Povežite se s nama

Život i društvo

Varaždinka moliteljima: Rodila sam sa 16 godina i s guštom su mi prilijepili etiketu kurve

Objavljeno:

- dana

Bijesna na okolinu

U tijeku je kampanja 40 dana za život pod motom Život, dakle, biraj!, molitvena inicijativa za zaštitu majki i nerođene djece, a ove godine kampanji su se ponovno pridružili i Varaždinci, a molitelje je prozvala jedna Varaždinka koja tvrdi da su “joj život uništili takvi dušebrižnici”.

– Brižni molitelji, ja sam jedna od onih mladih žena koje nisu željele napraviti pobačaj. Da sam trudna saznala sam s nepunih šesnaest, na jednom liječničkom pregledu. Iako maloljetna, odlučila sam roditi dijete koje je bilo plod moje prve mladenačke ljubavi. Ja, eto, nisam, kako vi to olako tumačite, uništila život koji se začeo u meni, ali moj, kao i život mog djeteta, uništili su upravo takvi dušobrižnici i lažni moralisti koji su mi, iako sam imala tek 16, s guštom prilijepili etiketu kurve, a moje su dijete nazivali fačukom. Nitko od vas, glasnih protivnika pobačaja, nije mi, kada sam rodila, pružio baš nikakvu, pa čak ni moralnu potporu. Pitam vas gdje ste svi vi, koji stojite pred klinikama i „molite“, onda kada mlade majke, kakva sam i sama bila, izlaze iz rodilišta i trebaju pomoć? Pitam vas gdje ste tada, ali odgovor znam, tu ste, brusite jezike i zabijate noževe u leđa, jer baš kao i pobačaj, ni svako rođenje nije po pravilima vašeg skučenog dvorišta –  poručuje J. U. iz Varaždina za Index koja će, uvjerena je, svoju odluku da rodi izvanbračnu kći plaćati cijeli život.

Ipak, od svega me najviše boljelo to što se moj otac sramio svoje unuke, priča žena koja je, kako kaže, najgrublje stigmatizirana upravo od protivnika pobačaja i to zato što je rodila.

– Iako je odluka da rodim iz temelja promijenila moj život, zbog nje se niti na trenutak nisam pokajala, no kada se sjetim svega što sam proživjela kao samohrana majka izvanbračnog djeteta, s pravom mogu reći da je u zemlji spiljskog mentaliteta pravo na pobačaj vrlo često i pravo žene da nastavi život bez bolnih žigova – poručila je majka.

Izvor: Index.hr

Izvor:
Foto: ilustracija

Život i društvo

Sveučilište Sjever i ove godine okupilo ugledne znanstvenike na doktorskoj konferenciji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Treća doktorska konferencija za doktorande poslijediplomskih sveučilišnih studija iz područja medija i komunikacije održana je u subotu, 27. studenoga, na Sveučilištu Sjever, u Sveučilišnom centru Koprivnica.

Ovo je treća doktorska konferencija na Sveučilištu Sjever i svakako jedinstvena jer je riječ o jednom od rijetkih događaja na našim prostorima koji okuplja doktorande u području informacijsko-komunikacijskih znanosti s ciljem da u poticajnoj i profesionalnoj atmosferi samostalno ili u suradnji s profesorima, studijskim savjetnicima i mentorima predstave vlastita istraživanja.

Kao i prethodnih godina, konferencija je ponovno okupila znanstvenike međunarodnog ugleda i prepoznatljivosti te su tako zanimljiva predavanja u sekciji plenarnih izlaganja održali prof. dr. sc. Nenad Prelog te izv. prof. dr. sc. Dejan Jontes s Fakulteta za družbene vede Sveučilišta u Ljubljani.

Također, u organizaciji ovogodišnje konferencije sudjelovala je i professor emeritus Jadranka Lasić-Lazić, kao i ostali profesori sa Sveučilišta Sjever.

Na svečanom otvorenju konferencije, doktorandima i svim nazočnima uvodno se obratila voditeljica Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Mediji i komunikacija, izv. prof. dr. sc. Iva Rosanda Žigo.

– Organiziranjem ove doktorske konferencije cilj nam je stvoriti poticajno ozračje, uvesti polaznike doktorskih studija u svijet znanstveno- istraživačkoga rada; ukazati na korake i etape koji uključuju objavu jednoga rada: i to od oblikovanja ideje, preko njezina strukturiranja i pretakanja u žanr znanstvenog članka, samog izlaganja na znanstvenom skupu, do u konačnici same objave. To su složeni procesi koji se uče i vježbaju, a ovakva okupljališta imaju zadatak osnaživati doktorande na tom putu. Jednako tako, ona su mjesta susretišta i poticaja znanstvene komunikacije, posredovanja znanja i iznošenja aktualnih tema. Upravo iz tog razloga svake godine pozivamo međunarodno priznate i široj javnosti poznate profesore i istraživače. Ne samo u svrhu prenošenja znanja, nego i kao poticaj za još bolje, hrabrije, učinkovitije studiranje i rad na osmišljavanju i pisanju doktorskih disertacija – istaknula je.

Također, u uvodnom dijelu konferencije sve prisutne je pozdravio i domaćin, prof. dr. sc. Mario Tomiša, prorektor Sveučilišnog centra Koprivnica.

Nakon službenog dijela i otvaranja konferencije, uslijedio je radni dio gdje su u sekciji plenarnih izlaganja predavanja održali prethodno spomenuti ugledni znanstvenici. Slijedom navedenog, prof. dr. sc. Nenad Prelog održao je predavanje na temu “Kako su konstruirane i kako razvijane informacijske znanosti u Hrvatskoj”, a izv. prof. dr. sc. Dejan Jontes je održao predavanje naslovljeno “Studying deep mediatization: media repertoires and communicative figurations”.

Nakon oba predavanja održana je konstruktivna rasprava u kojoj su sudjelovali nastavnici i doktorandi.

Relevantnost, ali i popularnost područja medija i komunikacije pokazuje i činjenica da je  ovogodišnja doktorska konferencija okupila 39 sažetaka koje su prijavili doktorandi samostalno ili u suradnji sa svojim profesorima, studijskim savjetnicima i mentorima.

Izniman interes za konferenciju, kao i pozitivna rasprava koja se tijekom cijeloga dana prelijevala iz sesije u sesiju, zaključeni su u završnom dijelu u kojem su se mogle čuti samo riječi zadovoljstva i pohvale.

S obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju, konferencija je bila organizirana u hibridnom obliku. Pozvana predavanja i izlaganja sažetaka održana su na Sveučilištu, a cjelokupni događaj moguće je bilo pratiti i online putem.

Nastavite čitati

Život i društvo

Jesu li pušači u većem riziku za obolijevanje od koronavirusa?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pušenje

S obzirom da je Covid-19 bolest koja prvenstveno narušava funkciju respiratornog sustava, nameće se pitanje povećava li pušenje vjerojatnost intenzivnijih simptoma Covida-19 u slučaju zaraze te jesu li pušači u većem riziku za obolijevanje od Covida-19?

Odgovore je pokušala dati Katarina Šutalo, mag. psych., na stranici stampar.hr.

U ovim kriznim vremenima, kada se osjećamo bespomoćno, skloniji smo pribjegavati sredstvima ovisnosti, kako bismo barem djelomično smanjili tjeskobu, zaboravili na stresna događanja ili unijeli dašak zabave u vremenu kada su uobičajene aktivnosti ograničene. Zlouporaba sredstava ovisnosti u današnjem vremenu je učestala. Osim alkohola, nedvojbeno cigarete smanjuju funkciju imunološkog sustava te izazivaju brojne zdravstvene probleme, između ostalog, i kardiovaskularne. S obzirom da je Covid-19 bolest koja prvenstveno narušava funkciju respiratornog sustava, nameće se pitanje povećava li pušenje vjerojatnost intenzivnijih simptoma Covida-19 u slučaju zaraze te jesu li pušači u većem riziku za obolijevanje od Covida-19?

POVEĆAVA LI PUŠENJE RIZIK ZARAZE COVIDOM-19?

Poznato je kako postoji značajna korelacija između pušenja i kardiovaskularnih bolesti te pušenja i raka pluća, ali veza između konzumiranja cigareta i Covida-19 nije potpuno jasna. Prema prvim istraživanjima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (engl. Center for Disease Control and Prevention, CDC), pušači su potencijalno izloženi većem riziku zaraze Covidom-19 te intenzivnijim simptomima i posljedicama u slučaju zaraze.

Tijekom konzumacije cigareta prstima se dodiruju usta i vrlo često nismo svjesni koliko nečistih površina dodirujemo, a samim time povećavamo vjerojatnost zaraze.

Noviji trend među mladima su i e-cigarete te se vrlo često može vidjeti dijeljenje iste cigarete, što također povećava mogućnost zaraze. Dosadašnja istraživanja upućuju na to da e-cigarete smanjuju funkciju imunoloških stanica dišnih puteva. Preciznije, riječ je o gubitku trepetljika na stanicama epitela, koje su zadužene za otklanjanje virusa i drugih štetnih mikroorganizama iz dišnih puteva i predstavljaju jedan od glavnih čimbenika nespecifične imunosti u borbi protiv infekcija. Kada su uništene, manja je mogućnost prevencije zaraze te veća vjerojatnost da mikroorganizimi, uključujući virus Sars-CoV-2 djeluju na respiratorne organe. Kada udišemo dim cigarete, bakterije, virusi i otrovni plinovi mogu smanjiti funkciju pluća, što nepovoljno utječen na imunitet.

NA KOJI NAČIN COVID-19 VIŠE ŠTETI PUŠAČIMA, NEGO NEPUŠAČIMA?

Kada su pluća pušača izložena infekciji koja štetno djeluje na dišne puteve, posljedice mogu biti veće, nego kod nepušača. Ukoliko su pluća već oštećena, njihova funkcija se dodatno smanjuje te ne mogu opskrbljivati organizam dovoljnom količinom kisika. Oštećenja stanica respiratornog epitela također onemogućuje izbacivanje štetnih tvari iskašljavanjem. Dodatno, veći je rizik nastanka kronične opstruktivne bolesti pluća kod pušača.

Pušači su pod većim rizikom od upale pluća te od akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS). Manjak kisika djeluje na krvotok i ostale organe, što izaziva oštećenje, često i akutno zatajenje bubrega, a moguć je i smrtni ishod.

Prema istraživanjima, Covid-19 ulazi u stanice pluća vežući se za receptor koji je u stvari molekula angiotenzin II kovertirajućeg enzima (engl. angiotensin converting enzyme 2 – ACE2). Molekula ACE2 razgrađuje angiotenzin II u angiotenzin (1-7), što se suprotstavlja vazokonstriktivnom i proliferativnom djelovanju angiotenzina II.

Konzumacija cigareta povećava količinu ACE2. Kao membranski protein, ACE2 je prisutan u plućima, srcu, bubrezima i crijevima, a simptomi koronavirusne bolesti prate raspodjelu receptora za ACE2 po tkivima.

Istraživanje koje je provedeno na mladim ljudima (N=4300) upućuje kako pušači imaju od pet do sedam puta veću vjerojatnost zaraze. U drugoj studiji je utvrđeno kako hospitalizirani pacijenti koji imaju povijest pušenja imaju čak 14 puta veći rizik za pogoršanje simptoma.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje