Povežite se s nama

Život i društvo

Tužno nije tužno jer u njemu zimuje – Madam Roda!

Objavljeno:

- dana

NIJE OTIŠLA NA JUG

Hoće li “Madam Roda” ovog proljeća veselo letjeti iznad Tužnog i okolnih naselja u vidovečkom kraju?

To se sa strahom pitaju mještani Tužnog, ali i sve veći broj žitelja cijele Varaždinske županije. Umjesto da kao i svake godine odleti u toplije krajeve, roda – koju su mještani prozvali “Madam Roda” – ostala je u svojem gnijezdu koje je savila na stupu.

Mladi joj se utopili u gnijezdu, pa je ostala

– Rodini mladi su tijekom velikih kiša utopili, jer gnijezdo nije bilo propusno. Tako je ostala ovdje i nije s drugim rodama otišla u toplije krajeve – doznali smo od Krunoslava Kovačića, veterinara iz Veterinarske stanice u Novom Marofu, u čijem susjedstvu živi ova životinja koja je svima prirasla srcu.
Zima je “stisnula” i mještani su pernatoj mezimici pritekli u pomoć.
– Najavljeno toplo vrijeme budi nadu za opstankom, no treba joj hrana. Uključili smo udruge i tražimo kako joj pomoći da “Madam Roda” na proljeće uspješno dočeka svoju družinu. Tužno će biti tako dugo tužno dok joj se ne pomogne – istaknuo je čitatelj, koji nam je prvi javio za damu na visokim nogama u nevolji. Zabrinuti su i drugi.
– Vidio sam rodu kako šćućurena sjedi na električnom stupu u Gredi u nedjelju popodne. Jako sam se zabrinuo i odmah zvao Centar 112, a sada zovem i vas da pokušate poduzeti nešto da spasite rodu! – uznemiren je bio čitatelj iz Varaždina.

Mještani “Madam Rodi” nose meso, ribu i hamburger, odnosno špek koji obožava

“Madam Roda” iz Tužnog noći provodi u svom gnijezdu, a rano ujutro odleti i nema je cijeli dan. Pretpostavlja se da odlazi u portagu za hranom, a hrane ju i mještani. Nose joj meso, ribu i hamburger, odnosno špek, koji, kako doznajemo, obožava!
Roda je svima prirasla srcu, no hoće li opstati i preživjeti zimu?
– Bilo je slučajeva da su rode bile ozlijeđene, pa su uhvaćene i preživjele zimu zahvaljujući brizi ljudi. No, u ovom slučaju roda je zdrava. Smatram da je jedini način da se spasi da se organizirano pokuša uhvatiti te da joj se pronađe netko tko će je udomiti tijekom zime. No, to je veliki rizik jer postoji mogućnost da se kod hvatanja ozlijedi, a to, naravno, nitko ne želi. Isto tako, riječ je o divljoj životinji i ne znamo kako bi reagirala kada bi je stavili u zatvoreni prostor. Ona nije na takvo nešto naviknuta i moguće je da bi se u tom slučaju sama ozlijedila – doznali smo od veterinara Kovačića.

Ako su zdrave, rode bolje ne hvatati, već samo dohranjivati

Da će “Madam Roda” uspjeti preživjeti zimu i dočekati proljeće vjeruje Zoran Horvat, voditelj zbrinjavanje divljih životinja koji djeluje pri Udruze za zaštitu divljih životinja (AWAP). 

Rodama ne smeta ni snijeg ni niske temperature, već je problem kad se smrznu voda i tlo, pa ne mogu do hrane. Tada im ljudi trebaju  pomoći dohranjivanjem – ističe Horvat iz Centra koji djeluje usklopu AWAP-a

– Roda iz Tužnog nije ni prva, ni jedina koja nije odletjela u toplije krajeve. Svake godine imamo rode koje ostanu ovdje jer se nisu na vrijeme priključile jatu, bile su preslabe za put ili su imale kasno mlade. Važno je naglasiti da veliki dio roda koje ostanu prežive zahvaljujući pomoći ljudi. Njima ne smeta snijeg ni niske temperature, već je glavni problem kad se temperature spuste ispod nule te se smrzne voda i tlo, pa ne mogu više do hrane, ali ni pitke vode. U tom slučaju im ljudi trebaju pomoći na način da ih se dohranjuje. Rode su mesojedi i dobar izbor je riba i svježe meso u komadima koje mogu progutati jerne mogu žvakati, a hambureger, odnosno špek baš i nije dobro rješenje – poručio je Horvat i otkrio kako trenutno brine o 30-ak ranjenih roda i sve su, ističe, na otvorenom, kao, uostalom i junakinja s naše priče. No, ističe da je se ne bi smjelo hvatati, naročito ako je zdrava.
– Stav naše udruge i resornog ministarstva je da se ne zbrinjavaju rode koje nisu ozlijeđene. Dakle, treba intervenirati jedino u slučaju kad je roda ozlijeđena – poručio je Horvat.

Tužno su spasile rode

Mještane Tužnog iznenadilo je što roda nije otišla u toplije krajeve, a sada im je prirasla srcu i jako joj se vesele. Kako i ne bi kad su upravo rode te koje su Tužnom prije mnogo godina udahnule život. – Po selu se priča da je škola u Tužnom bila pred zatvaranjem i bilo je pitanje hoće li opstati. No, pojavom dama na visokim nogama sve se je promijenilo te se smatra da su upravo rode doprinijele porastu nataliteta i tako spriječile zatvaranje škole. Svake godine rode se redovito vraćaju i ima ih sve više – ispričao je čitatelj koji nas je i obavijestio o rodi iz Tužnog.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Učenici iz Varaždinske županije sudjelovali na državnom LiDraNo-u

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Vinkovcima okupili su se LiDraNovci, ljubitelji lijepe hrvatske riječi, literarnog, novinarskog, dramskog i radijskog stvaralaštva iz cijele Hrvatske.

Državni LiDraNo za osnovnoškolce trajao je od 22. do 24. travnja, a Varaždinska županija imala je svoje predstavnike u svim izrazima. Iva Farkaš iz I. osnovne škole Varaždin i Vid Brajković iz OŠ Petrijanec, predstavili su svoje uratke na okruglom stolu za literarne radove.

Njihove su mentorice Marija Hublin i Željka Rabuzin. U kategoriji dramskog stvaralaštva svoj su pojedinačni scenski nastup izvele Ema Štrlek iz OŠ Vidovec i Tonka Tkalec iz II. osnovne škole Varaždin. Do državne razine smotre pratile su ih i usmjeravale mentorice Kristinka Štefan i Maja Šmic.

U novinarskom izrazu imali smo najviše predstavnika. Poziv na državni LiDraNo svojim je samostalnim novinarskim radom izborio Aleksandar Fic iz OŠ Novi Marof sa svojom mentoricom Sunčicom Križan Kadi. Varaždinska županija imala je čak 2 školska lista na državnoj razini, to su Klen iz OŠ Klenovnik te Šemica iz OŠ Šemovec, a redakcije su u Vinkovcima predstavljale urednice Marta Rogina i Nina Ajhler sa svojim mentoricama, Marijom Konjević i Valentinom Barulek Boltižar.

U kategoriji radijskog stvaralaštva emisijom Utapanje županiju su predstavljali David Telebar i Ante Kovačić iz OŠ Petrijanec, njihova je mentorica Željka Rabuzin. Učenici iz naše županije na svim su okruglim stolovima pohvaljeni od strane državnih povjerenstava koja čine eminentni stručnjaci i umjetnici iz područja stvaralaštva koje procjenjuju i vrednuju na ovoj razini smotre, koja sve do završnice ima natjecateljski karakter.

Učenici su potaknuti na daljnje stvaranje jer se iz njihovih uradaka iščitava visoka motiviranost i kreativnost, a to je ono, što uz, naravno, ljubav prema hrvatskome jeziku, svaki LiDraNovac mora imati. Za svoj rad priznanje i zahvalu primile su i njihove mentorice kojima se na zatvaranju smotre upravo riječju hvala, obratila glavna tajnica smotre LiDraNo i viša savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje, dr. sc. Marijana Češi.

Učenici su imali priliku predstaviti se u jednoj od najljepših knjižnica Hrvatske, nastupati u Kazalištu Joze Ivakića, prošetati starom jezgrom i kušati slavonske slastice. Kad požele se ravnice, neki će se od njih sigurno vratiti u Vinkovce jer široka je duša slavonska u gradu Josipa Runjanina, Ivana i Josipa Kozarca, bana Šokčevića i mnogih drugih poznatih Vinkovčana.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO U općini Cestica mraz “obrao“ vinograde, spas se traži s prihranom mladica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Niske temperature i mraz koji je posljednjeg vikenda, u noći sa subote na nedjelju i s nedjelje na ponedjeljak, 21. i 22. travnja, zahvatio područje općine Cestica učinio je velike štete u voćnjacima i vinogradima te povrtlarskim kulturama.

>>FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Prema riječima Marijana Županića, predsjednika Udruge vinogradara i podrumara Sveti Martin Cestica, podaci o nastalim štetama su još uvijek prikupljaju, a  najviše su stradali vinogradi na nižim nadmorskim visinama.

Nažalost, na pojedinim lokacijama cestičkog vinogradarskog područja od mraza stradali su kompletni vinogradi. Preporuka je prihraniti mladice koje su djelomično zahvaćene mrazom aminokiselinama, a osušene maknuti da se formiraju novi izbojci.

Kako to izgleda na terenu pšogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje