Povežite se s nama

U fokusu

U Varaždinskoj županiji ljudi umiru čekajući svoju invalidninu!

Objavljeno:

- dana

ŽALOSNO

Iako je ispunjavala sve uvjete, bolesna i nemoćna 80-ogodišnjakinja iz Bednje morala je čekati čak godinu i četiri mjeseca na rješenje kojim je potvrđeno da ima pravo od države dobivati 500 kuna mjesečnog doplatka za pomoć i njegu. Zahtjev je predala još 18. studenoga 2015., a varaždinski Područni ured Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) ga je uspio riješiti tek ove godine.

Gospođa iz Bednje imala je sreće: dočekala je rješenje Zavoda i ovog mjeseca će joj biti isplaćeni svi zaostatci. Za razliku od nje, više tisuća stanovnika Varaždinske županije mjesecima nikako da dočeka svoja rješenja.

– Čekam već godinu i pol, molim vas da provjerite zašto se tako dugo čeka na vještačenje – apelirala je.

Gospođa (80) iz Bednje čak godinu i četiri mjeseca čekala na rješenje po kojem ima pravo na 500 kuna doplatka

Taj posao obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), točnije njihov Područni ured u Varaždinu. Riječ je o državnoj ustanovi u kojoj liječnici vještaci, u vijećima sa socijalnim radnicima, psiholozima, edukatorima-rehabilitatorima, logopedima i pedagozima vještače sve osobe koje su predale zahtjev za, primjerice, dječje doplatke, dobivanje invalidnine, rodiljne i roditeljske potpore i ostvarivanje drugih sličnih prava. Riječ je osiguranicima iz čak četiriju sustava: Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Sustava socijalne skrbi i Ureda državne uprave.

– Osnovni problem jest preveliki broj županija koje pripadaju području Područnog ureda u Varaždinu – odgovorili su nam iz Zavoda.
Njihov Područni ured u Varaždinu obavlja vještačenja za područje četiriju županija – Varaždinsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničko-križevačku. Također, Zavod vještači za četiri sustava: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Centar za socijalnu skrb i Ured državne uprave.

Ogroman posao

O kojem obimu posla je riječ dovoljno govore podaci o broju zahtjeva koji su predani u Područni ured u Varaždinu: od njihova osnivanja 2015. godine pa do ožujka ove godine stiglo je više od 18.000 novih zahtjeva, a obrađeno je njih oko 12.000. Preostalih oko 6.000 osoba čeka, pri čemu pojedinci, poput naše čitateljice, nikako da dođu na red već godinu i pol. Nažalost, Zavod je nemoćan: nedostaje im čak 14-ero djelatnika!

Dosad su bila raspisana tri natječaja za radna mjesta, no nije stigla nijedna molba

U stalnom radnom odnosu u Područnom uredu u Varaždinu trenutno radi osmero djelatnika u punom radnom vremenu, a njih troje zaposleno je na nepuno radno vrijeme. Prema Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Zavoda, u Varaždinu nedostaje čak 14-ero specijalista-vještaka.
Dosad su bila raspisana tri natječaja za radna mjesta u Područnom uredu u Varaždinu. Zadnji natječaj objavljen je 11. siječnja ove godine, a tražio se vještak-specijalist medicinske struke s najmanje 10 godina radnog iskustva u struci ili s položenim specijalističkim ispitom i najmanje dvije godine radnog iskustva u specijalnosti. Međutim, na natječaje nije stigla niti jedna jedina molba.

S obzirom na to da je zaposlenih vještaka premalo, a na natječaje se nitko nije javio, za očekivati je da će broj zahtjeva i dalje rasti.

Sve gore

Na taj problem je još u lipnju 2015. javno upozorila Lidija Petrinjak, djelatnica Centra za socijalnu skrb Ivanec i županijska vijećnica HSS-a. Tada je iznijela podatak da ivanečki Centar u prvih šest mjeseci 2015. nije dobio niti jedno jedino rješenje od Zavoda, zbog čega im je otežan rad.
Od tada do danas situacija se dodatno pogoršala.

– Područni ured pokriva Varaždinsku i susjedne županije, a broj zahtjeva je ogroman. Čeka se najmanje pola godine, pa do godinu dana. Većina ljudi koja predaje zahtjeve je starije životne dobi, pa se, nažalost, događa da umru a da ne dočekaju rješenje Zavoda – rekla nam je Lidija Petrinjak.

Upozorila je da je posljedica svega toga da doplatak i osobne invalidnine prima manji broj ljudi. Hoće li država napokon reagirati?

Za četiri sjeverne županije

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom počeo je raditi 1. siječnja 2015. godine. Središnji ured nalazi se u Zagrebu, a područni uredi otvoreni su u pet gradova – u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Varaždinu.
Područni ured u Varaždinu bavi se vještačenjem za četiri županije, a to su Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka.
Prije osnivanja tog zavoda, do 31. prosinca 2014. godine u Varaždinu je djelovao Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a njihovih 587 predmeta – koji su zahtijevali vještačenje – preuzeo je novoosnovani Zavod. U prvoj godini rada, 2015., primili su čak 8.799 novih zahtjeva. Prošle godine je stigao 7.931 novozaprimljeni zahtjev, a u siječnju i veljači ove godine vještačenje su zatražile 1.352 nove osobe. Trenutno varaždinski Područni ured ima oko 6.000 neriješenih zahtjeva. Naime, u 2015. godini uspjeli su riješiti 3.584 predmeta, prošle godine njih 6.830, a u prva dva mjeseca ove godine uspjeli su izdati rješenja u 1.596 predmeta.

Izvor:
Foto: ilustracija

U fokusu

Uvodi se program održavanja zgrada, pričuve bi mogle jako rasti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministarstvo graditeljstva objavilo je na javnom savjetovanju dugo očekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Jedna od novosti je da se uvode sankcije za one zgrade koje ne donesu godišnji program održavanja, a konačno je propisan i iznos minimalne pričuve.

Godišnji program održavanja zgrade važan je dokument kojim se matematički izračunava kolika mora biti visina pričuve da bi se zgrada mogla održavati.

Na temelju pregleda i zatečenog stanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, upravitelj suvlasnicima predlaže godišnji program te oni o njemu raspravljaju, a nakon toga ga prihvaćaju, piše tportal.

Godišnji program održavanja zgrade sadrži planirane troškove, a to su: obvezni radovi, redovito održavanje (mali popravci), hitni popravci, nužni popravci (radovi koji se poduzimaju na nalog građevinskog inspektora), izvanredno održavanje, usluge (pogonski troškovi, režije…), troškovi osiguranja i ostali troškovi.

Pod obavezne radove spadaju redovito održavanje i pregled dizala, servis protupožarnih instalacija i vatrogasnih aparata, dimnjačarske usluge, dezinsekcija i deratizacija zgrade te ispitivanje gromobranske instalacije (jednom u šest godina).

Stoga ako vam upravitelj nije dostavio ovakav plan održavanja, svakako ga zatražite kako bi svi u zgradi točno znali što će se u toj godini raditi.

Pogotovo jer će prema prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada neprihvaćanje plana održavanja biti sankcionirano većim iznosom obavezne pričuve.

Visinu pričuve određuju suvlasnici zgrade natpolovičnom većinom glasova prema neto površini stambenog prostora. Dogovoreni iznos u konačnici ovisi o financijskim mogućnostima stanara i programu upravljanja zgradom.

Nakon što suvlasnici izglasaju godišnji plan aktivnosti vezanih za održavanje zajedničkih dijelova zgrade upravitelj je dužan izraditi plan predviđenih poslova za održavanje, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini (godišnji program), a potom to na prikladan način objaviti u zgradi najkasnije do isteka tekuće kalendarske godine.

Na temelju predviđenih troškova određuje se visina pričuve izražena po kvadratnom metru stana. U izračun pričuve potrebno je uključiti eventualne izvanredne zahvate koji podrazumijevaju veće popravke ili poboljšanja na zgradi, za čije je poduzimanje potrebna suglasnost suvlasnika i koji se provode u dužem razdoblju.

Prema novom zakonu, koji je u javnoj raspravi, minimalni iznos zajedničke pričuve po metru kvadratnom korisne površine stana godišnje bi trebao iznositi 0,54 posto etalonske cijene građenja, a nju objavljuje Ministarstvo graditeljstva.

Etalonske cijene građenja podrazumijevaju sve troškove izvedbe građevinskih i drugih radova u vezi s građenjem stanova, odnosno stambenih zgrada, uključujući porez na dodanu vrijednost, osim troškova koji se odnose na zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke građevine na infrastrukturu.

Od prosinca 2022. etalonska cijena gradnje iznosi 993 eura po kvadratu stana, a to znači da je minimalna mjesečna pričuva 0,44 eura (993 eura x 0,54 posto: 12 mjeseci).

Tako bi primjerice za stan od 50 kvadrata minimalna mjesečna pričuva trebala iznositi 22 eura.

Međutim, u slučaju da zgrada nema godišnji plan održavanja, novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada predviđa kaznu u vidu toga da će suvlasnici biti dužni na ime pričuve uplaćivati čak pet puta više, odnosno 2,2 eura za kvadrat stana. Za stan od 50 kvadrata tada bi pričuva iznosila 110 eura, prenosi tportal.

Nastavite čitati

U fokusu

Najbrojniji strani radnici u Međimurju su Filipinci

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća Međimurske županije održanoj 22. veljače, između ostalog, razgovaralo se o priljevu stranih radnika na međimurskom području, te sigurnosnoj situaciji o čemu su GSV izvijestili predstavnici Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić i Nenad Plevnjak.

O aktualnom broju stranih radnika u Međimurju govorio je Krunoslav Gosarić, istaknuvši da je u Međimurskoj županiji trenutno zaposleno oko 3600 stranih državljana, dok ih je na kraju 2023. godine bilo 2874. U Međimurju su najbrojniji Filipinci, potom Nepalci i Indijaci, a najviše ih je zaposleno u metaloprerađivačkoj industriji te građevinarstvu. Iz PUM-a ističu da sigurnosnih problema sa stranima radnicima u Međimurju nema.

Župan Međimurske županije Matija Posavec naglašava da se iz podataka iščitava vrlo važan detalj: “Vidljivo je da Međimurje nije isključiva, zatvorena sredina, što nam se ponekad znalo spočitavati. Na našem području nema incidenata poveznih s mržnjom i netolerancijom prema strancima, naprotiv, među prvima smo pokrenuli rješenja za lakšu integraciju. Uz snažniju pomoć i kontrolu s državne razine, lako bi se riješila i pitanja vezana uz kontrolu agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih državljana te problemi vezani uz loše uvjete stanovanja koje dio stranih radnika trpi.”

Zamjenik župana Josip Grivec dodaje da u integraciji stranih radnika, bez obzira na jezičnu barijeru, ulogu igra i civilno društvo te pozvao udruge da strane državljane pozivaju u svoje redove.

U raspravi je istaknuta potreba donošenja i provođenja jasne nacionalne strategije kojom bi se kontrolirale agencije za posredovanje pri zapošljavanju koje angažiraju strane radnike te im nerijetko uzimaju previsoke provizije, a ne osiguravaju im dostojne stambene uvjete. Također je zaključeno da bi nacionalna strategija trebala regulirati osnovna pitanja njihove integracije, poput učenja hrvatskog jezika, kao i pitanje zdravstvene sigurnosti.

Članovima GSV-a, aktualne podatke o kretanju na tržištu rada iznio je predstojnik Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Nikola Hren: “I dalje bilježimo blagi porast nezaposlenosti te je trenutno u evidenciji 2157 nezaposlenih, u odnosu na 43.411 zaposlenih. Nažalost, u 70 % slučajeva riječ o teško zapošljivim kategorijama ljudi, poput osoba starijih od 55 godina života, osoba s invalidnošću, te ljudi iz romske populacije. Čak 80 % vaučera HZZ-a za osposobljavanje koriste zaposleni u cilju povećanja svojih kompetencija, a najmanji interes je među nezaposlenima, što nije dobar trend.”

Član GSV-a Ivan Senčar istaknuo je da će poslodavci teško pratiti aktualno povećanja plaća u javnom sektoru, ishođeno štrajkovima u izbornoj godini, te da je PDV i dalje barijera povećanju plaća u privatnom sektoru.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje