Povežite se s nama

U fokusu

U Varaždinskoj županiji ljudi umiru čekajući svoju invalidninu!

Objavljeno:

- dana

ŽALOSNO

Iako je ispunjavala sve uvjete, bolesna i nemoćna 80-ogodišnjakinja iz Bednje morala je čekati čak godinu i četiri mjeseca na rješenje kojim je potvrđeno da ima pravo od države dobivati 500 kuna mjesečnog doplatka za pomoć i njegu. Zahtjev je predala još 18. studenoga 2015., a varaždinski Područni ured Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) ga je uspio riješiti tek ove godine.

Gospođa iz Bednje imala je sreće: dočekala je rješenje Zavoda i ovog mjeseca će joj biti isplaćeni svi zaostatci. Za razliku od nje, više tisuća stanovnika Varaždinske županije mjesecima nikako da dočeka svoja rješenja.

– Čekam već godinu i pol, molim vas da provjerite zašto se tako dugo čeka na vještačenje – apelirala je.

Gospođa (80) iz Bednje čak godinu i četiri mjeseca čekala na rješenje po kojem ima pravo na 500 kuna doplatka

Taj posao obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), točnije njihov Područni ured u Varaždinu. Riječ je o državnoj ustanovi u kojoj liječnici vještaci, u vijećima sa socijalnim radnicima, psiholozima, edukatorima-rehabilitatorima, logopedima i pedagozima vještače sve osobe koje su predale zahtjev za, primjerice, dječje doplatke, dobivanje invalidnine, rodiljne i roditeljske potpore i ostvarivanje drugih sličnih prava. Riječ je osiguranicima iz čak četiriju sustava: Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Sustava socijalne skrbi i Ureda državne uprave.

– Osnovni problem jest preveliki broj županija koje pripadaju području Područnog ureda u Varaždinu – odgovorili su nam iz Zavoda.
Njihov Područni ured u Varaždinu obavlja vještačenja za područje četiriju županija – Varaždinsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničko-križevačku. Također, Zavod vještači za četiri sustava: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Centar za socijalnu skrb i Ured državne uprave.

Ogroman posao

O kojem obimu posla je riječ dovoljno govore podaci o broju zahtjeva koji su predani u Područni ured u Varaždinu: od njihova osnivanja 2015. godine pa do ožujka ove godine stiglo je više od 18.000 novih zahtjeva, a obrađeno je njih oko 12.000. Preostalih oko 6.000 osoba čeka, pri čemu pojedinci, poput naše čitateljice, nikako da dođu na red već godinu i pol. Nažalost, Zavod je nemoćan: nedostaje im čak 14-ero djelatnika!

Dosad su bila raspisana tri natječaja za radna mjesta, no nije stigla nijedna molba

U stalnom radnom odnosu u Područnom uredu u Varaždinu trenutno radi osmero djelatnika u punom radnom vremenu, a njih troje zaposleno je na nepuno radno vrijeme. Prema Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Zavoda, u Varaždinu nedostaje čak 14-ero specijalista-vještaka.
Dosad su bila raspisana tri natječaja za radna mjesta u Područnom uredu u Varaždinu. Zadnji natječaj objavljen je 11. siječnja ove godine, a tražio se vještak-specijalist medicinske struke s najmanje 10 godina radnog iskustva u struci ili s položenim specijalističkim ispitom i najmanje dvije godine radnog iskustva u specijalnosti. Međutim, na natječaje nije stigla niti jedna jedina molba.

S obzirom na to da je zaposlenih vještaka premalo, a na natječaje se nitko nije javio, za očekivati je da će broj zahtjeva i dalje rasti.

Sve gore

Na taj problem je još u lipnju 2015. javno upozorila Lidija Petrinjak, djelatnica Centra za socijalnu skrb Ivanec i županijska vijećnica HSS-a. Tada je iznijela podatak da ivanečki Centar u prvih šest mjeseci 2015. nije dobio niti jedno jedino rješenje od Zavoda, zbog čega im je otežan rad.
Od tada do danas situacija se dodatno pogoršala.

– Područni ured pokriva Varaždinsku i susjedne županije, a broj zahtjeva je ogroman. Čeka se najmanje pola godine, pa do godinu dana. Većina ljudi koja predaje zahtjeve je starije životne dobi, pa se, nažalost, događa da umru a da ne dočekaju rješenje Zavoda – rekla nam je Lidija Petrinjak.

Upozorila je da je posljedica svega toga da doplatak i osobne invalidnine prima manji broj ljudi. Hoće li država napokon reagirati?

Za četiri sjeverne županije

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom počeo je raditi 1. siječnja 2015. godine. Središnji ured nalazi se u Zagrebu, a područni uredi otvoreni su u pet gradova – u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Varaždinu.
Područni ured u Varaždinu bavi se vještačenjem za četiri županije, a to su Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka.
Prije osnivanja tog zavoda, do 31. prosinca 2014. godine u Varaždinu je djelovao Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a njihovih 587 predmeta – koji su zahtijevali vještačenje – preuzeo je novoosnovani Zavod. U prvoj godini rada, 2015., primili su čak 8.799 novih zahtjeva. Prošle godine je stigao 7.931 novozaprimljeni zahtjev, a u siječnju i veljači ove godine vještačenje su zatražile 1.352 nove osobe. Trenutno varaždinski Područni ured ima oko 6.000 neriješenih zahtjeva. Naime, u 2015. godini uspjeli su riješiti 3.584 predmeta, prošle godine njih 6.830, a u prva dva mjeseca ove godine uspjeli su izdati rješenja u 1.596 predmeta.

Izvor:
Foto: ilustracija

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje