Povežite se s nama

U fokusu

U Varaždinskoj županiji ljudi umiru čekajući svoju invalidninu!

Objavljeno:

- dana

ŽALOSNO

Iako je ispunjavala sve uvjete, bolesna i nemoćna 80-ogodišnjakinja iz Bednje morala je čekati čak godinu i četiri mjeseca na rješenje kojim je potvrđeno da ima pravo od države dobivati 500 kuna mjesečnog doplatka za pomoć i njegu. Zahtjev je predala još 18. studenoga 2015., a varaždinski Područni ured Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) ga je uspio riješiti tek ove godine.

Gospođa iz Bednje imala je sreće: dočekala je rješenje Zavoda i ovog mjeseca će joj biti isplaćeni svi zaostatci. Za razliku od nje, više tisuća stanovnika Varaždinske županije mjesecima nikako da dočeka svoja rješenja.

– Čekam već godinu i pol, molim vas da provjerite zašto se tako dugo čeka na vještačenje – apelirala je.

Gospođa (80) iz Bednje čak godinu i četiri mjeseca čekala na rješenje po kojem ima pravo na 500 kuna doplatka

Taj posao obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), točnije njihov Područni ured u Varaždinu. Riječ je o državnoj ustanovi u kojoj liječnici vještaci, u vijećima sa socijalnim radnicima, psiholozima, edukatorima-rehabilitatorima, logopedima i pedagozima vještače sve osobe koje su predale zahtjev za, primjerice, dječje doplatke, dobivanje invalidnine, rodiljne i roditeljske potpore i ostvarivanje drugih sličnih prava. Riječ je osiguranicima iz čak četiriju sustava: Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Sustava socijalne skrbi i Ureda državne uprave.

– Osnovni problem jest preveliki broj županija koje pripadaju području Područnog ureda u Varaždinu – odgovorili su nam iz Zavoda.
Njihov Područni ured u Varaždinu obavlja vještačenja za područje četiriju županija – Varaždinsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničko-križevačku. Također, Zavod vještači za četiri sustava: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Centar za socijalnu skrb i Ured državne uprave.

Ogroman posao

O kojem obimu posla je riječ dovoljno govore podaci o broju zahtjeva koji su predani u Područni ured u Varaždinu: od njihova osnivanja 2015. godine pa do ožujka ove godine stiglo je više od 18.000 novih zahtjeva, a obrađeno je njih oko 12.000. Preostalih oko 6.000 osoba čeka, pri čemu pojedinci, poput naše čitateljice, nikako da dođu na red već godinu i pol. Nažalost, Zavod je nemoćan: nedostaje im čak 14-ero djelatnika!

Dosad su bila raspisana tri natječaja za radna mjesta, no nije stigla nijedna molba

U stalnom radnom odnosu u Područnom uredu u Varaždinu trenutno radi osmero djelatnika u punom radnom vremenu, a njih troje zaposleno je na nepuno radno vrijeme. Prema Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Zavoda, u Varaždinu nedostaje čak 14-ero specijalista-vještaka.
Dosad su bila raspisana tri natječaja za radna mjesta u Područnom uredu u Varaždinu. Zadnji natječaj objavljen je 11. siječnja ove godine, a tražio se vještak-specijalist medicinske struke s najmanje 10 godina radnog iskustva u struci ili s položenim specijalističkim ispitom i najmanje dvije godine radnog iskustva u specijalnosti. Međutim, na natječaje nije stigla niti jedna jedina molba.

S obzirom na to da je zaposlenih vještaka premalo, a na natječaje se nitko nije javio, za očekivati je da će broj zahtjeva i dalje rasti.

Sve gore

Na taj problem je još u lipnju 2015. javno upozorila Lidija Petrinjak, djelatnica Centra za socijalnu skrb Ivanec i županijska vijećnica HSS-a. Tada je iznijela podatak da ivanečki Centar u prvih šest mjeseci 2015. nije dobio niti jedno jedino rješenje od Zavoda, zbog čega im je otežan rad.
Od tada do danas situacija se dodatno pogoršala.

– Područni ured pokriva Varaždinsku i susjedne županije, a broj zahtjeva je ogroman. Čeka se najmanje pola godine, pa do godinu dana. Većina ljudi koja predaje zahtjeve je starije životne dobi, pa se, nažalost, događa da umru a da ne dočekaju rješenje Zavoda – rekla nam je Lidija Petrinjak.

Upozorila je da je posljedica svega toga da doplatak i osobne invalidnine prima manji broj ljudi. Hoće li država napokon reagirati?

Za četiri sjeverne županije

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom počeo je raditi 1. siječnja 2015. godine. Središnji ured nalazi se u Zagrebu, a područni uredi otvoreni su u pet gradova – u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Varaždinu.
Područni ured u Varaždinu bavi se vještačenjem za četiri županije, a to su Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka.
Prije osnivanja tog zavoda, do 31. prosinca 2014. godine u Varaždinu je djelovao Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a njihovih 587 predmeta – koji su zahtijevali vještačenje – preuzeo je novoosnovani Zavod. U prvoj godini rada, 2015., primili su čak 8.799 novih zahtjeva. Prošle godine je stigao 7.931 novozaprimljeni zahtjev, a u siječnju i veljači ove godine vještačenje su zatražile 1.352 nove osobe. Trenutno varaždinski Područni ured ima oko 6.000 neriješenih zahtjeva. Naime, u 2015. godini uspjeli su riješiti 3.584 predmeta, prošle godine njih 6.830, a u prva dva mjeseca ove godine uspjeli su izdati rješenja u 1.596 predmeta.

Izvor:
Foto: ilustracija

U fokusu

Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast, “u plusu” tri općine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 2020. u Hrvatskoj u padu je broj živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 %, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019., objavio je Državni zavod za statistiku.

Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35.987 djece, od toga 35.845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Od 35.845 živorođene djece 51,3 % rođeno je muške djece i 48,7 % ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

U 2020. broj umrlih osoba porastao je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5229 osoba ili 10,1 % više nego u prethodnoj godini.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21.178 osoba). U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108 uz vitalni indeks od 52,4.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, a negativan je bio u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15 196 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka.

Varaždinska županija

I Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast od -1115. Naime rođeno je 1347 djece, a umrlo je 2454 ljudi.

Od šest naših gradova niti jedan nema pozitivan prirodni prirast. Ali neke imaju minimalan pozitivi prirast; Breznički HUm (1), Jalžabet (1) i Petrijanec (4). Najgori po prirodnom prirastu među gradovima je Varaždin (-338) i a među općinama Gornji KNeginec (-49).

U našoj je županiji u 2020. bilo više umrlih nego godinu ranije. Lanije je umrlo 2454 ljudi, 2019. godine njih 2230, a 2018. godine 2179.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci prošle godine na bolničkom liječenju proveli ukupno 266.571 dan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova, na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica u prošloj je godini bilo 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Od toga, 530.117 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim bolničkim djelatnostima, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U hrvatskim je bolnicama u 2020. godini ukupno ostvareno 4.676.614 dana bolničkog liječenja, prosječna dužina liječenja se smanjuje i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku (u   2012. godini prosječna dužina liječenja je bila je 9,07 dana po jednom boravku).

Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.171.456 bolničkih dana, prosječna dužina liječenja u tim bolnicama iznosila je 5,98 dana (u 2019. bila je 6,13 dan).

U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 532.796 boravka. Najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574),  pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258) i onkologiji i radioterapiji (33.065).

Stanje u Varaždinskoj županiji

U Varaždinskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 1611, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 9,7.

Broj doktora je 287, a broj postelja po jednome doktoru 5,61. Broj ispisanih bolesnika iznosi 25.955, a velik je i broj dana bolničkog liječenja – 266.571.

Prosječna dužina liječenja je 10.27, a broj pacijenta po krevetu 16,11.

Stanje u Međimurskoj županiji

U Međimurskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 294, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 2,69.

Broj doktora je 136, a broj postelja po jednome doktoru 2,16. Broj ispisanih bolesnika iznosi 14.465, a broj dana bolničkog liječenja – 83.811.

Prosječna dužina liječenja je 5,79, a broj pacijenta po krevetu 49,20.

Dodajmo da je pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100  stanovnika.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje