Hrvatska ima najveći pad broja novozaraženih u Europi, ističu naši dužnosnici službene podatke više organizacija koje prate kretanje zaraze novim koronavirusom, piše Večernji list.

Tako smo s vrha ljestvice zemalja s najvećim brojem zaraženih dospjeli na vrh ljestvice zemalja s najvećim padom… No, nije još sve gotovo, kaže prim. dr. sc. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a.

– Nemam što puno komentirati. Vrijeme će pokazati hoće li doći do porasta broja oboljelih zbog proteklih blagdana ili zbog pojave novog soja virusa. To je stvarno nemoguće prognozirati. Jedino što znam je da smo svjesni rizika unosa novog, zaraznijeg soja i da će vjerojatno nova odluka o prelasku preko granica uzeti to u obzir i donijeti mjere za smanjenje mogućnosti unosa i širenja novog soja iz inozemstva – kaže dr. Kaić. Svi stručnjaci ističu kako je ključno i dalje se držati mjera, ali i imati na umu moguću pojavu zaraznijeg soja koji je još jednom “zatvorio” Englesku.

Učinak mjera

– Što se tiče engleske varijante, mi ne možemo sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da je kod nas nema, jedino što možemo reći da ni u jednom od dosad sekvenciranih 60 uzoraka ne nalazimo mutacije vezane uz tu varijantu. Europa je dosta prometno povezana i uvijek se može dogoditi da ta varijanta završi i kod nas – smatra prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček s PMF-a u Zagrebu koji vodi projekt sekvenciranja sojeva novog koronavirusa u Hrvatskoj čiji su prvi rezultati nedavno objavljeni.

Imunolog Zlatko Trobonjača ističe da je pad broja dnevno novoinficiranih ljudi znak da protuepidemijske mjere daju rezultata, ali i posljedica još nekih odluka.

– Sniženje je posljedica prvenstveno činjenice da škole i fakulteti nisu održavali uživo nastavu te da su pored općih protuepidemijskih mjera na snazi bile i druge mjere ograničavanja okupljanja, a djelomično (do potresa) i ograničavanja kretanja. Dobrim vijestima pridonosi i činjenica da smo izbjegli širenje mutiranog tzv. britanskog soja virusa SARS-CoV-2, koji se, prema epidemiološkim podacima, i do 70% brže širi nego originalni virus “divljeg tipa”. Ipak, za potpuno realnu sliku broja dnevno novoinficiranih valjalo bi pridodati i one čija je infekcija otkrivena brzim antigenskim testovima ili je otkrivena izvan službenih institucija javnog zdravstva – kaže Trobonjača.

Da treba uzeti u obzir da smo tijekom ovih blagdana testirali manje, podvlači i prof. sr. sc. Bojan Polić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te ističe kako je možda najrelevantniji pokazatelj postotak pozitivnih slučajeva koji je s više od 30% pao na 10-ak posto u zadnjih nekoliko tjedana, što, opet, znači da su epidemiološke mjere imale pozitivan učinak.

Bez zaštite 85% ljudi

– Ipak, i dalje smo u osjetljivoj zoni. Može se izračunati kako još oko 85% populacije nije preboljelo bolest ili nije cijepljeno. To se može procijeniti i na temelju broja umrlih, koji trenutno iznosi 4.472 osobe. Na temelju procjena zapadnih zemalja stopa smrtnosti (na ukupan broj inficiranih) je 0,65%, što bi to značilo da je kod nas virusom zahvaćeno 688.000 ljudi ili nešto više od 15%. Ako uzmemo u obzir dinamiku isporuke cjepiva od Pfizer/Biontecha i Moderne i još prilično neizvjesnu situaciju oko Astra-Zenece i Johnson&Johnsona što se tiče regulatornih agencija, bit će dobro ako uspijemo cijepiti do ljeta negdje između 30-40% populacije, odnosno 1,2 do 1,6 milijuna ljudi. Ako tome pribrojimo one koji su preboljeli bolest, onda bismo trebali u ljeto ući s oko 50% imunih. Do ljeta ćemo se morati striktno pridržavati epidemioloških mjera jer bi nam se mogao ponovno dogoditi strmoglav porast broja novozaraženih. Tome mogu doprinijeti i nove varijante virusa koje se šire brže, kaže dr. Polić.

– Mislim da još nije vrijeme za popuštanje epidemioloških mjera kako bismo doveli epidemiju pod kontrolu, odnosno imali manje od 25 slučajeva na 1.000.000 stanovnika i održali to stanje dok se ne cijepi barem većina populacije iznad 55 godina. Pretpostavljam da će se o znatnijem popuštanju mjera moći govoriti tek u ožujku ili travnju, kada bi trebala biti zaštićena barem većina vulnerabilnog dijela populacije – objašnjava.