MURSKO SREDIŠĆE

Povijest Murskog Središća počiva na čvrstim temeljima rudarske tradicije.

Sam grad gospodarski se počelo razvijati zahvaljujući otkriću nafte 1856. godine u obližnjoj Peklenici i Selnici, izgradnji željezničke pruge i naftovoda, ali i iskorištavanju ugljena poslije Prvoga svjetskog rata. Cijelo područje od Svetog Martina, preko Murskog Središća pa sve do Miklavca, bilo je bogato rudama. Danas se pak samo na ravnim poljima mogu vidjeti iskopine “halde”, nakupine zemlje iz rudarskih okna, kao podsjetnik na brojne rudare iz ovog područja te cijeli niz labirinta podzemnih tunela iz kojih se u prošlom stoljeću vadio smeđi ugljen.

Sjećanje na žrtve

Informativni i edukativni programi podigli bi kulturu zaštite na radu među radnicima i poslodavcima

Život rudara nije bio nimalo lagani, a jedan događaj trajno je obilježio taj prostor.
– Rad rudnika obilježila je najteža rudarska nesreća koja je u noći s 8. na 9. studenog 1961. godine pogodila međimurski kraj. U jami “3. maj”, između 14. i 15. etaže, buknuo je požar, a poginulo je deset rudara. Tijelo jednog od njih ostalo je zauvijek zatrpano. Na pogrebu se okupilo gotovo 10.000 stanovnika. Desetak godina kasnije državna kompanija Međimurski ugljenokopi, zapečatila je i posljednje rudarsko okno – podsjetio je gradonačelnik Murskog Središća, Dražen Srpak.

U svijetu se 28. travanj obilježava kao Svjetski dan zaštite na radu, u znak trajnog spomena na sve smrtno stradale i preminule radnike diljem svijeta, a u Hrvatskoj se taj dan obilježava i kao Nacionalni dan zaštite na radu.

– Zato osjećamo dužnost da iniciramo na nacionalnoj razini odavanje dužnog pijeteta prema stradalim rudarima u nesreći 1961. godine u Murskom Središću, prigodno uz 28. travnja svake godine u suradnji s Gradom, kako bi i na taj način ukazali na značaj zaštite života, zdravlja i očuvanja radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka. U sklopu obilježavanja moguće je organizirati i prateće informativne i edukativne programe koji doprinose osvješćivanju poslodavaca, radnika i drugih dionika o njihovoj važnoj ulozi u zaštiti na radu, promiču kulturu zaštite na radu kao osnovnog ljudskog prava i potiču poboljšanje i unapređivanje zaštite i zdravlja na radu u svakoj radnoj sredini – naglasio je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.

Na osnovu raspoloživih podataka za 2016. godinu, Međimurska županija bilježi stopu ozljeda na radu od 10,99 na 1.000 radnika, što je nešto ispod prosječne stope od 11,27 na nacionalnoj razini. Djelatnost građevinarstva u prošloj je godini na nacionalnoj razini imala stopu ozljeda na radu 12,86. U Međimurskoj županiji najveći broj ozljeda na radu registriran je u prerađivačkoj industriji, njih 265 od ukupno 436. Od ukupnog broja ozljeda njih 369 bilo je na mjestu rada, a 67 na putu prema radnome mjestu.

Spomen-obilježje

Gradonačelnik Srpak pohvalio je inicijativu ravnatelja Begovića te izrazio spremnost Grada na sudjelovanje u realizaciji navedenih aktivnosti koje čine dodanu vrijednost brendu Murskog Središća, stavljajući u središte čovjeka, njegov život i zdravlje. – Na žalost, u vrijeme ove rudarske tragedije ona se nastojala minimizirati i prikriti, a znakovito je da nitko nije odgovarao za smrt ljudi, iako je bilo očito da se radilo o propustima u organizaciji mjera zaštite na radu. Međutim, mi smo kao Grad 2011. godine postavili spomen-obilježje kako bi sačuvali sjećanje na stradale ljude – zaključio je Srpak.

Izvor:
Foto: