Povežite se s nama

U fokusu

U Varaždinskoj županiji ljudi umiru čekajući svoju invalidninu!

Objavljeno:

- dana

ŽALOSNO

Iako je ispunjavala sve uvjete, bolesna i nemoćna 80-ogodišnjakinja iz Bednje morala je čekati čak godinu i četiri mjeseca na rješenje kojim je potvrđeno da ima pravo od države dobivati 500 kuna mjesečnog doplatka za pomoć i njegu. Zahtjev je predala još 18. studenoga 2015., a varaždinski Područni ured Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) ga je uspio riješiti tek ove godine.

Gospođa iz Bednje imala je sreće: dočekala je rješenje Zavoda i ovog mjeseca će joj biti isplaćeni svi zaostatci. Za razliku od nje, više tisuća stanovnika Varaždinske županije mjesecima nikako da dočeka svoja rješenja.

– Čekam već godinu i pol, molim vas da provjerite zašto se tako dugo čeka na vještačenje – apelirala je.

Gospođa (80) iz Bednje čak godinu i četiri mjeseca čekala na rješenje po kojem ima pravo na 500 kuna doplatka

Taj posao obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), točnije njihov Područni ured u Varaždinu. Riječ je o državnoj ustanovi u kojoj liječnici vještaci, u vijećima sa socijalnim radnicima, psiholozima, edukatorima-rehabilitatorima, logopedima i pedagozima vještače sve osobe koje su predale zahtjev za, primjerice, dječje doplatke, dobivanje invalidnine, rodiljne i roditeljske potpore i ostvarivanje drugih sličnih prava. Riječ je osiguranicima iz čak četiriju sustava: Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Sustava socijalne skrbi i Ureda državne uprave.

– Osnovni problem jest preveliki broj županija koje pripadaju području Područnog ureda u Varaždinu – odgovorili su nam iz Zavoda.
Njihov Područni ured u Varaždinu obavlja vještačenja za područje četiriju županija – Varaždinsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničko-križevačku. Također, Zavod vještači za četiri sustava: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Centar za socijalnu skrb i Ured državne uprave.

Ogroman posao

O kojem obimu posla je riječ dovoljno govore podaci o broju zahtjeva koji su predani u Područni ured u Varaždinu: od njihova osnivanja 2015. godine pa do ožujka ove godine stiglo je više od 18.000 novih zahtjeva, a obrađeno je njih oko 12.000. Preostalih oko 6.000 osoba čeka, pri čemu pojedinci, poput naše čitateljice, nikako da dođu na red već godinu i pol. Nažalost, Zavod je nemoćan: nedostaje im čak 14-ero djelatnika!

Dosad su bila raspisana tri natječaja za radna mjesta, no nije stigla nijedna molba

U stalnom radnom odnosu u Područnom uredu u Varaždinu trenutno radi osmero djelatnika u punom radnom vremenu, a njih troje zaposleno je na nepuno radno vrijeme. Prema Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Zavoda, u Varaždinu nedostaje čak 14-ero specijalista-vještaka.
Dosad su bila raspisana tri natječaja za radna mjesta u Područnom uredu u Varaždinu. Zadnji natječaj objavljen je 11. siječnja ove godine, a tražio se vještak-specijalist medicinske struke s najmanje 10 godina radnog iskustva u struci ili s položenim specijalističkim ispitom i najmanje dvije godine radnog iskustva u specijalnosti. Međutim, na natječaje nije stigla niti jedna jedina molba.

S obzirom na to da je zaposlenih vještaka premalo, a na natječaje se nitko nije javio, za očekivati je da će broj zahtjeva i dalje rasti.

Sve gore

Na taj problem je još u lipnju 2015. javno upozorila Lidija Petrinjak, djelatnica Centra za socijalnu skrb Ivanec i županijska vijećnica HSS-a. Tada je iznijela podatak da ivanečki Centar u prvih šest mjeseci 2015. nije dobio niti jedno jedino rješenje od Zavoda, zbog čega im je otežan rad.
Od tada do danas situacija se dodatno pogoršala.

– Područni ured pokriva Varaždinsku i susjedne županije, a broj zahtjeva je ogroman. Čeka se najmanje pola godine, pa do godinu dana. Većina ljudi koja predaje zahtjeve je starije životne dobi, pa se, nažalost, događa da umru a da ne dočekaju rješenje Zavoda – rekla nam je Lidija Petrinjak.

Upozorila je da je posljedica svega toga da doplatak i osobne invalidnine prima manji broj ljudi. Hoće li država napokon reagirati?

Za četiri sjeverne županije

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom počeo je raditi 1. siječnja 2015. godine. Središnji ured nalazi se u Zagrebu, a područni uredi otvoreni su u pet gradova – u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Varaždinu.
Područni ured u Varaždinu bavi se vještačenjem za četiri županije, a to su Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka.
Prije osnivanja tog zavoda, do 31. prosinca 2014. godine u Varaždinu je djelovao Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a njihovih 587 predmeta – koji su zahtijevali vještačenje – preuzeo je novoosnovani Zavod. U prvoj godini rada, 2015., primili su čak 8.799 novih zahtjeva. Prošle godine je stigao 7.931 novozaprimljeni zahtjev, a u siječnju i veljači ove godine vještačenje su zatražile 1.352 nove osobe. Trenutno varaždinski Područni ured ima oko 6.000 neriješenih zahtjeva. Naime, u 2015. godini uspjeli su riješiti 3.584 predmeta, prošle godine njih 6.830, a u prva dva mjeseca ove godine uspjeli su izdati rješenja u 1.596 predmeta.

Izvor:
Foto: ilustracija

U fokusu

Liga za Varaždin: Ukidanje prireza je uvjet za sastavljanje gradske većine! I točka.

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Liga za Varaždin izlazi na predstojeće lokalne izbore i najavljuje potpuno ukidanje prireza u Gradu Varaždinu.

PRIREZ U VARAŽDINU = NULA KUNA

— Ili ćemo samostalno sastavljati gradsku većinu ili ćemo onome koji će ju sastavljati našu podršku uvjetovati potpunim ukidanjem prireza. I točka — rekao je prvi čovjek Lige za Varaždin, gospodarstvenik Davor Patafta.

Objasnio je i zašto:

— Aktivacija trenutno neaktivne imovine Grada Varaždina, koja otprilike vrijedi tri milijarde kuna, godišnje može nositi prihod od jednog cijelog proračuna. Zašto da onda građani plaćaju prirez? Nekome to svake godine može biti novi televizor, a nekome jednom godišnje nova investicija.

U gradu s prosječno najnižim plaćama, a onda i mirovinama, prirezom se građanima dodatno izbija iz džepova još najmanje dva milijuna eura. Sramotno i točka.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinka Marta Divjak nakon smrti djevojčice: Oduzeti roditeljska prava na vrijeme

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinka je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

Cijelu Hrvatsku šokirao je slučaj malene Nikoll iz Nove Gradiške. Ova dvoipolgodišnja djevojčica podlegnula je ozljedama u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti nakon što ju je premlatila vlastita majka.

Višednevni napori liječnika, nažalost, nisu bili uspješni. Ozljede glave bile su preteške. Preminula je na Uskrs. Malenu Nikoll roditelji su prije dvije godine ostavili u Centru za socijalnu skrb u Novoj Gradiški. U studenome prošle godine zatražili su da je Centar vrati u obitelj, čemu je udovoljeno.

Dosadašnjom istragom utvrđeno je da su malenu Nikoll roditelji mjesecima zlostavljali i zanemarivali, a Centar za socijalnu skrb za sve je to znao. Njezini roditelji su uhićeni, a ravnatelj Centra je smijenjen.

Slučaj je pokazao svu manjkavost sustava.

Reakcija

Zbog toga se na noge podignula javnost, ali i mnoge inicijative i udruge.

Varaždinka Marta Divjak iz inicijative „Moramo vam nešto reći“ sa svojom kolegicom Antonijom Skender sudjelovala je na sastanku s ministrom rada i socijalne politike Josipom Aladrovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem.

– Na sastanku s premijerom Plenkovićem i ministrom Aladrovićem dogovorili smo izmjenu Zakona o udomiteljstvu. Važno je pokrenuti izmjene tog zakona i sve nelogičnosti koje u praksi otežavaju udomljavanje relaksirati i osnažiti mogućnost udomiteljstva – ističe Marta Divjak.

Dodala je da je važno žurno pojednostaviti i maksimalno ubrzati postupke udomljavanja i posvajanja, a kao preduvjet za to provesti obuku djelatnika centara te nadležnih sudova.

– Za djecu koja su ranjiva oformiti stručne nadzorne timove koji će se sastojati od psihologa, medicinskog djelatnika i socijalnog radnika. U zakone i postupke vezane za djecu unijeti stroga vremenska ograničenja da djeca ne bi godinama odrastala u domovima ili, još gore, u nasilnim obiteljima. Neophodno je raslojiti rad centara za socijalnu skrb tako da se odvoje odjeli za slučajeve vezane za djecu te da djelatnici tih odjela budu maksimalno angažirani. Također, nužno je osnovati sustavan nadzor rada i svih oblika djelovanja socijalnih radnika i drugih stručnjaka te samih centara za socijalnu skrb – objasnila je Marta zahtjeve koje su iznijele premijeru Plenkoviću i ministru Aladroviću.

No, je li možda rješenje da biološki roditelji koji ga se odreknu nikad više ne mogu ponovno dobiti svoje dijete?

Pravovremena reakcija

– Oduzimanje roditeljskih prava na vrijeme onim biološkim roditeljima koji nisu roditelji, nego zlostavljači. Otac pokojne djevojčice imao je više od 20 prijava za nasilje, nakon prve je dijete trebalo oduzeti – objasnila je Varaždinka.

Inače, Marta je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

– Nije bilo natezanja s biološkim roditeljima i oduzimanjem roditeljskih prava. Naravno, i dalje je predugo da dijete čeka dvije godine u sustavu, a i sama činjenica da su moji roditelji čekali dijete tri i pol godine je poražavajuća. Potrebe djeteta na koje roditelji odgovaraju tijekom ranog razvoja čine osnovu za više razine emocionalnih, socijalnih i intelektualnih sposobnosti, te je stoga socioemocionalni razvoj u prvim godinama od presudnog značaja. U najranijoj dobi uspostavlja se snažan emocionalni odnos između djeteta i roditelja, koji je za ovu dob primaran i u kojem su ovi emocionalni odnosi ključni za djetetov psihički, ali i fizički razvoj. Uvijek volim napomenuti da sam ja imala sreće te da prilagodba nije dugo trajala – otkriva Marta, koja je pokrenula inicijativu „Moramo vam nešto reći“.

Važna platforma

– Inicijativu sam pokrenula jer sam željela platformu koja će educirati javnost o posvajanju i udomljavanju. Drugi razlog je bio da bivša djeca iz sustava mogu podijeliti osobna iskustva i tako pomoći drugima, ali i potaknuti promjene u sustavu brige o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Kad sam ja odrastala, nisam znala nijednu osobu koja je posvojena i nisam se imala ni s kim usporediti i povezati, a što mi je zapravo bilo potrebno, tako da sam napravila i grupe na Facebooku za posvojene i udomljene kako bi mogli izmjenjivati iskustva i podijeliti emocije. Zbog te zajednice sam upoznala i Tonku (Antoniju Skender), koja mi je prvo bila suradnica, a danas mi je najbolja prijateljica. Želimo senzibilizirati javnost, ukloniti stigmu s djece koja nemaju uobičajene životne putove te urediti sustav kako bi bilo manje djece u domovima, a više u obiteljima – rekla nam je Divjak, koja vjeruje da će u Hrvatskoj doći do zaokreta u sustavu socijalne skrbi.

– Mislim da hoće, zapravo nadam se da hoće. Ako je njihov interes bio zbog medija i javnosti, to je na njihovu savjest jer oko 4200 djece nema odgovarajuću roditeljsku skrb i nema vremena čekati. No, Tonka i ja smo rekle ministru i premijeru da ne mislimo odustati – zaključila je Varaždinka.

Nastavite čitati