Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinske Toplice, privatni smještaj, biciklisti i lokalna hrana u fokusu turizma Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Predsjednica Turističke zajednice Varaždinske županije Natalija Martinčević i direktor Turističke zajednice Varaždinske županije Miran Bojanić Morandini na današnjoj konferenciji za medije, u Županijskoj palači, najavili su najvažnije turističke projekte u 2019. godini, ali i dugoročno.

– Kada smo došli na vlast nismo krenuli s dobre pozicije. U prvom mandatu župana Čačića, 2006. godine, smo bili najuspješnija županija od pet županija u regiji po broju noćenja, a proteklih osam godina imali smo velik pad i pali smo na četvrto mjesto od navedenih županija. Cilj nam je povećati smještajne kapacitete – objasnila je Natalija Martinčević.

Prema brojkama koje su prezentirane, u Varaždinskoj županiji je 2006. ostvareno 153.845 noćenja, a 2017. godine 142.268 noćenja. Također, objašnjeno je da se u nama susjednim županijama 85 % noćenja ostvaruje u toplicama.

Upravo iz tog razloga Varaždinska županija ide na jačanje projekata i smještaja u Varaždinskim Toplicama.

– Naš najveći turistički biser u Varaždinskim Toplicama je Spinalni centar, projekt vrijedan 83 milijuna kuna, a finanancira se u stopostotnom iznosu novcem Europske unije. Zatim potpuna obnova naše bolnice Minerva, ukupno preko 400 ležajeva, i Kostantinov dom i Lovrina kupelj. U realizaciji su već “Kuće za odmor s pričom”, potpuno autentična priča iz naše županije – kazala je predsjednica Turističke zajednice.

U 2018. u ovaj se projekt uključilo 18 objekata, diljem županije.

Također, vodstvo Turističke zajednice Varaždinske županije najavilo je ove godine raspisivanje natječaja za potpore uređenju smještajnih objekata u iznosu od milijun kuna te potpore za manifestacije sa 150.000 kuna.

U narednom periodu, uz povećanje privatnih smještajnih kapaciteta, naglasak će biti na raznim manifestacijama, cikoturizmu i lokalnoj gastronomiji.

Na kraju se Natalija Martinčević pohvalila odličnim turističkim rezultatima za mandata župana Čačića. Prema sustavu evisitor u Varaždinskoj županiji u 2018. je u odnosu na godinu ranije ostvaren rast domaćih turista od 15 posto, stranih turista od 25 posti i broj noćenja od 19,47 %.

Natalija Martičević turizam u Varaždinskoj županiji

U fokusu

Koje se maksimalne magnitude potresa mogu očekivati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.

Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.

– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.

Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje