Povežite se s nama

U fokusu

Varkom zbog kanalizacije u Donjem Kučanu i Zbelavi nepotrebno kupio čak 9.500 kvadrata zemljišta?

Objavljeno:

- dana

NATALIJA MARTINČEVIĆ:

Je li tvrtka Varkoma za potrebe gradnje kanalizacije na području varaždinskih naselja Donji Kučan i Zbelava kupila čak 9.500 kvadrata zemljišta koje upoće nije potrebno?

To pitanje je u priopćenju postavila predsjednica varaždinskih Reformista Natalija Martinčević.

– Na temelju zahtjeva građana Donjeg Kućana i Zbelave, koji su mi se obratili kao varaždinskoj gradskoj vijećnici, pozivam članove Nadzornog odbora Varkoma d.o.o. da na sjednici traže uvid u dokumentaciju o otkupima zemljišta na području Grada Varaždina vezanima uz projekt Aglomeracije. Informacije građana koji su vlasnici zemljišta u Donjem Kućanu i Zbelavi, kao i dokumentacija koju su mi dostavili na uvid, upućuju na mogućnost ozbiljnog pogodovanja u otkupu zemljišta od strane Varkoma – navodi.

Od “običnih” ljudi otkupljivali malo kvadrata…

Pojašnjava da je zemljište otkupljivano za izgradnju kanala, a na području Donjeg Kučana i Zbelave uz potok Čunicu.

– Od svih građana, koji na tom području imaju zemljište, otkupljivan je samo nužno potreban, uzak dio neposredno uz kanal. Međutim, od jednog vlasnika zemljišta – tvrtke čija je poslovna djelatnost promet nekretninama otkupljena su cijela zemljišta. Prema informacijama i izračunima građana koji su mi se obratili, ukupno je tim principom otkupljeno 9.583 četvornih metara više nego li je potrebno za realizaciju projekta, odnosno izgradnju kanala – upozorava Natalija Martinčević.

Sve već prijavljeno DORH-u?

Navodi da su ju građani upoznali i s činjenicom da su od odgovornih u Varkomu tražili da se i od njih tom logikom otkupe cijela zemljišta, a ne samo mali dio, no to je bilo odbijeno.

– Dodatno su bili izloženi pritisku da će u slučaju da rade probleme vezano uz prodaju zemljišta biti izvlašteni – navela je.

– Molim Nadzorni odbor Varkoma da na temelju svojih ovlasti i obveza istraži sve činjenice, tim više što je, prema informacijama koje sam dobila o navedenom slučaju, podnesena i prijava DORH-u. Isto tako pozivam Nadzorni odbor Varkoma da istraži i sve ostale kupoprodaje vezane uz projekt Aglomeracije s obzirom da su i građani Jalkovca upozorili da su od strane Varkoma otkupljivana zemljišta i po nekoliko puta većoj cijeni od procjene vještaka – apelirala je Natalija Martinčević.
 

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast, “u plusu” tri općine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 2020. u Hrvatskoj u padu je broj živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 %, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019., objavio je Državni zavod za statistiku.

Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35.987 djece, od toga 35.845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Od 35.845 živorođene djece 51,3 % rođeno je muške djece i 48,7 % ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

U 2020. broj umrlih osoba porastao je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5229 osoba ili 10,1 % više nego u prethodnoj godini.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21.178 osoba). U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108 uz vitalni indeks od 52,4.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, a negativan je bio u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15 196 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka.

Varaždinska županija

I Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast od -1115. Naime rođeno je 1347 djece, a umrlo je 2454 ljudi.

Od šest naših gradova niti jedan nema pozitivan prirodni prirast. Ali neke imaju minimalan pozitivi prirast; Breznički HUm (1), Jalžabet (1) i Petrijanec (4). Najgori po prirodnom prirastu među gradovima je Varaždin (-338) i a među općinama Gornji KNeginec (-49).

U našoj je županiji u 2020. bilo više umrlih nego godinu ranije. Lanije je umrlo 2454 ljudi, 2019. godine njih 2230, a 2018. godine 2179.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci prošle godine na bolničkom liječenju proveli ukupno 266.571 dan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova, na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica u prošloj je godini bilo 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Od toga, 530.117 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim bolničkim djelatnostima, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U hrvatskim je bolnicama u 2020. godini ukupno ostvareno 4.676.614 dana bolničkog liječenja, prosječna dužina liječenja se smanjuje i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku (u   2012. godini prosječna dužina liječenja je bila je 9,07 dana po jednom boravku).

Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.171.456 bolničkih dana, prosječna dužina liječenja u tim bolnicama iznosila je 5,98 dana (u 2019. bila je 6,13 dan).

U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 532.796 boravka. Najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574),  pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258) i onkologiji i radioterapiji (33.065).

Stanje u Varaždinskoj županiji

U Varaždinskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 1611, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 9,7.

Broj doktora je 287, a broj postelja po jednome doktoru 5,61. Broj ispisanih bolesnika iznosi 25.955, a velik je i broj dana bolničkog liječenja – 266.571.

Prosječna dužina liječenja je 10.27, a broj pacijenta po krevetu 16,11.

Stanje u Međimurskoj županiji

U Međimurskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 294, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 2,69.

Broj doktora je 136, a broj postelja po jednome doktoru 2,16. Broj ispisanih bolesnika iznosi 14.465, a broj dana bolničkog liječenja – 83.811.

Prosječna dužina liječenja je 5,79, a broj pacijenta po krevetu 49,20.

Dodajmo da je pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100  stanovnika.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje