Povežite se s nama

Novosti

Voće i povrće skuplje čak i 40 posto, a svinjetina najskuplja u Hrvatskoj!

Objavljeno:

- dana

U Varaždinskoj županiji značajan porast cijena voća i povrća u odnosu na lani

Dosad se štedjelo na “luksuzima” kao što su cigarete, alkohol, telefoniranje i izlasci, ali prostora za uštedu više gotovo da nema.

I dok je lani u rujnu na tržnici u Varaždinu za kilogram krumpira, bijeloga graha, salate kristalke, mrkve, naranče i bijelog grožđa trebalo izdvojiti 63 kune, prošli mjesec iz novčanika je trebalo izvaditi 79,70 kuna, čak 26 posto više. Prosječna cijena krumpira je jedina ostala ista, 2,50 kuna, a sve ostalo voće i povrće je značajno poskupjelo. Bijeli grah je skuplji čak 40 posto u odnosu na rujan 2011. godine! Grožđe je poskupjelo 3,50 kuna, mrkve i naranče po jednu kunu, a salata kristalka 2,50 kuna.

Novi udar

Radnik (30), Varaždin: Za gablec sam lani znao pojesti pizzu, sendvič ili si naručiti nešto po cijeni do 25 kuna. Sada si mogu priušititi dva klipića. Da supruga i ja ne posuđujemo od roditelja, ne bismo preživjeli. 

Do tih se podataka dolazi usporedbom prosječnih cijena voća i povrća iz izvješća Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) Ministarstva poljoprivrede za rujan ove i prošle godine.
 
Cijene voća i povrća su više, ali ne odstupaju previše od prosjeka za cijelu državu, podaci TISUP-a pokazuju da je u mesnicama u Varaždinu svinjetina najskuplja u Hrvatskoj. Prosječna cijena svinjskog buta bez kostiju je, primjerice, u prvom tjednu listopada bila 48 kuna, pet kuna skuplja o hrvatskog prosjeka i gotovo deset kuna skuplja nego u Čakovcu. Ista je stvar kad je u pitanju veleprodaja mesnih prerađevina, pri čemu je prosječna cijena kilograma hrenovki bila 29 posto viša od prosjeka za Hrvatsku.
 
Usporede li se cijene s lanjskima, kilogram svinjskog buta bez kostiju u mesnicama u Varaždinu košta četiri kune više, a  juneća vratina šest kuna više.
 
Za stanovnike županije to je novi udar na ionako loš životni standard. Kao što je poznato, prosječna plaća u županiji je među najnižima u Hrvatskoj. U prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 3.679 kuna i niža je 20-ak posto od hrvatskog prosjeka. No raste broj osoba koje ostaju bez posla. Prema podacima varaždinskog ureda HZZ-a u rujnu je u županiji bilo 10.310 nezaposlenih osoba, što je tri posto ili 303 osobe više u odnosu na kolovoz. U odnosu na rujan prošle godine, nezaposlene su 943 osobe više ili čak 10,1 posto.

Spas je vrt

Umirovljenica (62), Petrijanec: Prije sam pekla po kilogram šnicli koje smo suprug i ja polako jeli cijeli dan, a danas si jedva mogu priušiti dvije šnicle. Živimo u mraku da potrošimo što manje struje.

A živjeti se mora. I dok se dosad štedjelo na “luksuzima” kao što su cigarete, telefoniranje i izlasci, prostora za uštedu gotovo da nema. Režije su značajno više, a plaćati se moraju.
 
– Sve režije, uključujući internet i telefon za moj stan od 80 četvornih metara koji ima etažno plinsko grijanje prošle godine su bile do 1.000 kuna. Prošli mjesec su narasle na 1.350 kuna – rekao je 30-godišnji Varaždinac (podaci poznati redakciji), koji živi sa suprugom i malim djetetom.
 
U četvrtak mu nije bila isplaćena plaća za kolovoz. – Pazimo doslovno na svaku kunu. Za gablec sam lani znao pojesti pizzu, sendvič ili si naručiti nešto po cijeni do 20, 25 kuna. Sada si mogu priušititi dva klipića. I ne samo to. Plaća kasni i prisiljen sam posuđivati novac od roditelja – rekao je.
 
Umirovljenici nemaju od koga posuditi. – Prije sam pekla po kilogram šnicli koje smo suprug i ja polako jeli cijeli dan, a danas si jedva mogu priušiti dvije šnicle. Živimo u mraku da potrošimo što manje struje – rekla je umirovljenica iz Petrijanca (podaci poznati redakciji), koju spašavaju vrt i kokoši koje uzgaja.

Alarmantno: sve više ljudi nema za režije

U Centru za socijalnu skrb Varaždinske županije sve više ljudi dolazi po pomoć. – Dolaze ljudi koji su ostali bez posla, ali i oni koji rade, jer su u teškoj financijskoj situaciji i ne mogu uzdržavati djecu. Broj zahtjeva za isplatu jednokratnih novčanih pomoći je u porastu, pri čemu najviše ide za plaćanje troškova ogrjeva i režija. No te pomoći ne isplaćuje Centar,  nego jedinice lokalne uprave i samouprave. Mi pomoći isplaćujemo za kupnju školskih udžbenika, prehrane i kućanskih aparata. Jedna osoba godišnje može dobiti maksimalno 2.500 kuna – rekao je Siniša Česi, ravnatelj Centra. Veliki pritisak je i na općine te gradove. – Veliki je porast upita za isplatu novčanih pomoći, posebno za plaćanje režija. Ljudi dolaze svakodnevno, pri čemu ima opravdanih, ali i neopravdanih zahtjeva. Svim zahtjevima, nažalost, ne možemo udovoljiti, ali najhitnije odobrimo i platimo – rekao je načelnik općine Vinica Marijan Kostanjevac.

 

Izvor:
Foto:

Međimurje

Happy Bike: sastanak projektnih timova uključenih gradova održan u Letenyu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uz brojne projekte u kojima sudjeluje kao partner ili nositelj projekta, Grad Prelog dio je i projekta HAPPY BIKE.

HAPPY BIKE je projekt Europske unije koji je odobren za financiranje u okvirima Interrreg programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska. Partneri projekta su gradovi Letenje, Prelog i Ludbreg te ŽUC Varaždin. Ukupni budžet projekta je nešto više od milijun eura – EU sredstva 866.282,16 eura, vlastita sredstva 111.415,59 eura. Početna konferencija ovog projekta održana je krajem mjeseca siječnja. U srijedu, 28. veljače, održan je i sastanak projektnih timova iz gradova sudionika projekta.

Sastanak je održan u prostorima gradske uprave mađarskog Grada Letenye. Projekt je sa provedbom započeo početkom mjeseca studenog prošle godine, a voditelj projekta za područje Grada Preloga je Miroslav Hržić.

Glavni cilj projekta je izgraditi nove atrakcije uz rijeke Dravu i Muru uz koje se vežu bogata i raznolika prirodna i kulturna baština. To se planira kako bi se generirao gospodarski rast na prostoru uključenih programskih područja (Grad Letenye, Grad Prelog i Grad Ludbreg). Razvoj infrastrukture koja se provodi u okviru predloženog projekta trebao bi privući veći broj posjetitelja.

Uz uspostavljanje nove biciklističke rute Letenye-Prelog-Ludbreg te interpretacijskim stazama sa prikazom kulturne i prirodne baštine (na ukupnoj dužini od oko 100 km), lokalno stanovništvo i posjetitelji imat će poboljšani pristup slikovitim, gotovo netaknutim prirodnim područjima, a i drugi potencijalni turisti koji posjećuju mjesta uz rijeke Dravu i Muru. Poseban naglasak stavlja se na činjenicu da je ruta Letenye-Prelog-Ludbreg kapilarna ruta čime će se osigurati poveznica s obje strane hrvatsko – mađarske granice, kao i priključak na EuroVelo mrežu.

Područja uključena u projekt Happy Bike su: Županija Zala, Međimurska i Varaždinska županija. Najmanje 11 naselja trebalo bi imati koristi od projekta, a oko 60 kulturnih i prirodnih znamenitosti će biti evidentirano i dostupno posjetiteljima. Sljedeći sastanak projektnih timova održat će se u mjesecu svibnju u Ludbregu.

Nastavite čitati

Događanja

Kulturno-umjetnička večer posvećena Rudolfu Steineru održana u čakovečkoj knjižnici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Rudolf Steiner

U čakovečkoj Knjižnici „Nikola Zrinski“ prošlog tjedna predavanjem i kulturno-umjetničkim programom je obilježena 157. obljetnica rođenja začetnika antropozofije i waldorfske pedagogije, Rudolfa Steinera.

Program se odvijao u tamošnjoj multimedijalnoj dvorani, pri čemu je posjetiteljima na dolasku zahvalila ravnateljica knjižnice, Ljiljana Križan.

Rudolf Steiner je rođen 25. ili 27. veljače 1861. godine u Donjem Kraljevcu. Bio je utjecajan u mnogim područjima, uključujući odgoj i obrazovanje, poljoprivredu, umjetnost i filozofiju. Unutar svoje pedagogije htio je uspostaviti odgoj djece kao cjelovitih ljudskih bića, naglašavajući važnost ravnoteže fizičkog i duhovnog aspekta čovjeka. S tim u cilju razvio je i euritmiju, izvedbenu umjetnost koja je ujedno i metoda terapije. To su zapravo geste i pokreti koji kretanjem tijela žele izraziti govor i zvuk. Pomoću njegovih ideja razvijena je i biodinamička poljoprivreda. Temeljna zamisao takve vrste ratarstva počiva na „životnoj snazi“, ideji da biljke i životinje posjeduju „kozmičku silu“ koju hranjenjem ljudi unose u svoj organizam. Steiner je smatrao i da pesticidi i umjetna zaštitna sredstva i gnojiva hrani oduzimaju životnost.

Govoreći o naučavanju dr. Rudolfa Steinera, ravnateljica istoimenog centra u Donjem Kraljevcu, Dijana Posavec, pričala je i o predviđenim aktivnostima večeri.

Ravnateljica Centra “Dr. Rudolf Steiner”, Dijana Posavec

-Povodom 157. obljetnice rođenja našeg sunarodnjaka odlučili smo da će se ovdje u čakovečkoj knjižnici održati jedno interesantno predavanje, govorit će gospođa Mila Željeznjak. Naš prijatelj Goran Vadlja iz Donjeg Kraljevca provest će zvukoterapiju. Za 27. veljače bila je predviđena donatorska večer u Toplicama sv. Martin, no zbog vremena smo je morali odgoditi, javnost ćemo naknadno obavijestiti o novom terminu. Odlučili smo da ovu godinu posvetimo popularizaciji lika i djela Rudolfa Steinera. Predavanja na temu biodinamike vrlo su popularna, u Varaždinskoj županiji posjećenost je bila velika, a u bliskoj budućnosti organizirat ćemo ih u Zagrebu, Istri i Slavoniji.

Učenice Graditeljske škole Čakovec predstavile su Steinerovu poeziju

Steinerovu poeziju predstavile su učenice Graditeljske škole Čakovec. Gospođa Mila Željeznjak potom je održala predavanje pod nazivom „Boje duše“ na temu anđeoskog svijeta. Večer je završila govorom Gorana Vadlje o utjecaju zvuka na organizam. Uslijedila je njegova terapija zvukom u trajanju od 15 minuta.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje