Viša inspektorica zaštite okoliša Miljenka Kliček pred odlukom

Presuda varaždinskog Prekršajnog suda kojom su Varkom i njegov direktor proglašeni krivim za odlaganje otpada u Brezju, makar bila simbolična i nepravomoćna, stavlja višu inspektoricu zaštite okoliša Miljenku Kliček, kao i njezine nadređene, nedvojbeno  u poziciju iz koje će se sada jasnije nego ikada ranije vidjeti jesu li uistinu spremni štititi okoliš i  ustrajati da se poštuju zakoni.

Nakon što je odlučno 2007. dala do znanja da odlagalište u Brezju valja zatvoriti jer ne zadovoljava zakonskim uvjetima, viša inspektorica Kliček godina je svjedočila kako se komunalni otpad gomila na toj lokaciji.  No, prije godinu dana ipak se odvažila te je podnijela prijavu zbog ilegalnog deponiranja u Brezju u razdoblju od početka pretprošle do sredine prošle godine. Doduše, samo protiv Varkoma i odgovorne osobe u tom komunalnom poduzeću, dok su, mimo svake logike, ostali  pošteđeni Grad Varaždin i tadašnji gradonačelnik čija je (su)odgovornost neupitna.

Tijekom saslušavanja na ročištu održanom na Prekršajnom sud 5. srpnja ove godine viša inspektorica Kliček ponovila je ono što je navela i u optužnom prijedlogu: okrivljeni su od 22. siječnja 2010. do 7. srpnja prošle godine odložili 14708 tona otpada na lokaciji Brezje koja nije u skladu sa Zakonom o otpadu određena za odlaganje otpada budući da ne zadovoljava tehničke uvijete niti ima dozvolu za rad kao građevina za obradu i skladištenje otpada, odnosno nije mjesto određeno za privremeno skladištenje otpada…

Uzimajući u obzir navode iz optužnog prijedloga i dokaze, sud je okrivljene ovog ponedjeljka proglasio krivim. No izrekao im je kazne manje od onih koje propisuje zakon: Varkomu 100 tisuća, a njegovom direktoru 16.667 kuna.  Glavni razlog ublaživanju kazni koje su zakonom zapriječene i do 700 tisuća kuna, kako je naglasila sutkinja,  bilo je to što okrivljeni nisu jedini odgovorni s obzirom da bitnu ulogu u ilegalnom deponiranju otpada u Brezju ima i Grad Varaždin. Nadalje, Varkom je prezentirao ispitivanja kakvoće podzemnih voda prema kojima u Brezju nije došlo do bitnog odstupanja u odnosu na stanje prije početka odlaganja, a uz to vodi i preciznu evidenciju odloženog otpada.

Neovisno o visini kazni, presuda jasno govori da su u pravu svi oni koji upozoravaju na ilegalno deponiranje u Brezju s kojim bi trebalo stati. Međutim, to se ne događa čak ni nakon zabrane koju je 31. svibnja donijela varaždinska ispostava Odjela inspekcije zaštite okoliša, odnosno viša inspektorica zaštite okoliša Kliček. Naime, nesumnjivo (i) pod pritiskom kojem je izložena inspekcija i nadležno ministarstvo,  inspektorica je zabranu odgodila za 30 dana, odnosno do 12. srpnja, jer se priklonila obrazloženju da bi „prestanak obavljanja djelatnosti nastala teško popravljiva šteta za korisnike usluga, odnosno stanovnike Grada Varaždina, Općine Sv. Ilija, Općine Trnovec Bartolovečki, Općine Vinica i Općine Petrijanec“. Potonje je navodio Varkom tražeći odgodu od 90 dana kako bi se proveo javni natječaj za zbrinjavanje otpada, odnosno taj posao povjerio nekoj jedinici lokalne samouprave.

Hoće li slijedom nejasne i ničim potkrijepljene “teško popravljive štete” viša inspektorica Kliček donijeti odluku o novoj odgodi zabrane s obzirom  da je jednomjesečna odgoda u međuvremenu istekla, ali rješenja još ni izdaleka nema jer je natječaj zaustavljen zbog žalbe? Ukoliko to učini, njezina i vjerodostojnost te nepristranost inspekcijske službe bit će ozbiljno dovedeni u pitanje. Naime, nakon presude Prekršajnog suda, kako li će objasniti (daljnje) prolongiranje zabrane gospodarenja otpadom u Brezju koje je sama prijavila kao nezakonito postupanje? Nadalje, kako će bilo koga uvjeriti da je odgoda posljedica samostalne odluke nakon što je varaždinski gradonačelnik izjavio da ga Brezje ne brine jer je u „svakodnevnom kontaktu s ministarstvom“?

Očigledno, dođe li do nove odgode, koja ne bi zapravo ništa značila izuzev nove kupovine vremena, viša inspektorica Kliček ispast će podvojena osoba koja dopušta aktivnosti koje istovremeno prijavljuje sudu, dok odluke donosi zbog „svakodnevnih kontakata“, a ne zakonske osnove i prilika u okolišu. Uostalom, nakon presude Prekršajnog suda još više se nameće pitanja zašto lani nije prijavila (i) Grad Varaždin, a nakon ovogodišnjeg kontrolnog inspekcijskog nalaza baš nikoga, iako se odlaganje u Brezju nastavilo i nakon 7. srpnja prošle godine.

 

 

Izvor:
Foto: