Povežite se s nama

Kultura

Uskoj ulici “vraćena” duša

Objavljeno:

- dana

KREATIVNOST

Sve glasniji prigovori ranijih godina da umjetnička niša Špancirfesta, Uska ulica, sve manje nalikuje galeriji na otvorenom, a sve više odiše hladnim komercijalizmom, ove su godine demantirani. Uz suradnju sa zagrebačkom Akademijom likovnih umjetnosti, ulicu su ispunili studenti, odabrani od strane peteročlanog stručnog suda.

 Osim izložbe svojih radova, mladi su umjetnici istovremeno, na licu mjesta stvarali svoje umjetničke kreacije. – Cilj je posjetiteljima približili što širi aspekt umjetnosti. Pozvani su studenti iz Rijeke, Splita, Osijeka i Maribora. S promijenjenom koncepcijom promijenila se i publika, rekla nam je koordinatorica Špancirfesta za Usku ulicu Vida Meić. Umjesto brzog prolaska po stotinjak metara dugoj ulici – jer im je tako brže presjeći put između Kukuljevićeve i Gajeve ulice –  ovoga su puta posjetitelji u Usku, kao u neka starija vremena, ulazili s namjerom. I zadržavali se, postavljali pitanja, zanimali se za tehnike izrade… – Smatram da je to veliki pomak. 

 

Uz izlaganje, mladi su umjetnici na licu mjesta i stvarali interesantne umjetničke kreacije

Osim, dakle, što smo međusobno razgovarali i izmjenjivali iskustva, sada diskutiramo i s posjetiteljima, što je, moram reći, vrlo kreativno za sve nas, govori Vida Meić. Mladu studenticu zagrebačke likovne akademije prvi smo put zatekli za vrijeme trajanja Festivala, u trenutku dok je istovremeno pokušavala postaviti svoje umjetničke instalacije, saznati zašto trenutno nema struje i uspeti se na potrgani stolac kako bi provjerila električnu instalaciju. – Uska ulica uvijek je bila ulica umjetnika. Ove su godine priliku dobili mladi i vjerujem kako su svi profitirali. Studenti izlagači nikada do sad nisu imali priliku predstaviti se tako širokoj publici, rekla je Vida.

Kriteriji

Studenti su izabrani prema kvaliteti radova, ali ipak je najbitniji kriterij bio da se rad uklapa u ovaj, novi koncept – da osim izlaganja mogu nešto raditi i na licu mjesta te da publici predstavimo što širi spektar umjetnosti. Tako ima umjetnika koji rade na tradicionalnim slikarskim, kiparskim… materijalima pa do onih koji rade od smeća, granja, leda…. Mogu zaviriti u naš skatchbook pa gledajući kako nastaje pojedini rad vjerujem da bolje shvaćaju našu umjetnost. Približavanjem umjetnosti gledatelju možda potaknemo i njegovu osobnu kreativnost, smatra Vida Meić. – Kreativnost nam je potrebna u svim aspektima života. 

Osobno smatram da svatko u sebi ima kreativnost, ali treba je znati “otpustiti”, zaključila je Vida Meić dok se ulica, iako radni dan u 10 ujutro, punila posjetiteljima, ulični svirači uštimavali su instrumente, a umjetnici kako tko – netko se prihvatio posla, drugi su kratili vrijeme kartajući, dok su treći vodili energične diskusije sa zainteresiranim posjetiteljima. Uska je ulica u jednom trenutku postala preuskom za sve ljubitelje umjetnosti.

Petra, Pula

“S kolegicom Marijom Plečko radim na temu planinarenje, penjanje i hodanje. Iz toga sakupljamo neke fragmente, stvaramo strukture koje su podloga svega što se događa u prirodi dok čovjek ondje boravi. Vesele nas što je stručni sud prepoznao naš rad i izabrao nas za sudjelovanje na Festivalu.”

Lav, ZAGREB

“Ostalo mi je još mjesec dana do diplome na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjestnosti. Donio sam pčele na dasci, preko koje sam topio vosak i oslikavao pčelu kao logičan nastavak – daska plus vosak jednako pčela. Ovo je dobro iskustvo, nešto se i proda, upoznaju ljudi… živo je.”

MIA, ZAGREB

“Radim apstrakcije s crvenom linijom. Velika platna s uglavnom vertikalnim linijama. Mijenjam ih, nisu cijelo vrijeme u istoj poziciji. Danas primjerice stoje vertikalno, jučer su horizontalno. Mijenjam, dakle, ambijent. Prve godine sam ovdje i rado izmjenjujem iskustva s kolegama.”

Izvor:
Foto:

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje