Povežite se s nama

Kultura

Arhiv prije 2 i pol godine upoznat s preseljenjem

Objavljeno:

- dana

REAGIRANJE

Na temelju teksta objavljenog u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika pod naslovom “Iz Grada ’zaboravili’ javiti da se dio građe hitno preseli”, u cilju točnog informiranja javnosti ovim putem želimo demantirati netočno iznesene činjenice.

Grad Varaždin se aktivno uključio i sudjeluje u problemu rješavanja prostora za trajan smještaj Državnog arhiva u Varaždinu već dugi niz godina, pa je tako na temelju Zaključka Gradskog poglavarstva Grada Varaždina od 12. prosinca 2002. godine s Državnim arhivom u Varaždinu sklopljen dana 11. travnja 2003. godine Ugovor kojim se Arhivu daje na upravljanje zgrada površine 1.560,00 m2 te zemljište potrebno za dogradnju najmanje 2.000 m2, u bivšoj vojarni u Križanićevoj ulici. Državni arhiv je u skladu sa sklopljenim Ugovorom predmetni objekt trebao adaptirati i dograditi, što nikad nije realizirano.

Kako je već i ranije postojao problem smještaja arhivske građe, Gradsko poglavarstvo Grada Varaždina svojim Zaključkom od 17. svibnja 2002. Godine, imajući u vidu zakonske obveze i potrebu hitne zaštite arhivske građe o djelatnicima propale tvrtke “VIO” Varaždin, odobrilo je Državnom arhivu u Varaždinu korištenje zgrade broj 4 površine 127,04 m2 i zgrade broj 5 površine 204,51 m2 koje se nalaze na prostoru bivše vojarne u Ulici kralja Petra Krešimira IV.

Zgrade su dodijeljene Arhivu za privremeni smještaj navedene građe do iznalaženja trajnijeg rješenja problema, a najdulje na rok od jedne godine. Kako protekom vremena problem nije riješen, Gradsko poglavarstvo Grada Varaždina odobrilo je Zaključkom od 12. ožujka 2003. godine produljenje roka korištenja predmetnih zgrada do trajnijeg rješenja prostora za potrebe Arhiva u okviru bivše vojarne u Križanićevoj ulici, a najdulje do 31. prosinca 2005. godine.

Nadalje, Grad Varaždin je na temelju Odluke o darovanju nekretnina Sveučilišta u Zagrebu, Studentskom centru Varaždin od 24. listopada 2012. godine sklopio dana 16. studenog Ugovor o darovanju zgrada na prostoru bivše vojarne u Ulici kralja Petra Krešimira IV.

Iz navedenog proizlazi da se to nije dogodilo u prosincu kako stoji u objavljenom članku, nego prije dvije i pol godine. Teško je za povjerovati da Povijesni Arhiv Varaždin nije bio s tim upoznat, kao i to da nije bio upoznat s namjenom tog prostora na kojem je između ostalog u međuvremenu izgrađen studentski restoran i to na temelju provedenog Natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja studentskog restorana i pratećih sadržaja kampusa Varaždin Sveučilišta u Zagrebu. Pobjednički rad kao i ostali nagrađeni radovi javno su prezentirani na izložbi Društva arhitekata Varaždin koja je održana u veljači 2013. godine u palači Herzer, a o čemu su vijest prenijeli gotovo svi mediji.

Dakle, svih proteklih godina Državni arhiv je bio svjestan da je krajnji rok korištenja zgrada u objektima bivše vojarne u Ulici kralja Petra Krešimira IV. istekao još 2005. godine te je potpuno netočno da je o potrebi iseljenja slučajno saznao početkom ožujka. Tome u prilog govori i činjenica da je 9. ožujka 2015. godine održan sastanak u Uredu gradonačelnika na kojem je bio prisutan ravnatelj Arhiva.

Na sastanku je u znak dobre volje Grad Varaždin iskazao spremnost sufinanciranja dijela troškova neophodnih radova na uređenju zgrade u Optujskoj ulici koja je dodijeljena Državnom arhivu u Varaždinu. Grad je izradio analizu troškova neophodnih radova i istu dostavio Arhivu. Preseljenjem arhivske građe u Optujsku ulicu oslobodio bi se uz zgrade u bivšoj vojarni u Ulici kralja Petra Krešimira IV. i prostor nekadašnje žitnice na Starom gradu koji također koristi Arhiv, a koji će biti dodijeljen Gradskom muzeju Varaždin za daljnji razvoj njihovih programa za koje nemaju adekvatan prostor.

Zbog svega navedenog, neugodno smo iznenađeni prezentacijom cijelog slučaja u vašem cijenjenom listu, kako od strane vašeg novinara, tako i od strane ravnatelja Arhiva.

Gradonačelnik Varaždina Goran Habuš

Izvor:
Foto:

Kultura

U Varaždin stiže hrvatski Indiana Jones, arheolog koji je svoje avanture predstavio u 40-ak zemalja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.

Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.

Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.

Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.

Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones. 

Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

Nastavite čitati

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje