Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je podatke o izlaznosti do 11:30 sati na današnjim parlamentarnim izborima.
U Hrvatskoj je do ovog vremena na birališta izašlo 24,18 % birača (odnosno 747.986 ljudi), a to je veća izlaznost za 6 % nego na proteklim parlmentarnim izborima 2020. godine.
Naša, 3. izborna jednica je među onima s najvećom izlaznosti. Ponajbolja izlaznost je još u 6. i 1. jedinici, a najlošija u 9. i 10.
U 6. izbornoj jednici, koja je bila s najvećom izlaznosti, ona je iznosila 27,39 %. U našoj, 3. izbornoj jedinici bila je do 11:30 prema podacima DIP-a 25,38 %.
Također, ako se pogleda izlaznost po gradovima koji su središta županija Varaždin je jutros bio najbolji po tome jer je glasalo čak 32,22 % birača. Na drugom mjestu je Koprivnica, a na trećem Čakovec s odazivom birača od 28,57 %.
Najmanji odaziv je u Slavonskom Brodu i Dubrovniku.
U biračke popise upisana su 3.453.860 birača, što 127.000 manje nego prije četiri godine.
Podaci pokazuju da je u 3. izbornoj jedinici izlaznost do 11:30 sati 2020. godine bila manja i iznosila je 17 %.
Detalji
Ako se gleda Varaždinska županija do 11:30 se odazvalo 27,51 % birača, odnosno 36.941. Bolji je samo Grad Zagreb gdje je glasalo 27,68 % birača. U Međimurju je glasalo njih 24,37 %, a to je njih 22.127.
Među gradovima i općinama u Varaždinskoj županiji najveć odaziv je prijepodne bio u Varaždinu, slijedi Općina Gornji Kneginec pa Petrijanec. Najmanje birača stiglo je na glasačka mjesta u općinama Donja Voća, Bednja i Breznički Hum.
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
