Mali grad za velike stvari. Tako bi najkraće mogli opisati Prelog, koji se iz godine u godinu naočigled razvija, a jedan je od rijetkih gradova koji nema negativan prirodni prirast. Tome sigurno doprinose demografske mjere gradonačelnika Ljubomira Kolareka i njegovih suradnika, ali i činjenica da je Prelog gospodarski sve razvijeniji.

U povodu proslave Dana grada razgovarali smo s gradonačelnikom Preloga Ljubomirom Kolarekom koji se osvrnuo na proteklu godinu, koja je unatoč svim izazovima bila itekako uspješna.

Obilaznica, novi POS stanovi, brojni europski projekti… Puno toga se ove godine realiziralo.

Tako je, ove godine zaista se puno radilo. Istaknut ću tri stvari. Izgrađena je zgrada POS – a u Prelogu. Na taj se način povećao broj stambenih jedinica, podijeljeno je 16 ključeva novim stanarima, mahom mlađim obiteljima. Građevina je projektirana kao stambena zgrada s jednom podzemnom i tri nadzemne etaže. Kupoprodajna cijena stana iznosila je 1350 eura po četvornom metru, što je daleko niže od cijena na tržištu. Imamo ideje za dalje, za možda i novu zgradu rađenu na ovaj način. Konačno je pred nama projekt izgradnje zaobilaznice Preloga, koja će donijeti puno Prelogu, njegovim stanovnicima, a posebno gospodarstvu Preloga. Eto, što se tiče termina, uvedeni su izvođači u posao, u ovom projektu Hrvatskih cesta vrijednom oko 9,45 milijuna eura. Obilaznica Preloga jedan je od ključnih projekata koji će se u sljedećih godinu i pol realizirati na području Preloga i Međimurske županije. A tu je i završetak projekta Aqua adventures, kojeg smo provodili sa mađarskom općinom Kistolmács, a sufinancirala ga he Europska unija u sklopu programa INTERREG Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. Tu su iznosi puno puta ponavljani, a ukupna vrijednost projekta iznosila je 1.547.535 eura, a dio koji se odnosi na Grad Prelog iznosio je 888.490 eura. Mislim da smo unatoč kritikama, odradili dobar posao i da će se, kada sve to skupa zaživi, dodatno urediti taj prostor i bit će jedan centar društvenog života našeg kraja.

Kakvo je stanje u Gospodarskoj zoni Sjever koja se i dalje širi?

Gospodarska zona Sjever se proširila i jedan veliki njezin dio danas je veliko gradilište. Ja često ističem i ponosan sam na naše gospodarstvo. Podatak da u 319 gospodarskih subjekata na području Grada Preloga, koji broji blizu osam tisuća stanovnika radi 3969 ljudi govori puno. Dodamo li tome 123 obrta sa minimalno tristotinjak zaposlenih zatim 425 registriranih poljoprivrednih gospodarstava na području Preloga, onda je jasno zašto često ističemo da je gospodarstvo lokomotiva razvoja Preloga i zašto ovakvu važnost dajemo našem Gospodarskom forumu, kojeg tradicionalno organiziramo krajem godine. Drago mi je da se i ove godine okupio veliki broj gospodarstvenika, da su razgovarali, razmijenili iskustva i čuli dosta novosti. Grad smo bez prireza, ulažemo upravo najviše u uvjete koji omogućuju našem gospodarstvu bolji rad, kvalitetnije uvjete za radnike i u konačnici bolji život za cijeli naš Prelog.

Pred gospodarstvom su brojni izazovi, a jedan od njih je nedostatak radne snage. Grad Prelog se aktivno uključio u rješavanje izazova zajedno s POU.

Prema Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, u POU su aplicirali 25 programa, te su za 23 dobili pozitivna mišljenja, dok se za dva programa čeka pozitivna verifikacija. Vezano uz to potpisani su ugovori o poslovnoj suradnji s 12 poslovnih subjekata, što sa tvrtkama, što sa školama i drugim institucijama. Za izdavanje odobrenja za početak rada i provedbu programa obrazovanja potreban je stručni nastavnički kadar koji će pokriti sve sektore i programe. Tako je i u tom segmentu odrađen dobar posao. Moja prva misao prilikom osnivanja bila je biti na usluzi gospodarstvenicima. Usavršavanje, prekvalifikacije i mikrokvalifikacije te učenje jezika bit će temelji Učilišta. Strani radnici za koje gospodarstvenici procijene da će ovdje ostati duže moći će učiti hrvatski jezik, dok će primjerice, voditelji pogona imati prilike učiti ili usavršiti engleski jezik radi lakše komunikacije sa stranim radnicima, ali i klijentima – dobavljačima i kupcima. Prekvalifikacije će se ponajviše odnositi na metaloprerađivačku struku te se na taj način prilagođavamo potrebama našeg gospodarstva.

Grad vodi brigu o stambenom zbrinjavaju, otvorena je POS-ova zgrada… Što dalje?

U planu je i nova stambena izgradnja. Ispod radara, da tako kažem prošla je jedna mjera koju smo ovih dana donijeli. To je Odluka o financiranju troškova zbrinjavanja građevnog otpada, kojom Grad Prelog preuzima obvezu financiranja troškova zbrinjavanja građevnog otpada za građevni otpad koji je nastao aktivnostima građenja i rušenja stambenih objekata i pomoćnih objekata na stambenim česticama. Cilj ove Odluke je poticanje vlasnika stambenih napuštenih, ruševnih zgrada da iste uklone ili da se urede, odnosno privedu svrsi. Ovom Odlukom osjetno se smanjuju troškovi uređenja stambenih čestica na području Grada Preloga. Odluka o financiranju troškova zbrinjavanja građevnog otpada samo je jedan segment u opredjeljenja Grada Preloga da se ruševni objekti koji postoje na području Grada Preloga urede ili uklone, odnosno privedu svojoj svrsi. Jedan dio odnosi se na poticanje uređenja odnosno uklanjanja ruševnih objekata, a drugi dio na povećanje novčanih kazni zbog neodržavanja i uređivanja građevina. Tako je u proceduri donošenja Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu na području Grada Preloga kojom se predlaže smanjenje jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa za 50 % kod uklanjanja ruševina zgrade zbog građenja nove zgrade ili se vrši rekonstrukcija ruševine zgrade u svrhu njezine obnove. Istovremeno je u postupku donošenja i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu kojom se maksimalno povećavaju kazne za vlasnike ili korisnike građevina koji ne uređuju vanjske dijelove građevina.

Puno pažnje posvećuje se razvoju turizma na prostoru SRC Marina. Što se sve napravilo i što još slijedi na tom prostoru?

Mislim da smo odradili dobar posao na Marini. No, uređenje Marine ne ovisi samo o nama. Ovisi i o zahtjevima Hrvatske elektroprivrede, ovisi o Međimurskoj županiji, ovisi o županijskim prostornim planovima. Moram ovdje istaknuti Festival balona, jednu sjajnu turističku manifestaciju i atrakciju. Nestvarni, prelijepi prizori iz Preloga, mogli su se vidjeti u svakom kutku Hrvatske. Preko 20 balona iz svih dijelova Europe stiglo je u Međimurje. Piloti koji su stigli iz Slovenije, Austrije ali i Engleske, Litve, Latvije i Nizozemske poletjeli su iznad velikog dravskog jezera, ali i polja i dolina donjeg Međimurja. Ljepote Preloga i Međimurja oduševile su balonaše u toj mjeri da se sljedećih godina najavljuju i prava europska i svjetska balonaška natjecanja.

Stanje škola na području Preloga tema je koja vas muči.

Odgovor je kratak i na neki je način apel. Dajte da se brinemo za naše. Jer nebriga za prije svega sportsku dvoranu u Prelogu i zgradu Osnovne škole Prelog je vidljiva sada već i slučajnom prolazniku, a kamoli onima koji te prostore koriste svakodnevno. O energetskoj obnovi sportske dvorane slušamo već godinama, ništa. O projektima o proširenju školske zgrade slušamo već godinama, pa ništa. Netko tu skuplja političke bodove na naš račun, a to nije dobro za stanovnike Preloga.

I na kraju, jedna je tema dosta aktualna, nekima i apstraktna, zelena tranizicija. Gdje je tu Prelog?

Idemo redom. Grad Prelog na prvom mjestu, Koprivnica, Krk i Osijek jedina su četiri grada koja su prošle godine dostigla stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada i tako zadovoljili EU direktive. Prelog drži poziciju najnaprednijeg i ekološki najosvještenijeg hrvatskog grada, a zajedno s Koprivnicom i jedinog koji je uspio ostvariti zacrtani cilj za 2022. i premašiti i 60 posto odvojeno prikupljenog otpada. Prelog uspješno drži poziciju uvjerljivo najnaprednijeg hrvatskog grada kad je u pitanju odvojeno prikupljanje otpada. Naravno, sve to zahvaljujući Gradskom komunalnom poduzeću Pre-kom d.o.o. iz Preloga.

Ova godina bila je puna izazova, ali sigurno će biti zabilježena kao godina u kojoj se napokon došlo do konkretnog rješenja za bale u Brezju. Taj problem koji seže 18 godina unatrag gradonačelnik Neven Bosilj naslijedio je od svojih prethodnika, baš kao i sporove koji su uz bale vezani.

– Unatoč svim podmetanjima, lažima, sabotažama, prijavama, političkim igrokazima i smicalicama, uspjeli smo skinuti veliki teret i sramotu koje je Varaždin nezasluženo nosio 18 godina. Kao što sam već rekao, razbili smo mit da se bale ne mogu riješiti. Vlada je odlukom preuzela obavezu financiranja sanacije deponije u punom, stopostotnom iznosu. Dakle, umjesto sufinanciranja od 40 posto kako je prvotno bilo planirano, Vlada, odnosno Fond, to financira sto posto. Međutim, bale mogu krenuti tek nakon potpisivanja ugovora s Fondom – rekao nam je, među ostalim, varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj. Bale su sigurno bile prioritet, ali Grad je ove godine pokrenuo niz projekata. Neki od njih bi doduše već bili u fazi realizacije da se pola godine nije čekao proračun. O projektima, planovima, ali i izazovima koji su pred ovom gradskom vlasti, razgovarali smo s gradonačelnikom Nevenom Bosiljem ususret proslavi Dana grada.

Ovo je zaista bila turbulentna godina, a više puta ste ponovili da bi se puno toga već odradilo da nije pao proračun.

Da nije srušen proračun i bale bi već bile riješene, ali ne samo bale, već niz drugih projekata. No, potpuno je jasno da je proračun pao zbog sitnih političkih interesa. Nekim gradskim političarima bale su politička hrana. Kad odu bale neki od gradskih političara čija je politička karijera označena otpadom i balama, ostat će bez političkog kisika, više neće imati o čemu pričati i kao takvi će izgubiti smisao političkog djelovanja. Unatoč svemu i svima, stigli smo do cilja. Ovaj uspjeh nije samo uspjeh mene i moga tima. Rekao bih da je to uspjeh brojnih manje ili više znanih pojedinaca koji su bili uključeni u cijeli ovaj proces. Naposljetku, ovo je uspjeh i svojevrsna pobjeda svih građana Varaždina koji su istrpjeli ovih 18 godina političkih gluposti omotanih u bale, ali i živjeli uz ekološku bombu uz sami grad.

Bale su pred rješenjem, ali grad i dalje ima teret sporova.

Upravo zbog tih sporova Grad mora ishoditi bankovnu garanciju. Država i Fond sasvim jasno ne žele na sebe preuzeti odgovornost sporova koji su nas dočekali zajedno s balama. Naslijedili smo sporove vezane za ugovor iz 2008. godine i koncesiju 2013. godine. Samo spor za koncesiju iz 2013. godine je u ovom trenutku s kamatama oko 100 milijuna kuna. Visoki upravni sud je nedavno poništio odluku prethodnog saziva Gradskog vijeća kojom je koncesija stavljena izvan snage. Tu nam prijeti težak mač nad vratom. Dodatno situaciju komplicira i pravomoćna presuda prema kojoj je ugovor iz 2008. između T7 VIS-a i Varkoma važeći. Moja želja je, na čemu radimo već šest mjeseci, da do sjednice Gradskog vijeća 19. 12., kad se bude izglasavao i proračun, dogovorimo jedno sveobuhvatno rješenje svih sporova uz rješenje bala. Kao čovjek, a ne samo kao gradonačelnik, ne bih se osjećao dobro kad ovaj posao ne bih dovršio do kraja, kad bih ostavio nekom budućem gradonačelniku gomilu problema i sporova kakve sam zatekao od prethodnika.

Podsjećam da smo sličnu situaciju imali i u brojnim sporovima vezanim uz zemljišta koje smo uspješno riješili. Nadam se da ćemo uspjeti do te sjednice pronaći i prihvatljivo rješenje, te pripremiti sve potrebne materijale kako bismo konačno riješili i preostale sudske sporove. Nakon toga nam slijedi i potpisivanje ugovora, odnosno stavljanje točke na kraj ove dugogodišnje ružne i neugodne priče. Konkretno, Grad prvo treba ishoditi bankovnu garanciju od 29 milijuna eura, a tek nakon te garancije i potpisanog ugovora s izvođačem se može potpisati ugovor s Fondom.

Želio bih da se sve to odradi do 31. prosinca kako bi konačno nakon 20-ak godina ovaj Grad imao “clean start” u novu proračunsku godinu bez ikakvih mačeva, sudskih sporova nad glavom, bez dubioza i bez nepotrebnih kredita koje će vračati buduće generacije. Izvođač radova je produžio valjanost ponude do 31. siječnja i to je krajnji rok da cijelu ovu priču zatvorimo. Rok za izvođače je 18 mjeseci, ali prema njihovom planu kapaciteti MBO-a za bale su oko 6000 tona mjesečno, što znači da bi oni u roku od 16 mjeseci uspjeli maknuti i obraditi sve bale.

Ove godine imali smo i izvanredne izbore, a moramo priznati da sad imate puno mirniju situaciju u Gradskom vijeću

Izbore su izazvali upravo oni koji su bili protiv konačnog rješenja za bale. Nezamislivo je što se tih dana, tjedana i mjeseci radilo iz tabora naše gradske oporbe, potpomognute i dijelom županijskih političara. Nisu prihvatili niti jedan argument, niti jedan razlog za prihvaćanje rješenja za bale. Njihova opstrukcija je zakočila odnosno odgodila za skoro pola godine neke vrlo važne projekte i odluke. Od vrtića u Hraščici, pa do povećanja plaća za zaposlene u vrtićima, vatrogasce, knjižničare… Zbog izbora se čekalo da se poveća naknada umirovljenicima za uskrsnice i božićnice, besplatni javni prijevoz umirovljenika, besplatni produženi boravak za naše osnovnoškolce… Da je bilo imalo odgovornosti danas bi ono brdo bala bilo prepolovljeno.

Građani su prepoznali tko je u toj priči bio odgovoran i konstruktivan, a kome je na pameti bilo samo podmetanje i politikanstvo. SDP-ova lista koju sam predvodio na tim izvanrednim izborima premoćno je pobijedila i ostvarila povijesno najbolji rezultat stranke u Varaždinu. Sadašnja stabilnost u Gradskom vijeću osigurava nam mogućnost da realiziramo planirane projekte, a rješenja bala je bilo naše najveće obećanje koje je pred realizacijom. I sami znate da nisam klasičan političar, dolazim iz privatnog sektora i u početku mi je bilo jako teško prihvatiti da se neki projekti i planovi jednostavno ne mogu brže realizirati, što zbog politike, što zbog birokracije.

Što se samih sjednica tiče, sjećate se onog folklora početkom prošle godine. Sjednice su trajale i po deset sati jer su neki valjda bili željni pažnje. Ti isti se vjerojatno i dalje potajno nadaju da bi se u samom finalu rješenja za bale nešto moglo okrenuti njima u korist. Svoj ego hrane negativnim pričama i projiciranim iluzijama. Ne mogu razumjeti politiku i političare kojima su oni sami sebi svrha. To nije moj put, to nije moj način razmišljanja i rada. Kad kažem da je Varaždin iznad svih, onda to iskreno mislim i osjećam. Varaždin je bitniji od bilo kojeg političara, bilo koje interesne grupe, od bilo koje stranke ili nezavisne liste.

Često spominjete riječ transparentnost, a bila je ključna i u vašim kampanjama. Što je napravljeno po tom pitanju?

Transparentnost nije samo puka parola. Ona je i stav i proces. Napravili smo aplikaciju Transparentni Varaždin, koja je, siguran sam, među najkvalitetnijim aplikacija transparentnosti u Hrvatskoj. Vide se apsolutno svi računi i bruto-plaće gradske uprave, ali i svih javnih ustanova od 2017. godine do danas.

Nemam razloga bilo što skrivati. Sve stvari vezane uz trgovačka društva, javne ustanove, odluke Grada, su vidljive građanima. Smatram da je to jedino ispravno jer se radi o novcu naših građana koji imaju pravo znati na koji se način troše njihove kune, odnosno sada euri.

Osim transparentnosti u gradskim financijama, i cijeli naš je rad otvoren javnosti. Ostvarili smo naše predizborno obećanje o transparentnosti rada gradske uprave, kako kroz spomenutu aplikaciju, tako i kroz svakodnevni rad. Uostalom, i najveći projekt u našem mandatu, ali i u posljednjih barem deset godina, rješavanje bala je bio potpuno otvoren i javan. Ni u jednom trenutku nisam ništa skrivao, baš naprotiv. O svakom sam koraku u postupku na vrijeme i u potpunosti informirao javnost, svi su dokumenti objavljeni na mrežnim stranicama Grada. Uostalom, i sada kad govorim o preostalim koracima koje je potrebno napraviti do konačnog rješenja to činim otvoreno i javno, bez ikakvih skrivanja ili muljanja. To je jedini ispravni način i građani to prepoznaju.

Pripremate proračun za narednu godinu. Koje bi bile ključne stvari?

Kad radite planove ili projekcije za naredno proračunsko razdoblje prije svega je ključno, ne samo zadržati standard, nego ga nastojati i poboljšati. Pod tim mislim na standard u školama i vrtićima, koji je u odnosu na druge dijelove Hrvatske zapravo nadstandard, ali mislim i na komunalnu infrastrukturu, odnosno uređenja ulica, dječjih igrališta i slično. To je sve ono što traže i trebaju naši sugrađani u samom centru grada, ali i kvartovima i prigradskim naseljima. Zato i imamo participativni proračun koji smo dali na raspolaganje sugrađanima na način da nam svojim prijedlozima i zahtjevima diktiraju na koji način ćemo potrošiti sredstva za te male komunalne projekte.

Što se spomenutih škola i vrtića tiče, podsjetimo da smo prvi u Hrvatskoj uveli zdrave i besplatne obroke u škole, što je kasnije prepoznala i država i odlučila financirati. Tu su i zdravi obroci za naše najmlađe u vrtićima.

Također, osigurali smo sredstva za produženi boravak, imamo besplatne higijenske uloške u osnovnim školama, a studentima smo povećali iznos stipendije i uveli stipendiranje studenata prve godine za deficitarna zanimanja.

Prvi smo u Hrvatskoj osigurali sredstva za zapošljavanje psihologa u školama. I jedan takav nadstandard za koji smatramo da je nužan, nastojimo iz godine u godinu još poboljšati. No, za sve to potrebno je imati sredstva u proračunu.

Proračun se radi za tekuću godinu, a projekcije dvije godine unaprijed.

I onda Vlada krajem godine donese set poreznih mjera, za koje tvrdi da su reforme, a zapravo zadiru u proračune lokalnih samouprava, odnosno potencijalno narušavaju standard svih građana. Grad Varaždin ukidanjem prireza ostaje bez gotovo 4 milijuna eura, a izmjenom neoporezivog dijela dohotka gubi još 1,8 milijuna eura.

Mi imamo ozbiljan proračun koji se ne može mijenjati kako si je Vlada zamislila. No, Vladi unatoč i predizbornim potezima vladajuće stranke koji dobro zvuče na papiru, uspjet ćemo zadržati nadstandard.

Što se velikih projekata tiče, s ministrom regionalnog razvoja i premijerom ovih dana potpisujem ugovor za ITU mehanizam vrijedan 22 milijuna eura, a nakon toga mogu se raspisivati natječaji. U prvom kvartalu ćemo ciljano raspisati natječaj za uređenje Centra kreativnih industrija (nekadašnje kino Dom). Među ostalim tamo će biti multifunkcionalna dvorana, a tu ćemo dobiti i prostor za Pučko otvoreno učilište i coworking places. Imamo pripremljene i natječaje za Varaždinsku kuću, koja treba spojiti Usku i Gajevu ulicu. Također, ide natječaj za konstrukcijsku i statičku obnovu sinagoge koja je obnovljena izvana, a iznutra ju drže skele da se ne raspadne. Potom ide natječaj zajedno sa FOI-jem za Centar za predinkubaciju u pametnoj industriji, Gradska komponenta treba biti od 15-30 posto, a ostatak se financira europskim novcem.

Dalje se planira intenzivno komunalno uređenje grada, kako u centru, tako i u prigradskim naseljima. Kod takvih projekata najbitnija nam je koordinacija između svih izvođača, HEP, Termoplin, Varkom i ostali, a bitno je da se sljedećih 10 godina te ulice ne diraju i ne raskopavaju.

Pred kraj godine počinje uređenje na Belim kipima te također početni radovi za projekt uređenja parka sa šumom na rijeci Dravi. Riječ je o projektu InterACT Green koji je odobren u Bruxellesu, pa će za tu svrhu Grad dobiti bespovratnih 80 posto od ukupno 5,1 milijun eura, koliko je ukupna vrijednost projekta. Projekt će se realizirati u suradnji s građanima koji će nam dati svoje prijedloge.

Što se tiče velikih projekata koje radimo s državom, tu je energetska obnova Starog Grada vrijedna milijun eura, kao i gradnja državnog arhiva, a izgraditi će se i dva rotora umjesto semafora na ulazima u grad iz smjera Maribora i Ivanca.

Od tekućih projekata, tu je i završetak dječjeg vrtića u Hraščici, koji bi trebao biti gotov do jeseni, zajedno s popratnim igralištem. U planu je i postavljanje polupodzemnih spremnika, koji imaju za cilj pravedniji sustav naplate za otpad. Pred nama je i natječaj za zamjenu voznog parka Čistoće, a u planu je i nabava šest električnih autobusa, ali čekamo da država objavi taj natječaj.

U planu je izgradnja tribine NK Varteks u Hraščici, a cilj je da to bude klub gdje će se kaliti talenti za NK Varaždin. Želimo stabilnog prvoligaša i drugoligaša gdje bi se talentirana djeca kalila te se više ne bi morala slati u Međimurje ili čak Dugopolje kao do sad.

U Gojancu ćemo urediti njihov objekt na nogometnom igralištu koji ima i društvenu namjenu za to naselje.

Pripremamo i projekt rješavanja Balona 1 u Graberju, želimo zajedno sa Županijom tamo napraviti čvrsti objekt, odnosno dvoranu.

Tu je i projekt kamere za nadzor prometa u centru. One će bilježiti registracije dostavnih vozila i svih vozila koja ulaze u centar. Bit će povezani sa sustavom MUP-a i automatski će se generirati kazne onima koji neovlašteno ili izvan vremena ulaze u centar grada.

Naravno, među ključnim projektima je i Kućanska rampa. Čekamo da DKOM odluči o žalbi i nadam se da ćemo do nove godine potpisati ugovor za izradu glavnog projekta. Onda bi krajem druge godine išao natječaj za izvođača radova. Time bi se napokon krenulo u rješavanje problema Kućanske rampe.

Ima tu još niz projekata, kao što je zamjena za led rasvjetu na svih gotovo 7000 rasvjetnih stupova, pa solarne elektrane na svim osnovnim školama, gradnja novog POS naselja iza Konzuma kod Groblja… Svim tim projektima je cilj da imamo stabilan i razvojan proračun, a da naši sugrađani budu zadovoljni i imaju standard kakav zaslužuju.