Povežite se s nama

Međimurje

Sjednica Vijeća za prevenciju MŽ: utvrđene mjere potrebne za rješavanje sigurnosnih problema

Objavljeno:

- dana

U Velikoj vijećnici Međimurske županije danas je održana 2. sjednica Vijeća za prevenciju čiji je predsjednik Vijeća, ujedno i međimurski župan, Matija Posavec, predložio dnevni red s ciljem utvrđivanja mjera potrebnih za rješavanje problema stanja sigurnosti.

– Kad govorimo o stanju sigurnosti na našem području, tada govorimo o specifičnim problemima koje institucije lokalne i regionalne samouprave ne mogu riješiti bez aktivnog uključivanja nekoliko ministarstava, poput Ministarstva za demografiju, obitelj mlade i socijalnu politiku, pravosuđa, obrazovanja, zdravstva i unutarnjih poslova. Stoga nam Vijeće za prevenciju služi za donošenje vrlo konkretnih prijedloga i zaključaka – rekao je uvodno Posavec.

Policijska uprava međimurska u suradnji s Međimurskom županijom provela je u travnju i svibnju 2018. godine kvantitativno istraživanje pod nazivom „Osjećaj sigurnosti u Međimurskoj županiji”, koje je provedeno u 41 naselju na uzorku od 562 ispitanika, a koje su pripremili prof. dr. sc. Irena Čajner – Mraović i udruga „Sfera“. Rezultate istraživanja predstavio je savjetnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber.

Temeljem provedenog istraživanja zamjenik Vijeća i načelnik PU Međimurske Ivan Sokač, rekao je:

– Pokazali smo rezultate kojima smo se bavili. U pojedinačnim dijelovima Međimurja stanje je narušeno, a konkretno se radi o dijelovima županije koja su uz romska naselja. U narednom periodu, moramo se pozabaviti uzrocima, a temeljem Nacionalne strategije za uključivanje Roma, moramo poduzeti preciznije mjere da bismo definirali i reagirali na uzroke problema. Nažalost, trenutačno se bavimo samo posljedicama.

Savjetnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber, istaknuo je:

– U policiji smo se odlučili vrlo aktivno baviti problematikom ponašanja dijela romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji. Podatak koji je zabrinjavajuć jest da 54% kaznenih dijela građani ne prijavljuju, te je stvarna stopa općeg kriminaliteta na području Međimurske županije dvostruko veća nego što bilježimo. Najveći problem predstavlja neovlašteni ulazak u tuđa dvorišta, odnosno kuće, u zoni romskih naselja s kojima se susreću brojna domaćinstva iz Međimurja. Opći kriminalitet poput sitnih krađa, krađa iz dvorišta, krađe životinja, poljoprivrednih proizvoda, šumske krađe i krađe bicikala, u tome je naša županija iznad državnog prosjeka. Radi se o kriminalitetu koji je izazvan socijalnim razlozima, dakle nezavršavanjem osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, nekorektnim korištenjem socijalne pomoći… Nažalost, temeljem istraživanja utvrđeno je da su za 70% kriminaliteta odgovorni pripadnici romske nacionalne manjine, djeca od 14, 16, 17 godina.

Tijekom same prezentacije Faber je predstavio rezultate istraživanja o osjećaju sigurnosti u mjestu stanovanja, gdje je bitno spomenuti da je, na primjer, broj remećenja javnog reda i mira 22,42% veći od ostatka RH. Po završetku prezentacije i kratke rasprave, Vijeće je donijelo zaključke s kojima će upoznati nadležna ministarstva, ali i Vladu Republike Hrvatske.

Posavec je nadodao:

– Aktivno smo uključeni u radnu skupinu za izradu novog Zakona o socijalnoj skrbi koji će puno strože definirati procese samog korištenja socijalne pomoći, i dječjeg doplatka koji je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u smislu da će se, ukoliko se od strane socijalnog radnika utvrdi da se sredstva nenamjenski troše, ona više ne isplaćuju u novcu, već u bonovima. Tražimo da se kategorija neovlaštenog ulaska u dvorište definira kao teži oblik prekršaja ili kaznene odgovornosti, za što ćemo podnijeti amandman u nacrt novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Sa svim ovim zaključcima osobno ću sa svojim suradnicima upoznati one koji o tome odlučuju, te očekujem brzo i konkretno djelovanje nadležnih institucija.

Međimurje

Međimurska priroda: Sezona (ne)gljivara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Sara Srša, magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša

Na slici: borov vrganj

Miris kestena koji se širi ulicama gradova upućuje da je započela sezona skupljanja šumskih plodova, među kojima su i gljive. Mnogi iskusni gljivari, manje iskusni i potpuno neiskusni odlaze u šumu sa željom da pronađu i skupe što više plodova te s ciljem da ih prodaju po najboljoj cijeni u korist povećanja kućnog budžeta. No nekih se pravila u berbi gljiva ipak treba pridržavati.

>>Čak i vrlo iskusni gljivari mogu zamijeniti određene vrste gljiva!<<

Zakonske odredbe

Hrvatske šume d.o.o. temeljem Zakona o šumama donijele su Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda kojim se regulira sakupljanje i iskorištavanje gljiva. Prema pravilniku, nedrvnim šumskim proizvodima koji se sakupljaju za hranu ljudi i/ili lijekove smatraju se: šumski plodovi, gljive, biljke za prehranu te ljekovito, aromatično, začinsko bilje i drugo bilje. Pravilnik propisuje da je prije skupljanja šumskih plodova, gljiva i bilja za osobne potrebe potrebno pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma.

Za dozvolu se ne plaća naknada, a vrijedi do 31. prosinca tekuće godine u upravi šuma koja ju je i izdala. Prema Pravilniku o skupljanju zavičajnih biljnih vrsta, definirane su količine nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe koji donosi nadležno ministarstvo. Za osobne potrebe može se dnevno skupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva.

Poznavanje gljiva ključ je odgovornosti!

Gljive su sastavnice prirode; njihova prisutnost znak je zdravoga šumskog ekosustava i upućuje na bioraznolikost te pravilno funkcioniranje. Prije svega, prilikom berbe gljiva treba biti oprezan i voditi brigu da se ne ubiru gljive koje ne poznajemo. Berite gljive koje znate prepoznati i determinirati te samo u potrebnoj količini.

Važno je naglasiti da ne bi trebalo uništavati gljive koje smatramo da nisu pogodne za skupljanje, jer svaka od njih ima svoju ulogu u prirodi. Ukratko: ako ne poznaješ i ne razlikuješ gljive, ne diraj ih!

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO Demonstracija ispiranja zlata: očuvanje zanata koji je othranio brojne generacije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Donji Vidovec

Protekle nedjelje su članovi Moto nautičkog kluba „Vidovski zlatari“ iz Donjeg Vidovca, na dravskom kupalištu kod Svete Marije, održali demonstraciju ispiranja zlata. Okupljanje je održana u okviru projekta „Two Rivers one Goal II“, a privuklo je mnogobrojne mještane Donjeg Vidovca i susjednih općina.

– Brojni okupljeni mogli su uživati u druženju i lijepom popodnevu provedenom u društvu članova Kluba koji su cijelo događanje obogatili demonstracijom i pričama koje su naslijedili od nekadašnjih zlatara. Iz priča je vidljivo da je riječ o mukotrpnom zanatom na koji su brojni stanovnici ovog dijela Međimurja bili primorani da bi prehranjivali svoje obitelji – poručili su organizatori druženja.

Zlatarenje, odnosno vještina ispiranja zlata jedna je od zaštićenih natuknica nematerijalne baštine na području Međimurske županije. O umijeću zlatarenje Muzej Međimurja Čakovec snimio je i film u okviru projekta „Nematerijalna baština Međimurja“.

Prisutne su pozdravili načelnica Općine Donji Vidovec Bojana Petrić, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec i predsjednik Moto nautičkog kluba „Vidovski zlatari“ Nenad Lukša.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje