Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Ponos Općine Vinica: priznanja glazbenim talentima, znanstveniku, najsestri

Objavljeno:

- dana

SVEČANO ZA DAN OPĆINE

Posebno svečano bilo je na jučerašnjoj sjednici u Općini Vinica, koja je bila vrhunac proslave Dana Općine i obilježavanja blagdana nebeskog zaštitnika Sv. Marka ev.

Pred brojnim gostima iz Zagreba i Varaždinske županije zamjenica načelnika Mirjana Jambriško uručila je javna priznanja Općine, koja se itekako ima s čim ponositi.

Povelju Općine Vinica primili su dr. sc. Zlatko Erjavec, izvanredni profesor na Katedri za kvantitativne metode Fakulteta organizacije i informatike Varaždin, za izuzetne rezultate i doprinos u promicanju znanosti i ugleda Općine, te Božena Kapitarić, medicinska sestra u Županijskoj bolnici Čakovec i najsestra Hrvatske, za izuzetne rezultate u radu te doprinos promicanju ugleda Općine.
 

Plakete Općine Vinica primili su: Tomo Kolarek i Ivan Kelemen za dugogodišnje obavljanje djelatnosti i promicanje poduzetništva, OPG Josipa Zrinskog za dugogodišnje obavljanje djelatnosti i promicanje poljoprivredne djelatnosti te Poliklinika Galeković za spremnost na uključivanje u humanitarne akcije te doprinos razvoju zdravstvenog poduzetništva i promicanje ugleda Općine.

Umirovljena učiteljica Katica Varga primila je Pohvalu Općine Vinica za doprinos u promicanju školstva i vanškolskih aktivnosti te za osobito značajne doprinose u osnivanju KUD-a Vinica.

Pohvala je uručena i članovima Tamburaškog  sastava „Krijesnice“ koji već 23 godine promiču ugled Općine.

S dugim pljeskom uzvanici su nagradili dvojicu mladih, talentiranih glazbenika: Mihaela Hrgara i Domagoja Žmegača, koji su Pohvalu Općine primili za rezultate postignute na međunarodnim i državnim natjecanjima te doprinos promicanju ugledu Općine u zemlji i inozemstvu.
 

Općina je s po 5.000 kuna nagradila dvije najuspješnije studentice, a cijelu godinu financijski pomaže njima, kao i drugim studentima, ali i roditeljima novorođenih, djece koja pohađaju vrtić, osnovnu i srednje škole.

– Čestitam svim ovogodišnjim laureatima na zasluženim općinskim nagradama te najuspješnijim studentima na njihovom uspjehu tijekom studiranja. Zahvaljujem se  i svim našim viničkim ambasadorima, ma gdje bili, koji nesebično promiču ime naše Općine Vinica, kako  diljem Lijepe naše, tako i u inozemstvu – istaknula je zamjenica načelnika Mirjana Jambriško.

Zahvalila je i svim žiteljkama i žiteljima na suradnji, prijedlozima i sugestijama, kao i svim dosadašnjim vijećnicama i vijećnicima, predsjednicima Općinskog  vijeća, načelnicima i službenicima, svim predsjednicima udruga, vatrogascima, klubovima, poduzetnicima, ravnateljima, učiteljima, odgojiteljicama, župniku, kao i direktorima državnih i komunalnih tvrtki,… 

– Na dosadašnjoj, ali budućoj pomoći, zahvaljujem saborskim zastupnicima, premijeru, ministricama i ministrima, državnim tajnicima, zamjenicima i pomoćnicima. Naša Općina ima projekte vrijedne više od 100 milijuna kuna bez Arboretuma Opeka i bez primjerene školske športske dvorane, za koju ćemo se u sljedećem mandatu maksimalno založiti, iako osnovno školstvo nije u našoj nadležnosti. Ti projekti, ako se realiziraju, u što vjerujemo, uvelike će promijeniti našu ponudu u kulturnom i turističkom smislu, te spriječiti odlazak naših mladih – istaknula je Mirjana Jambriško.
 

Na sjednicu su stigli Anđelko Stričak, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Sabora Bože Petrova, Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture i izaslanik premijera Andreja Plenkovića, Iva Hraste Sočo, pomoćnica ministrice kulture, Zdravko Jakop, državni tajnik u Ministarstvu obrane, Velimir Žunec, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, Milan Rezo, pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja, te Dubravka Biberdžić, dosadašnja predsjednika Županijske skupštine Varaždinske županije.
 

 

Mirjana Jambriško: Privrženost i ljubav, a ne spletke i laži

– Uzdamo se u našu Vladu, premijera i ministarstva te vjerujemo da se Općini nikada više neće imati prilike nanositi bilo kakve, pa i najmanje štete. Prošle godine smo počeli dobivati sredstva za naše općinske projekte,  tako da smo se s dobivenih  milijun kuna za projekte počeli polako oporavljati nakon četiri godine potpune stagnacije.  Danas, ponavljam, radimo na realizaciji projekata  u vrijednosti 10 milijuna, a očekujemo da bi taj iznos mogao biti i veći. Vjerujem da to što se radi nije  loše i štetno za našu Općinu i sve njezine žitelje, kao što neki žele prikazati.  Naša vizija razvoja Općine nije „vizija zbog vizije“, nego daljnjeg razvoja i opstojnosti naše Općine. Političar mora svojim radom i doprinosom dokazati svoju privrženost i ljubav sredini u kojoj i sam živi, a ne lažnim prozivkama i demagogijom obmanjivati  javnost i unositi nemir u ovo naše pitomo mjesto – istaknula je zamjenica načelnika Mirjana Jambriško.

Napomenula da ih najviše smeta što se prije svakih izbora, pa tako i ovih lokalnih, jedni te isti ljudi iznose spinove govoreći da Vinica zaostaje, da joj treba vratiti sjaj.

– Pravo je pitanje za njih što su oni dosad učinili. Vinica nikada nije bila, niti ne smije biti, a niti će ikada biti lopta za napucavanje. Arboretum je najočitiji primjer kada netko u tuđem dvorištu sebi uzima za pravo nešto poduzimati i mijenjati, a da prethodno nije nikoga iz Općine niti nazvao ili  pitao. Ne trebaju nam obećanja koja se nikad ne realiziraju. Ne želimo da naša Općina bude primjer kako se političari ne bi trebali i smjeli  ponašati u razvijenom demokratskom i civiliziranom društvu. Ne smije se bitno pretvarati u nebitno, kroz svakojake  političke  spletke i neistine i to pred svake izbore – poručila je Jambriško.

Dan Općine i blagdan sv. Marka ev. čestitala je i u ime načelnika Marijana Kostanjevca, koji zbog smrti majke nije sudjelovao na svečanoj sjednici.
 

Izvor: Foto: ANDREJA KROBOT

U fokusu

Lepoglavska tvrtka ponudila 29 milijuna kuna za kupnju Hotela Trakošćan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je u petak, 8. siječnja, okončana druga javna e-dražba za ostvarivanje prava prvokupa Hotela Trakošćan, ispostavilo se da je od tri ponuditelja najvišu cijenu za objekt bivše Čačićeve tvrtke u stečaju ponudilo trgovačko društvo WE-KR d.o.o.

Spomenuta tvrtka iz Lepoglave ponudila je 29.055.000,00 kuna, no akviziciju će realizirati ukoliko prethodno pribavi očitovanje zagrebačke tvrtke ATR d.o.o., kojim ona povlači ili odustaje od  zahtjeva za oslobođenjem od plaćanja kupovnine.

Naime,  stvar se zakomplicirala jer u ATR-u tvrde da na  nekretninama imaju uknjiženo pravo prvokupa.

Nastavite čitati

U fokusu

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje učenika: nacionalnim ispitima do realnijeg praćenja napretka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Plan je Ministarstva obrazovanja da od iduće školske godine peti i osmi razredi osnovne škole rješavaju univerzalne nacionalne ispite iz matematike i hrvatskog jezika te kompetencije rješavanja problema kako bi se utvrdila objektivna kvaliteta njihova znanja.

Nagađalo se i da bi ispit za osmi razred mogao bi u idućim godinama prerasti u malu maturu i igrati ključnu ulogu pri upisima u srednju školu, što su prenijeli neki mediji. No, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ubrzo je demantirao spominjanje male mature.

Fuchs je dao nalog Nacionalnomu centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO-u), što je središnja ustanova za provedbu državne mature, da pokrene “projekt uvođenja i sustavnog provođenja nacionalnih ispita u osnovnim školama”. Kako je ravnateljica Nacionalnoga centra Ivana Katavić spomenula za Index, ispiti se, barem u početku, ne bi vrednovali klasičnim brojčanim ocjenama, niti pak bi imali utjecaja na konačnu ocjenu iz određenog predmeta, ali bi se dijelovi rezultata mogli upotrijebiti u kontekstu selekcije učenika za upise u srednje škole.

FOTO: Screenshot/N1

Samim time ispiti bi mogli imati funkciju sličnu onoj državne mature pri upisu na fakultete, no razlika između male mature i nacionalnih testova je u tome što mala matura završava nekom ocjenom i nekim certifikatom, dok nacionalni ispiti ne bi ocjenjivali učenike, pojasnila je Katavić. Ispiti bi se uveli najranije na proljeće 2022. godine.

Ciljevi uvođenja

– U svijetu postoje različiti modeli nacionalnih ispita. Negdje im pristupaju čitave generacije, a negdje uzorci. Hoće li se nacionalni ispit provoditi na uzorku ili na čitavoj populaciji, ovisi o cilju. Ako se kao cilj odredi određivanje postignuća samo na nacionalnoj razini (kao što je to slučaj u međunarodnim istraživanjima PISA, PIRLS i TIMSS), nacionalne je ispite dovoljno provesti samo na uzorku. Ako je cilj nacionalnih ispita dati povratnu informaciju svim učenicima (i njihovim roditeljima i skrbnicima), nastavnicima, školama i osnivačima na lokalnoj razini, tada se nacionalni ispiti provede na čitavoj populaciji.

Nacionalni ispit čine dio sustava vanjskoga vrednovanja škola, koji također razvija NCVVO. Kako bi se ispiti povezali s vanjskom vrednovanjem škola, važno je da se provedu na populaciji, a na samo na uzorku. Time svaka škola može dobiti rezultate na razini škole i napraviti plan poboljšanja u tom području kvalitete rada škole. Nacionalni ispit mogu vrlo objektivno pokazati koliko učenika (na nacionalnoj razini) i koji učenici (na pojedinačnoj razini) nisu dosegli osnovnu razinu postignuća. Odgojno-obrazovni sustava i sama škola treba. takvim učenicima osigurati potporu da dosegnu tu minimalnu razinu postignuća.

Odgojno-obrazovni sustav treba razraditi mjere kojima će se smanjiti broj učenika koji ne dosežu minimalnu razinu postignuća u Hrvatskome jeziku i Matematici, a time i u ostalim nastavnim predmetima i područjima. Nacionalni izvještaji međunarodnoga istraživanja PISA upućuju jasno na taj problem od 2006. godine – dobili smo objašnjenje iz NCVVO-a.

Napominju i da nacionalni ispiti ne mogu biti zamjena za školska ispitivanja znanja.

– Školska ocjena i dalje ostaje iznimno važna. Rezultati nacionalnih ispita iskazuju se kao udio učenika na pojedinoj razini postignuća (za rezultate na nacionalnoj razini). Primarni je cilj nacionalnih ispita da učenik te njegovi roditelji i učitelji dobiju informacije o učenikovu napretku, a nositelji obrazovne politike informacije o kvaliteti sustava. U svijetu, međutim, postoje različiti modeli i iskustva u primjeni rezultata nacionalnih ispita. Tako, primjerice, neki sustavi na osnovu rezultata nacionalnih ispita donose odluke o davanju ili ukidanju novčanih potpora školama ili pak stipendiranju pojedinih učenika. Postoje i primjeri u kojima se nacionalni ispiti koriste za prelazak u više stupnjeve obrazovanja. Ideja da se rezultati nacionalnih ispita u nekom omjeru koriste za upis u srednje škole, prema prvim reakcijama stručne javnosti, naišla je na dobar odjek.

Osnovne i srednje škole u Hrvatskoj već dugo priželjkuju takav model. Stoga je cilj NCVVO-a te Ministarstva znanosti i obrazovanja upravo razviti kvalitetan model koji bi s jedne strane, zadovoljavao specifične potrebe hrvatskog obrazovnog sustava, a s druge bi strane išao ukorak sa suvremenim pristupima u vrednovanju učeničkih znanja i kompetencija. Nacionalni ispiti u većini obrazovnih sustava imaju višestruke uloge jer su prevrijedni da bi se ih koristilo u samo jednu svrhu. Dakle, posve je legitimno i stručno opravdano koristiti nacionalne ispite i kao jedan od kriterija upisa u srednje škole. Pritom MZO određuje u kojoj se mjeri mogu koristiti nacionalni ispiti u svrhu upisa. Istovremeno, srednje škole i dalje samostalno određuju koju razinu postignuća i školskih ocjena očekuju od učenika koje primaju.

Dugoročni gospodarski rast i razvitak, socijalna uključenost i zapošljivost stanovništva neki su od prioritetnih ciljeva EU-a, a osiguranje kvalitete obrazovanja ističe se kao jedan od ključnih čimbenika za postizanje tih ciljeva. Unapređenje kvalitete i učinkovitosti obrazovanja i osposobljavanja navedeni su kao ključni ciljevi EU-a u Strateškom okviru za obrazovanje i osposobljavanje 2020 – dodaju iz Centra.

Promicanje kvalitete

U većini se obrazovnih sustava u Europskoj uniji, ali i šire, sustavno promiče kultura kvalitete obrazovanja te se razvijaju mehanizmi koji omogućavaju nastavnicima, obrazovnim institucijama i obrazovnoj politici da preuzmu odgovornost za svoj rad i da trajno rade na unapređenju kvalitete svih aspekata obrazovnog sustava, smatraju.

– U Hrvatskoj se dosad nisu provodili nacionalni ispiti kao jedan od temeljnih mehanizama za uspostavu i praćenje kvalitete u obrazovanju. Prema podacima iz jednog izvještaja Europske komisije, Hrvatska je jedna od europskih zemalja (uz Grčku, područje Belgije u kojem se govori njemački jezik te BiH) koja nema standardizirane ispite u obvezatnome obrazovanju kojima se sustavno prate postignuća u ključnim sadržajnim područjima. Jedan od temeljnih mehanizama za uspostavu cjelovitog sustava za praćenje kvalitete obrazovanja jesu nacionalni ispiti, odnosno standardizirani vanjski ispiti kojima je cilj utvrditi postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa.

Na taj je način definiran pojam nacionalnih ispita u dokumentima EU-a, ali i u zakonodavstvu RH.
Nepostojanje nacionalnih ispita kao jednog od temeljnih mehanizama za uspostavu i praćenje kvalitete u obrazovanju ima negativan učinak na čitav obrazovni sustav jer učenici, nastavnici te obrazovna politika nemaju nikakav objektivni i pouzdani uvid u postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama. Obrazovna politika bez smjernica utemeljenih u empirijskim rezultatima ne može donositi relevantne odluke koje omogućavaju prije svega jednake obrazovne mogućnosti za sve učenike – zaključuju iz Centra.

Konkretni rezultati

Za mišljenje o potencijalnom uvođenju male mature u nedefiniranoj budućnosti, kao jednoj od mogućih posljedica postojanja nacionalnih ispita, pitali smo i Davora Žerjava, učitelja hrvatskoga jezika u zvanju učitelja savjetnika iz OŠ Strahoninec, s kojim smo nedavno razgovarali i o problemima online nastave.

– Mala matura bila bi potpuni promašaj. Kao praktičar s dosta iskustva mogu reći da ne vjerujem da bi se ona uvodila jer nema stručnog opravdanja za nju. Možda će se u budućnosti vanjsko vrednovanje početi provoditi dublje, češće i redovito – naravno, s nekim konkretnim i javnim rezultatima u obliku obvezujuće ocjene. To bi moglo pomoći u suzbijanju poplave “superodlikaša” i previsokih ocjena. Jedino, u tom slučaju potrebna je i politička hrabrost i dosta ulaganja jer to je velik projekt. A u političku hrabrost i velika ulaganja nemam baš povjerenja – svoje je zaključke sažeo Žerjav.

Kao i s drugim elementima hrvatskoga školstva koji su uvedeni kao noviteti, prosudba o uspješnosti vjerojatno će se moći donijeti tek nakon što budu vidljivi rezultati prvih nekoliko generacija.

Nastavite čitati