brojkama od prošlog tjedna.

– Prije tjedan dana imali smo 1135 oboljelih. Ako pogledamo 14-dnevne incidencije u EU, Hrvatska je na sedmom mjestu – rekao je Capak i dodao da su do danas cijepljene 54.304 osobe.

Ministar Vili Beroš rekao je da je Hrvatska u pozitivnim epidemiološkim trendovima te da su hospitalizirana 1603 bolesnika, što je 110 manje nego jučer.

– To je veliki pad, no, imamo dva bolesnika na respiratoru više nego jučer, to poziva na oprez. Smanjenje osobnih kontakata na najmanju mjeru je garancija zaustavljanja epidemije – istaknuo je Beroš.

Alemka Markotić odgovorila je na pitanje o novom soju virusa, britanskom, koji se, kako se čini, brže širi među djecom, a pojavio se, između ostalog, u Sloveniji i Mađarskoj.

– Trebamo biti oprezni, puno više ljudi može biti zaraženo, a to znači i više ljudi u bolnicama. Pratit ćemo situaciju, sekvencionirat ćemo u Klinici za infektivne bolesti jedan postotak tih uzoraka, mi smo se prijavili da imamo kapacitet koji se mogu uključiti u proces sekvenciranja. Oni koji moraju putovati u zemlje gdje ima više slučajeva, trebaju kazati svojim liječnicima – rekla je Markotić, dodavši da postojeća cjepiva djeluju i na mutacije virusa.

Što se tiče popuštanja mjera, Davor Božinović rekao je da će se pratiti stanje sljedećih desetak dana te da će na temelju učinka mjera imati odgovor i donijeti odluku.

– Mi smo, kao što vam je poznato, od prvog dana imali vlastiti pristup epidemiji koji nas je uglavnom držao u skupini zemalja koje se dobro nose s epidemijom. Naravno, zbog našeg položaja i gospodarskih veza, zbog turizma, ali i brojne dijaspore, posebno smo bili pažljivi, još uvijek smo, pratimo trendove izvan Hrvatske. Mi možemo u jednoj mjeri utjecati na stanje s epidemijom u nas, ali trajno rješenje ove svjetske krize je u promjeni pandemijske klime. Mjere koje ćemo donosit, pogotovo za 10-11 dana, bit će proizvod razgovora, ali osnovno je stanje epidemiološke situacije kod nas. Nikad nismo išli po automatizmu ili copy-pasteu drugih. Situacija je trenutno dobra, ali nije sve iza nas. 1. veljače sigurno nije datum kad će se dogoditi nešto spektakularno u smislu popuštanja mjera – rekao je Božinović.

Na pitanje novinara o nuspojavama na cjepivo, Capak je rekao da su primili 167 sumnji na nuspojave na Pfizerovo te šest sumnji na Modernino cjepivo.

– To su uglavnom kratkotrajna temperatura, glavobolja, mučnina. Primili smo i nekoliko alergijskih reakcija. To je nekoliko ozbiljnih nuspojava koje su sve završile dobro – otkrio je Capak.

Postavlja se pitanje o zbrinjavanju infektivnog otpada.

– Imali smo nekoliko međuresornih sastanaka, na tragu smo nekih rješenja. Što se tiče kratkotrajnih rješenja, KB Dubrava je dodatno dogovorila zbrinjavanje. Nabavljen je kontejner za prešanje, to smanjuje volumen. Postoje i srednjoročna te dugoročna rješenja. Ta dugoročna rješenja zahtijevala bi promjene zakona, a mi nemamo ni spalionicu opasnog otpada – rekao je Beroš.

Zdravstvene ustanove mogu u svom krugu zbrinjavati otpad te je najbolja mjera zbrinjavati ga tamo gdje se on stvara, rekao je Stožer, dodavši da se izrađuje projekt da se omogući ustanovama da zbrinu otpad do razine komunalnog otpada.

Višak infektivnog otpada sa Zarazne je zbrinut u posebnim hermetički zatvorenim plastičnim kontejnerima, rekla je Markotić.

Nastavite čitati

U fokusu

Zatvoreni kafići, teretane…Hoće li se te mjere nastaviti čak do Uskrsa?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Popuštanja mjera još neće biti i gotovo je sigurno da će se i nakon 31. siječnja produljiti većina postojećih mjera koje su trenutno na snazi u vezi suzbijanja širenja koronavirusa, neslužbeno doznaje Jutarnji list.

Naime, prema pisanju tih novina, epidemiolozi i Stožer nisu skloni ikakvom popuštanju jer smatraju da „toplije vrijeme moramo dočekati s niskim brojevima, a isto tako je i strah od zaraznijih sojeva prevelik“.

Njihovi su sugovornici također istaknuli da najnovija istraživanja pokazuju da djeca, iako jako dobro podnose virus, ipak dosta šire zarazu, stoga će škole, pretpostavljaju, biti zatvorene do daljnjeg (u školskim klupama su samo učenici nižih razreda i maturanti). Ako i dođe do nekih popuštanja, ona će biti simbolična, i prema njihovim informacijama, ipak je najizglednije „da ćemo se do Uskrsa ipak čuvati uz stroge mjere“.

Podsjetimo, strogi lockdown koji će trajati do 14. veljače najavila je ovih dana Njemačka (obavezno nošenje maska u trgovini i javnom prijevozu, rad od kuće gdje je to moguće i sl.), a i ostale europske zemlje uvode i najavljuju oštrije mjere. Razlog tomu je pojava novog soja virusa, koji u Hrvatskoj još nije zabilježen.

– Za sada, moramo reći da se, čak u ovom ogromnom novom valu koji se bilježi u cijeloj Europi, mi dobro držimo i očekujem jedno odgovorno ponašanje u Hrvatskoj, a siguran sam u to i ubuduće – rekao je jučer varaždinski župan nakon primanja prve doze cjepiva.

Nastavite čitati