JEZIČNE ZAVRZLAME

Silno me zaintrigirao kolegičin članak objavljen u prošlom broju našeg lista o dvojakom pisanju imena Varaždin Breg / Varaždinbreg.

Na jednoj tabli piše jedno, na drugoj drugo, pa je predsjednik 1. mjesnog odbora zavirio u Zakon i obratio se Institutu za jezik te se uvjerio da je pravilno – Varaždin Breg. No…

To što je u Zakonu ime naselja definirano kao Varaždin Breg može biti i točno i krivo, ali samo po sebi ne znači ništa. U demokraciji se svako mjesto, ako tako većina stanovnika (npr. na referendumu) odluči, može preimenovati u Old York ili Frankfurt na Gmajni. No ovdje se ne radi o promjeni imena (kao što su Ploče nekad bile i Aleksandrovo i Porto Tolero i Kardeljevo), nego tek o ispravnom pisanju jednog termina, a tu mogu griješiti i Zakon i Institut. I mislim da je baš tako. Tumačenje mojih kroatističkih kolega iz Instituta nije me baš uvjerilo: „da se višerječna imena naseljenih mjesta pišu s crticom između riječi i obje se riječi pišu velikim početnim slovom. Iako, spojnica se gotovo nikad ne koristi“ (?!), pa onda, vele: Varaždin Breg.

Ali tko uopće tvrdi da je posrijedi višerječno ime? Stručnjaci iz Instituta zanemarili su i tradiciju i kontekst i značenje. Tradicija pisanja imena upravo je jednorječna! Branko Svoboda u knjizi „Stare vinogradske kurije i klijeti“ nedvojbeno piše o – Varaždinbregu.

I Krleža je siguran u taj oblik, koji je prirodan u kajkavskom kontekstu, jer se i izgovara kao jedna riječ. Osim toga, Varaždinbreg znači „varaždinski brijeg“, „brijeg kraj Varaždina“; a što bi značilo Varaždin Breg? Da je to također Varaždin, baš kao i obližnji grad, ali je usto i brijeg? Kakav je to onda drugi Varaždin, koji je još k tome i Breg?

Stoga, molio bih Varaždinbrežane da još jednom dobro razmisle prije nego što se odreknu svoga povijesnog imena – Varaždinbreg!

Izvor:
Foto: