Povežite se s nama

Kultura

Varaždinski klub kolekcionara ove godine obilježava tri velika jubileja

Objavljeno:

- dana

Varaždinski klub kolekcionara ostavljajući i sakupljajući neizbrisiv trag bivšeg, sadašnjeg trenutka, vremena i prošlosti ove godine slavi tri velika jubileja, što je rijetkost za jednu udrugu.

Riječ je o 90 godina organizirane filatelije (21.4.1934. osnovano FD Varaždin), potom 45 godina ljubitelja starina (28.6.1979. – osnovano društvo) i 40 godina numizmatike (10.2.1984. osnovano društvo).

Filatelija u našem kraju u suradnji s gradovima, općinama, vjerskim, društvenim zajednicama, pojedincima organizirano 100 godina bilježi i obilježava baštinu, povijest, kulturu našeg kraja. Sve datira iz davne 1920. godine, 58. broja časopisa „Slobodni gradjanin“ gdje se 23. listopada pojavio poziv za osnivanje podružnice hrvatskog filatelističkog društva u Varaždinu u sklopu zagrebačkog filatelističkog društva ili samostalno. Inicijator ideje bio je Major Mrzljak, a ista je rezultirala okupljanjem zaljubljenika u filateliju svaku srijedu u svratištu, gradskoj kavani “Novak“.

Neobaveznim sastajanjem nekoliko sakupljača i entuzijasta, članovima poznatih europskih društava kao što su „Concordia“ iz Berlina, društva iz Beča i gradova diljem Europe gdje su studirali naši sugrađani, „ filatelističko prijateljstvo“ preraslo je u ideju o udruživanju.

– Želja je pretvorena u stvarnost. Najpoznatiji članovi filatelističkog društva koji su i sastavili „Pravila Varaždinskog filatelističkog društva u Varaždinu“ u to vrijeme bili su Josip Kauf, upravitelj Hrvatske štedionice; Drago Čoklica, namještenik „Tivar“; Dragutin Cesarec, sudac; Mr. Dušan Grims, ljekarnik; Stjepan Barbot, privatnik, te Milan Blass. „Pravila društva“ 1934.godine odobrena su od Kraljevske banske Uprave Savke banovine. Ozakonjenjem „Pravila“ 21.travnja 1934. godine društvo je postalo „legalno“, čime je taj datum zabilježen kao dan osnutka Varaždinskog filatelističkog društva – FDV. O tome se brzo saznalo u gradu i počeli su se javljati do tada „nepoznati filatelisti“ čime je društvo zabilježilo velik rast. 1937. godine održana je prva, a 1940. i druga velika filatelistička izložba u prepunoj dvorani gradskog kazališta Varaždin. Filatelija je time zaživjela, a niz istaknutih pojedinaca u prvih je sto godina ostavilo svoj velik filatelistički trag – ističu slavljenici.

Tijekom godina rada puno je zabilježenih događaja vezanih uz nove naraštaje filatelista, od kojih se može izdvojiti osnivanje Male škole filatelije u Trakošćanu, na kojoj je već sudjelovalo preko 2500 mladih. Također je tu i promicanje filatelije zanimljivim radionicama u srednjoj školi te udruzi “Filos“, ali i radionicama koje djeluju u Osnovnim školama u Klenovniku, Varaždinskim Toplicama, Zalužju te Varaždinu.

– Zahvaljujući odličnoj suradnji s poštom Centar Varaždin, i njezinim upraviteljem mag. Ciglarom, rješenjem prostora u sklopu hotela „Turist“, započinje odlična suradnja „Filatelističkog društva Varaždin-FDV“, društva “Ljubitelja starina“ i članova društva „Numizmatičara“. U početku nedjeljom sastanci udruga održavali su se u razmaku od pola sata ali pošto se to pokazalo kao neprikladno jer su pojedini članovi bili u dvije ili tri udruge, područja sakupljanja odlučilo se da se isti spoje u jedno društvo. Predstavnici Filatelističkog društva Varaždin, „Ljubitelja starina“ i „Numizmatičara“ spajaju se 9.5.1993. godine u Varaždinski klub kolekcionara -VKK, i sve udruge postaju Sekcije – objasnili su iz VKK.

I Dodali:

„Da se rad filatelije, ljubitelja starina, Numizmatike, kolekcionarstva nastavi uz spoznaju da s prošlošću u korak sa sadašnjošću idemo u budućnost  nastavljamo naš rad nedjeljom ujutro od 8:00 – 9:30 sati u Hotelu „Turist“, gdje na druženje s veseljem pozivamo i sve kojima je filatelija, Numizmatika, Starine, kolekcionarstvo  ne samo hobby, već i dio svakodnevnog života i na taj način neka „živi“ s nama još dugi niz godina.“

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje