„Rezanje plaća“ rečenica je koja se posljednjih mjesec dana često čuje iz usta vladajućih, a na koju su posebno reagirali sindikati u obrazovanju, koji će, prema svemu sudeći, snositi dio tereta pandemije uzrokovane koronavirusom.

Kako reagiraju na najavljeno smanjenje primanja, posebice jer su prije nekoliko mjeseci sudjelovali u najvećem štrajku u obrazovanju u Hrvatskoj, provjerili smo na lokalnoj razini, sa županijskom povjerenicom Sindikata hrvatskih učitelja Julijanom Petrinom i županijskim povjerenikom Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zvonimirom Lončarom.

Uštede?

– Već su sad u resornom ministarstvu ostvarene značajne uštede jer se ne isplaćuje putni trošak zaposlenicima, kao ni pojedini dodaci iz Kolektivnog ugovora. Taj iznos nije zanemariv, već je to velika ušteda o kojoj nitko ne govori. Isto tako, učitelji rade od jutra do noći i dostupni su svojim učenicima i njihovim roditeljima, pa rade puno više od propisanih 40 sati tjednog radnog vremena. Bez obzira na činjenicu da učitelji rade više, zaposlenici su za ožujak primili umanjen iznos plaće – navodi Julijana Petrina, koja je istaknula da učitelji kod kuće rade na vlastitim resursima, pa se i tu postiže ušteda, koja je samim tim još i veća.

Naime, već je prošlo mjesec dana otkako se u hrvatskom školstvu odvija nastava na daljinu, a u tom su razdoblju, ističe Petrina, učitelji uložili značajan napor, entuzijazam i trud kako učenici ne bi bili zakinuti i kako bi se školska godina mogla realizirati.

Pritom su se i sami usavršavali, objašnjava, te postali kompetentniji i stručniji u web-alatima, te je posljedično „vidljiviji visok stupanj izvrsnosti u radu, za koji ih dosad nijedna metodologija, ali ni edukacija nije mogla pripremiti“.

– Bilo kakve daljnje uštede u obrazovanju, bilo kakvi daljnji rezovi, gledajući gospodarsku situaciju u Republici Hrvatskoj bili bi zanemarivi iznosi za državu, ali vrlo značajan gubitak za svakog zaposlenog u sustavu obrazovanja. To dokazuje i Institut za javne financije, kao i mnogi eminentni ekonomski stručnjaci koji govore da su rezovi u javnom sektoru ekonomski štetni i bez fiskalnih učinaka za gospodarstvo. Rezovi u obrazovanju u ovom trenutku bili bi presedan na nivou Europe. Učitelji rade puno više, spašavaju obrazovanje, uštede su već ostvarene i daljnji rezovi nemaju nikakvog smisla – navodi županijska povjerenica SHU-a, spominjući da zaposlenici u sustavu obrazovanja još uvijek pamte sve udarce i rezove u obrazovanju te činjenicu „da su uvijek bili prvi na udaru kada je trebalo rezati, ali nikada prvi kada je trebalo dati“.

Nadalje, ističe da je zaostajanje unutar javnog sektora bilo sve vidljivije te da su najdužim štrajkom u povijesti Hrvatske uspjeli izboriti smanjenje razlike u zaostajanju.

– Zasad je isplaćen tek prvi korak u rješavanju zaostajanja za prosinac. U ovom trenutku, kad se najavljuje smanjenje naših plaća, još uvijek nije riješeno kompletno pitanje zaostajanja naših plaća unutar javnog sektora. Zaposlenici u sustavu obrazovanja solidarno su podnijeli teret prošle ekonomske krize, pamte drastično rezanje plaća 2012. i 2014. godine. Izlaskom iz krize Vlada nije ispoštovala svoj dogovor o povratu onoga čega smo se odrekli za vrijeme krize, te sad pravdu moramo tražiti na sudovima. Poučeni tim iskustvom i analizom rješavanja krize iz 2009. godine, može se zaključiti da su bilo kakvi rezovi ekonomski štetni. Iz svega toga je jasno da do bilo kakvih rezova plaća u sustavu obrazovanja ne smije doći – smatra Julijana Petrina, zahvaljujući svima iz sustava obrazovanja, a posebno učiteljima, “koji u ovo teško vrijeme profesionalno i s puno entuzijazma rade u provođenju Škole na daljinu“.

Podsjetimo, konkretne smjernice Vlade RH za smanjenje plaća zaposlenima u obrazovanju još nisu došle, već se o plaćama učitelja i rezovima još uvijek raspravlja unutar Vladinih zidova, s tek ponekom informacijom koja dospije u javnost, uglavnom s naglaskom na „solidarnosti“.

– U ovom trenutku naš je stav da ne možemo prihvatiti nikakva rezanja ako nam jasno nisu predočeni dokumenti: komu se uzima, koliko, zašto i kako će se taj novac distribuirati. Ako bi se i donosile neke mjere smanjivanja plaća, treba također znati na koji rok. Ne smije se dogoditi, kao što se već dogodilo u prijašnjim vremenima i krizama, da se rezanja naprave u sistemu o kojem se ništa nije znalo, pa još i danas zbog toga potražujemo svoje novce. Dok s Vladom ništa nismo dogovorili, mi ovog časa očekujemo da se i dalje poštuju sve obveze dogovorene Kolektivnim ugovorom – rekao je sindikalist Zvonimir Lončar.

Dojma je da će se od svih javnih službi najviše uzeti obrazovanju, što sindikati ne mogu prihvatiti. Ističe i činjenicu da Vlada, kao njihov poslodavac, još uvijek s obrazovnim djelatnicima komunicira putem medija, iako su baš oni u ovim trenucima posvećeni samo jednom cilju – kako spasiti nastavnu godinu, koja će sigurno biti spašena zahvaljujući njima.

– Pogrešan je dojam da su nastavnici kod kuće i na nekoj vrsti praznika, a nastava je na televiziji. Dakle, sve ono što se i na televiziji i na drugim platformama vidi, iza svake rečenice, skice i fotografije stoje ljudi koji danonoćno rade da bi to bilo tako i da bi „servisirali“ učenike. To je strašan doprinos. Pritom ne želim da se nastavnici uspoređuju s liječnicima, ni slučajno. I mi, nastavnici, zahvaljujemo tim ljudima: liječnicima, medicinskim sestrama i svima koji su stvarno izloženi bolestima, s tim se ne može nitko mjeriti. Ali ne smije se steći dojam da našeg doprinosa nema. Društvo se u ovoj pandemiji uglavnom posvećuje zdravlju i ne može razumjeti što bi u cjelini za društvo u Hrvatskoj značilo kad bi se izgubila ova nastavna godina. A to bi se dogodilo u onom trenutku da su nastavnici onog dana kada su otišli kući rekli: “Mi ovo ne znamo raditi, treba nam mjesec dana vremena.” No, ljudi su već idući dan radili u tom sustavu, i to je snažan doprinos – objašnjava Lončar.

Prva crta obrane

Slikovito, u kontekstu smanjivanja plaća objasnio je da, iako nastavnici nisu na prvoj crti obrane, ipak jesu na prvoj crti obrane obrazovanja od urušavanja, koje se u ovoj situaciji moglo dogoditi, što bi značilo – katastrofu u cijelom društvu.

– Možda u srpnju ili kolovozu prođe koronavirus u zdravstvenom aspektu, ali onda bi se probudili neki drugi aspekti, primjerice, da maturanti nisu završili školu i da djeca ne mogu nastaviti srednjoškolsko obrazovanje. I to je ono što mi radimo! U jednom segmentu spašavamo i društvo i gospodarstvo, koje se spominje. Jer, i ove će godine neki ljudi izaći sa svojim diplomama na tržište rada: zidari, tehničari i slično. I to je naš doprinos ovoj situaciji. I kada to povežemo s rezanjima plaća, mogu otvoreno reći: sve ćemo napraviti da učenici ove godine završe redovno svoju nastavu, da maturanti polože državnu maturu. S naše strane, mi ćemo sve napraviti i u tom razdoblju nikakvog štrajka neće biti, nikakve opstrukcije, što god Vlada napravila – zaključuje Lončar.

Komentari

Komentara