Povežite se s nama

Međimurje

Zeleni val – novi trend

Objavljeno:

- dana

PRIRODNO I ZDRAVO

Gradnja prirodnim materijalima već je dugi niz godina trend u Europi te se posjećujući brojne renomirane građevinske sajmove susrećete s kućama građenim od slame, termoizolacijom od celuloznih pahuljica, konoplje…

Mnogi sanjaju o svijetlim i zdravim prostorima s ugodnom mikroklimom te komforu koji donosi priroda. U Hrvatskoj se sve više piše i istražuje o gradnji balama slame, o problemu zbrinjavanja ovčje vune, o recikliranju, energetskoj učinkovitosti i prvenstveno o zdravlju. Kako postajemo sve svjesniji prostora i okoliša u kojem živimo, smanjivanja troškova energenata te materijala koji nas okružuju u našem domu, pridajemo sve veću važnost kvaliteti života.

Tko ne bi želio prepoloviti račune za struju ili troškove grijanja?

Odabir materijala za gradnju doma sve češće se svodi na odgovore na pitanja poput: „Kakav utjecaj ima ugrađeni materijal na mene, moju obitelj, moju djecu?, Kakav je utjecaj na prirodu?, Kakva je kvaliteta života u životnom prostoru građenom odabranim materijalima, koliko ću energije trošiti i koliko mogu uštedjeti?…“

Osim toga, nužnost energetske učinkovitosti nameće se hitnošću pred kojom se više ne mogu zatvarati oči – klimatske promjene su svugdje oko nas i njihove posljedice danas utječu na svačiji život. No energetska učinkovitost nije nužno i ekološki izbor. Konkretno, smanjivanje računa možda kratkoročno donosi osjećaj da smo odteretili zemlju na nekoj široj razini (Natječaji za energetsku učinkovitost, izmjenu fasada i slično), no dugoročno će sav materijal koji ugrađujemo u naše prostore trebati dodatno zbrinjavati, što će opet ići iz našeg džepa kroz različite poreze. To se posebno odnosi na zbrinjavanje mineralne vune i stiropora, što osim financijskih sredstava donosi dodatne emisije CO2.

Dodatna prednost

Proizvodnja građevinskih materijala poput toplinske izolacije od ovčje vune, konoplje ili drvene vune ne zahtijeva puno energije te su emisije CO2 u atmosferu u većini slučajeva nekoliko desetaka puta niže nego kod proizvodnje konvencionalnih materijala. Dodatna prednost je i zbrinjavanje na kraju životnog ciklusa jednostavnim recikliranjem, kompostiranjem ili pretvaranjem u novi oblik energije.

U ostalim zemljama EU, ali i kod naših bližih susjeda, u Sloveniji, potiče se dodatnim bodovanjem i subvencionira se ugradnja u okolišu prihvatljivih materijala – kod nas su oni novosti. Ugradnjom prirodnih ekomaterijala u svoj dom, ne samo da poboljšavate uvjete života svoje obitelji, već ostvarujete značajne uštede u svojem kućnom proračunu. A tko ne bi želio prepoloviti račune za struju ili smanjiti troškove grijanja na zdrav i prirodan način?

Prvi objedinili ekoponudu!

Varaždinska tvrtka Zelena gradnja prva je u Hrvatskoj objedinila ponudu ekoloških građevinskih materijala. Provjerite ponudu termoizolacije od konoplje, celuloznih pahuljica, drvenih vlakana i ovčje vune te mnogih drugih prirodi i vama prihvatljivih materijala. Uz materijale nude tehnička rješenja, projektiranje, projekte energetske učinkovitosti te energetsko certificiranje. Više o tome na www.zelena-gradnja.hr ili na broju mobitela 099/385-0177.

EKOIZOLACIJA

Prednosti ekoloških termoizolacijskih materijala:

Difuzijski otvoren materijal – „kuća diše“
Dug fazni pomak topline – sprečavaju pregrijavanja prostora ljeti te ulazak hladnog zraka zimi
Odlična toplinska i zvučna zaštita
Uravnotežuju mikroklimu prostora
Jednostavna ugradnja – sistem „uradi sam“
Certificirani i proizvedeni u EU

Izvor:
Foto:

Međimurje

FOTO U Dječjem vrtiću „Cvrčak“ maske mudrih sova spremne su za početak fašničkog veselja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: DV "Cvrčak" Čakovec

Djeca starije vrtićke skupine Fijolice iz Dječjeg vrtića „Cvrčak“ Čakovec sa svojim roditeljima i odgojiteljicama započela su s pripremama za nadolazeći fašnik.

Mališani su odabrali masku s likom sove, a zatim su svi zajedno zavrnuli rukave i u veseloj, kreativnoj i radnoj atmosferi spretno krenuli u realizaciju. Međusobno su ravnopravno raspodijelili poslove pa dok su jedni crtali perje na tkaninu, drugi su rezali oblike da bi na kraju zajedno lijepili. Uz druženje i rad vrijeme je brzo prošlo, a maske mudrih sova spremno čekaju Dječji fašnik u Čakovcu.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolegij načelnika i gradonačelnika: svim školama osigurati uvjete za jednosmjensku nastavu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U velikoj vijećnici Međimurske županije održana je 6. sjednica Kolegija načelnika i gradonačelnika na kojoj je župan Matija Posavec pozvao je okupljene da prate otvaranje javnih poziva te da se na njih javljaju. Župan Posavec istaknuo je da cjelokupno društvo očekuje dinamična i turbulentni godina pa stoga svaku mogućnost vanjskog (su)financiranja programa i projekata treba iskoristiti.

– Pripremamo se za niz natječaja i nadamo se najboljemu. U cilju efikasnosti, radimo na objedinjavanju projekata naših općina i gradova, a ove godine ćemo pokušati doći do sredstava za obnovu preostalih škola da bismo svima stvorili preduvjete za jednosmjensku nastavu. Nastavljamo i s projektima u zdravstvu, a razvijanjem mreže Ekomuzeja „Međimurje malo“ težimo disperziji turističkih i kulturnih sadržaja diljem našega kraja i to uređenjem objekata poput Feštetićevog dvorca u Pribislavcu i Centra sv. Jeronima u Štrigovi, kao i niza drugih prezentacijskih centara – poručio je Posavec u svojem govori naglasivši da sve jedinice lokalne samouprave i dalje mogu računati na pomoć i podršku MENEA-e i REDEA-e.

Voditeljica Skloništa za životinje „Prijatelji“ Aleksandra Hampamer sudionicima Kolegija ponudila je opcije i alate iskoristive u prevenciji napuštanja životinja te kontrole njihova broja, dok je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije Sonja Tošić Grlač otvorila temu angažiranosti općina na stjecanju statusa „Općina – prijatelja djece“.

– Međimurska županija već godinama sudjeluje u projektu te smo i dalje spremni pomoći našim jedinicama lokalne samouprave koje su odlučile poći putem priznanja statusa – naglasila je pročelnica Tošić Grlač.

O detaljima koji mogu pomoći u dosezanju statusa „Općina – prijatelj djece“ govorila je liječnica Marija Hegeduš Jungvirth. Pedijatrica Hegeduš Jungvirth smatra da je šteta ne pokazati Hrvatskoj koliko je Međimurje ostvarilo potencijala kada je riječ o brizi za djecu i ostvarenju njihovih prava.

– Naša tri grada te općine Belica, Mala Subotica, Dekanovec i Strahoninec imaju status prijatelja djece, a odluku za ostvarivanje donijeli su u općinama Štrigova, Sveti Martin na Muri, Donja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Orehovica i Selnica. I Općinsko vijeće Donjeg Vidovca pozitivno se izjasnilo o prijavi svoje kandidature – istaknula je Hegeduš Jungvirth.

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini pozvala je kolege da se u razumnom roku od mjesec dana očituju o potencijalnom prenošenju vlasništva nad zgradom koju koristi Zajednica tehničke kulture na Grad Čakovec. Taj je korak preduvjet da bi Grad Čakovec mogao kandidirati projekt obnove zgrade putem europskih fondova. Vlasništvo nad zgradom u Ulici Aleksandra Schulteissa 2 B dijele Grad Čakovec i 17 općina.

Okupljenima se obratio i načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić, ujedno i predsjednik Udruge uzgajivača međimurskog konja „Međimurec“, govoreći pritom o financijskim aspektima i preduvjetima za očuvanje ove autohtone pasmine konja, dok ga je Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija pozvala da program Udruge kandidira svim međimurskim općinama i gradovima te na taj način namakne veći dio potrebne svote za očuvanje pasmine.

U završnom dijelu Kolegija je Miodrag Novosel, pomoćnik pročelnika HGSS-a Stanice Čakovec, prezentirao dokle se došlo s uređenjem objekta Stanice na prostoru bivše vojarne.

– Na korak smo do važnog preduvjeta za rad, vlastitog prostora koji smo uspjeli zatvoriti i sada se u njemu obavljaju elektroinstalaterski radovi. Dosad je uloženo oko 270.000 eura i barem je još toliko potrebno da bi se objekt priveo svrsi. Nadamo se da ćemo to uspjeti do kraja 2024. godine.

Novosel je otkrio da su članovi Stanice lani odradili čak 7085 volonterskih sati i pritom iznio prijedlog budućeg financiranja. Predložio je otprilike 2000 eura sufinanciranja na godišnjoj razini po jedinici lokalne samouprave, uz daljnju podršku Međimurske županije.

– Mi se ne borimo samo s nedostatkom sredstava, borimo se i niskom zainteresiranošću mladih za ovakvu vrstu angažmana jer živimo u vremenu kada je sve manje ljudi spremno tuđi život i sigurnost staviti ispred sebe i vlastitih potreba – dodao je Miodrag Novosel.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje