Povežite se s nama

Međimurje

Za budući razvoj veleučilišta važno je umrežavanje te spajanje znanja i kapaciteta

Objavljeno:

- dana

Predstavnici Međimurskog veleučilišta u Čakovcu sudjelovali su u srijedu na Europskom forumu Alpbach, interdisciplinarnoj platformi za znanost, politiku, ekonomiju i kulturu, koji se održava još od 1945. u austrijskom gradu Alpbachu.

Suvremeni trendovi

Forum tradicionalno svake godine okuplja znanstvenike iz cijelog svijeta s određenom temom, dok su za 2018. godinu teme bile raznolikost i prilagodba u europskom regionalnom razvoju. Osim znanstvenika na Forumu sudjeluju i političari, gospodarstvenici te umjetnici koji se bave suvremenim pitanjima i problemima.

Prodekanica za kvalitetu i međunarodnu suradnju dr. sc. Ivana Bujan, v. pred., predstavljala je Međimursko veleučilište u Čakovcu na panelu na kojem su glavne teme bile budućnost veleučilišta u Europi i utjecaj veleučilišta na razvoj regija uz transfer tehnologija iz obrazovnog sektora u realni sektor.

U sklopu Foruma, koji je trajao od 15. do 31. kolovoza, održan je panel pod nazivom „Važnost veleučilišta u regionalnom razvoju“. Na panelu su sudjelovali i predstavnici veleučilišta iz Finske, Belgije i Austrije te predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Austrije mag. Barbara Weitburger, kao i predstavnica Europske komisije, direktorica Odjela za mlade, obrazovanje i Erasmus+ Sophia Eriksson Waterschoot. Na panelu u okviru Foruma prezentiran je rad Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, suradnja s institucijama u okruženju, suradnja s dionicima iz privatnog i javnog sektora te projekti koji su realizirani ili se provode u suradnji s drugim obrazovnim institucijama ili poduzetnicima iz različitih sektora.

Centri razvoja

Na Forumu je utvrđena važnost suradnje svih dionika u regijama, od visokoobrazovnih institucija i razvojnih agencija do poduzeća i poduzetničkih inkubatora, ali i važnost uloge javnih politika.

Međimurska županija uklapa se u suvremene trendove trenutno aktualnim uspostavljanjem centara razvoja kao što su Metalska jezgra i Centar održivog razvoja, gdje će doći do izražaja suradnja znanstvenika i stručnjaka iz prakse. Slične projekte na razvoju javne infrastrukture i održivosti predstavili su i ostali sudionici Foruma.

Međimurska županija uklapa se u suvremene trendove trenutno aktualnim uspostavljanjem centara razvoja

Zaključeno je da je za budući razvoj veleučilišta značajno umrežavanje i spajanje znanja i kapaciteta, ali je za regije iznimno važno i očuvati veleučilišta kao centre znanja kako bi se izbjegla centralizacija obrazovanja. Veleučilišta osluškuju potrebe gospodarstva i prilagođavaju svoje programe kako bi educirala potreban kadar.

Podizanje razine obrazovanja i osviještenosti stanovništva, pripremanje budućega kadra za praksu, transfer inovacija u praksu, razvoj rješenja za gospodarstvo i uključivanje kolegija koji su potrebni gospodarstvenicima samo su neke od aktivnosti koje provodi Međimursko veleučilište u Čakovcu, ali i ostala veleučilišta u regiji, te na taj način utječu na održivost i razvoj regije.

Buduća suradnja

Kao izazovi u radu veleučilišta prepoznati su načini privlačenja kvalitetnoga kadra, izvori financiranja i načini privlačenja kvalitetnih studenata, a kao rješenja navedeni su različiti projekti koje veleučilišta mogu inicirati i povezati ostale partnere iz gospodarstva i javnog sektora.

Međimursko veleučilište u Čakovcu bilo je jedini predstavnik svih veleučilišta iz Hrvatske

Na Forumu je sudjelovao i pročelnik Odjela računarstva Nenad Breslauer, v. pred., u okviru tema tehnologije i informatike. Uspostavljeni su novi kontakti s visokoobrazovnim institucijama iz Finske, Nizozemske i Austrije te će se na taj način i proširiti ponuda kroz Erasmus+ studentima i nastavnicima. Dogovorena je suradnja na projektima iz područja turizma i tehnologije, odnosno primjene novih tehnologija u turizmu, što će dugoročno utjecati na razvoj Međimurja kao turističke destinacije budućnosti.

Navedeni forum bio je izvrstan način promocije visokog obrazovanja u Međimurju, ali i promocije postignuća ostalih dionika u Županiji, kao što su gospodarstvenici, razvojne agencije, inkubatori poduzetništva i lokalne vlasti. Isto tako, Međimursko veleučilište u Čakovcu bilo je jedini predstavnik svih veleučilišta iz Hrvatske. (Ivana Buljan/rp)

Međimurje

FOTO Čakovec: Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije preselila u novi prostor

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije Čakovec obilježava 65. obljetnicu postojanja, a osim po jubileju, ovu će godinu pamtiti i po useljenju u vlastiti prostor.

Naime, Upravni odbor udruge početkom je godine donio odluku o pokretanju dobrotvorne akcije za kupnju prostora, a samo tri mjeseca kasnije Udruga je uselila u novi prostor na adresi u Gajevoj 6 u Čakovcu.

Kako kažu predsjednica Udruge gluhih i nagluhih Mirela Igrec te članica Upravnog odbora Nada Igrec, dobar dio sredstava za kupnju novog prostora Udruga je uspjela uštedjeti u zadnjih nekoliko godina, dio sredstava dobiven je beskamatnom pozajmicom od Hrvatskoga saveza gluhih i nagluhih Zagreb, dok je ostatak u iznosu od 50.000 kuna osiguran iz Proračuna Grada Čakovca.

U spomenutoj dobrotvornoj akciji građani su svojim donacijama skupili 8.000 kuna, koje su također dodane cjelokupnom iznosu za kupnju prostora.

Poštujući epidemiološke mjere, Udruga je u četvrtak organizirala kratku svečanost u dvorištu kraj novoga prostora na kojoj se okupila nekolicina članova. Novi radni prostor obišao je i gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač koji je tom prilikom čestitao Udruzi – ne samo na jubileju i ostvarenju dugogodišnje želje, već i na odličnom radu Udruge koja nesebično pomaže osobama s oštećenjem sluha svih dobnih skupina.

Kovač je podsjetio i na Nagradu Grada Čakovca koju je Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije dobila 2018. godine.

Udruga trenutno broji 170 aktivnih članova, a djeluje s osnovnim ciljem prevladavanja posljedica teških komunikacijskih barijera koje se očituju u nepovoljnom socijalnom i kulturološkom položaju osoba oštećena sluha. Nudi i socijalne usluge poput preventivnih mjerenja sluha, tiskanja i izdavanja časopisa za gluhe, organizacije druženja i izleta za članove, tečajeva za znakovni jezik, prevođenja znakovnog jezika, kluba roditelja djece oštećena sluha te brojnih drugih.

Novi radni prostor Udruge gluhih i nagluhih u četvrtak je blagoslovio velečasni Leonardo Šardi, župnik u Svetoj Mariji i povjerenik Pastorala za osobe s invaliditetom i njihovih obitelji Varaždinske biskupije.

Nastavite čitati

Međimurje

Liječnički pregledi sportaša ne smiju biti formalnost, najveća odgovornost je u rukama klubova i roditelja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Svi aktivni sportaši koji se nalaze u natjecateljskom sustavu bilo kojeg sporta dužni su prema Zakonu o sportu Republike Hrvatske svakih šest mjeseci obaviti liječnički pregled. Pregled najčešće uključuje mjerenje visine i težine, provjeru vida i krvnog tlaka te opći klinički pregled uz obavezno obavljanje EKG-a i spirometrije. Ovlašteni za obavljanje pregleda sportaša su specijalisti medicine rada i sporta. Utvrdi li se bilo kakvo odstupanje od normalnog stanja, osobu se šalje na dodatne specijalističke preglede.

Tako to propisuje Zakon, ali kako stvari uistinu funkcioniraju u praksi? Danas je situacija daleko uređenija nego što je to bio slučaj prije desetak godina, kada su pojedini nesretni slučajevi na sportskim borilištima, od kojih su neki, nažalost, imali i smrtnu posljedicu, pokazali sav kaos oko (ne)brige za zdravlje sportaša. Iako u Zakonu već godinama jasno stoji da liječničke preglede smije obavljati isključivo specijalist medicine rada i sporta (ranije su te ovlasti imali specijalisti sportske medicine, op. a.), nerijetko se događalo da su liječnička odobrenja ovjeravali doktori drugih specijalističkih grana medicine… S tim da ovjerene sportske iskaznice nisu nužno bile garancija da su pregledi uistinu i obavljeni.

Ipak, posljednjih godina stanje je daleko uređenije. Sami klubovi dužni su voditi brigu o redovitosti pregleda svojih članova, dok organizatori natjecanja moraju provjeriti valjanost liječničkog pregleda.

U Međimurskoj županiji registrirano je oko 16.000 sportaša, a njih oko 10.000 sudjeluje u nekom obliku sportskog natjecanja. Preslika li se primjena Zakona o sportu na Međimurje dolazimo do brojke od oko 20.000 liječničkih pregleda godišnje.

– U Međimurju smo sportskim klubovima vezano za liječničke preglede izašli u susret na način da već nekoliko godinama provodimo javni poziv putem kojeg tražimo ordinacije medicine rada i sporta u kojima će se obavljati pregledi. To se radi na način da uvjetujemo maksimalnu cijenu pregleda od 50 kuna. Sportski klubovi s ordinacijama koje zadovolje uvjete dogovaraju mjesto i vrijeme pregleda. Klubovi izravno ordinacijama plaćaju uslugu pregleda. Ukoliko to ne učine, Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske županije, kao i Zajednica sportskih udruga Čakovca, takvim klubovima obustavljaju isplatu dotacija – pojašnjava Tomica Jakopec, tajnik u objema međimurskim sportskim zajednicama.

Zdravlje nema cijenu!

Takva praksa se pokazala i više nego uspješnom pa već godinama u prekršaju nije uhvaćen niti jedan sportski klub ili sportaš individualac.

– Smatram da je svakome u interesu da se brine o vlastitom zdravlju ili zdravlju članova kluba koji predstavlja. To posebno vrijedi za mlade sportaše, djecu i mladež. Nijedna cijena pregleda ne bi smjela ili trebala biti razlog da se preskoči taj vrlo važni aspekt bavljenja sportom i sudjelovanja u natjecanjima – dodaje Jakopec.

Trošak liječničkih pregleda sportaša najčešći je razlog zbog kojeg se pokušava zaobići sustav. Jer cijene liječnički pregleda u ostalim ordinacijama medicine rada i sporta, odnosno poliklinikama koje nude ovu uslugu, dosežu i nekoliko stotina kuna. Klubovima koji broje 100, 200 ili više članova to može predstavljati prilični financijski trošak.

– Ponavljam, zdravlje nema cijenu! Znam da klubovi nisu u sjajnim financijskim situacijama, ali to ne može biti opravdanje da se ne vodi briga o zdravlju. Kako se nađu novci za sve ostale stvari, tako se mogu i moraju i za liječničke preglede. To posebno vrijedi za djecu i mlade. Roditelji su ti koji moraju prvi reagirati ako uoče da klub ne obavlja svoju dužnost ili ako to radi na nepravilan način – zaključuje Tomica Jakopec.

Vodeći se mišlju da je svatko odgovoran za vlastito zdravlje, u susjednoj Sloveniji briga o zdravlju i liječničkim pregledima stavljena je u ruke samih sportaša. Naime, u Sloveniji punoljetni sportaši sami dogovaraju i obavljaju preglede, a točnost podataka ovjeravaju potpisom, dok za maloljetne natjecatelje to rade njihovi roditelji.

Sportske zajednice: sktivnosti za poticanje zdravog stila života

Međimurski sportaši ne brinu samo o vlastitom zdravlju već svojim primjerom potiču i ostale stanovnike da se okrenu zdravim navikama. Već nekoliko godina Zajednica sportskih udruga Čakovca u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije provodi aktivnosti pod nazivom „Volonteri u parku“. Aktivnost „Volonteri u parku“ dio je projekta „Živjeti zdravo“ koji se provodi diljem Hrvatske, a u Međimurju ga organizira županijski Zavod za javno zdravstvo u suradnji s ustanovama, institucijama i udrugama s čakovečkog područja koje se žele uključiti u realizaciju projekta. Cilj aktivnosti je organizirati slobodno vrijeme za građane svih generacija u parku, poticati usvajanje zdravih stilova života, razvijati prosocijalno ponašanje, njegovati međugeneracijsku suradnju, omogućiti socijalnu integraciju djece s poteškoćama u razvoju te očuvati životnu okolinu.

Za zdravu i sportsku alternativu tijekom školskih praznika zadužen je projekt Ljetnih sportskih kampova koje čakovečka sportska zajednica provodi već 16 godina. Kampovi su namijenjeni osnovnoškolcima koji nisu uključeni u sustav sporta, a prošle godine u ponudi su bila čak 24 kampa iz 18 različitih sportova. Kampove redovito pohađa više od 400 učenika. O uspješnosti projekta govori podatak da ga posljednjih godina kopiraju i druge sredine.

Festival sporta „Čakovec živi sport“ je jedinstvena manifestacija u okviru obilježavanja Dana Grada Čakovca kada čakovečki središnji trg „zauzmu“ sportski klubovi. Oni tijekom dana odrađuju prezentacije sportova, a organizirano ga posjećuju čakovečki vrtićarci i učenici osnovnih škola s ciljem približavanja sportskih udruga i široke palete sportova najmlađima.

Gradska i županijska sportska zajednica nekoliko puta godišnje organiziraju i akcije dobrovoljnog darivanja krvi. Akciji se redovito odazove veliki broj sportaša, trenera, klupskih djelatnika, ali ostalih građana koji su na bilo koji način vezani uz sport i sportske udruge.

Dvije zajednice veliku pažnju posvećuju i edukaciji trenerskog i upravljačkog kadra pa kroz razne radionice i predavanja ih upoznaju s novostima oko sportske medicine, sporta i medija, prijavama na natječaje, zakonsku regulativu i slično.

Grad Čakovec je u 2020. godini proglašen i Europskim gradom sporta, tek drugim takvim gradom u našoj zemlji. Nažalost, pandemija koronavirusa spriječila je održavanje brojnih planiranih aktivnosti, ali bolja perspektiva očekuje Međimursku županiju koja će u 2022. nositi prestižnu titulu Europska regija sporta. Međimurje će biti prva hrvatska i tek treća europska regija s tom titulom, a iz županijske sportske zajednice već pripremaju brojne događaje kojim će se obilježiti ta godina. Naglasak će biti stavljen na promociju kraja između Mure i Drave kao sportsko-turističke sredine te povećanja broja stanovnika koji se bavi sportom.

Nastavite čitati