Povežite se s nama

Kultura

Novi prostor za HDLU će biti osiguran u Gradskom muzeju?

Objavljeno:

- dana

GRADSKA POSLA

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika uskoro bi se moglo naći na ulici. Prema tekstu objavljenom na blogu člana Upravnog odbora Udruge Nedjeljka Krčara, Grad Varaždin od društva zahtijeva plaćanje najma od 10 tisuća kuna godišnje ili iseljenje iz gradskog prostora u Ulici kralja Petra Krešimira IV.

Društvo koje okuplja 40-ak većinom akademskih likovnih umjetnika koristilo je jednu prostoriju na spomenutoj adresi. U istoj su zgradi djelovali i Matica hrvatska te Hrvatsko-njemačko društvo. Problem je nastao kad je Matica hrvatska kao najmoprimac 31. ožujka raskinula ugovor s Gradom i nedavno se preselila. Ostale dvije udruge već neko vrijeme ne koriste prostor u kojemu je, kao što piše Krčar, još uvijek njihov namještaj.

Ovo nije prvi put da se Grad maćehinski odnosi prema svojem Društvu likovnih umjetnika. Naslušali su se raznih obećanja od Grada o trajnom udomljavanju, ali do danas su ostali podstanari „na crno“. Primjerice, kad se uređivala Galerija u palači Sermage na Stančićevom trgu, prema Krčarevom je napisu – koji Grad ne demantira – likovnjacima bilo obećano prizemlje i podrum za galeriju i atelier. Galerija je tada pripala varaždinskom Gradskom muzeju i HDLU je ostao ilegalni podstanar.

Nakon toga obećan je prostor u palači Patačić, koja je trebala postati Galerija Stančić-Režek, no Grad ju je dao u koncesiju banci. Gradsko poglavarstvo na čelu s Ivanom Čehokom 2006. godine odlukom je dodijelilo HDLU-u bivši prostor Tiska u Uskoj ulici. No ni to nije realizirano, već je prije stanovitog vremena u njega uselila Turistička zajednica Županije. Društvo ne mora iseliti s današnje adrese, ali u tom slučaju godišnje na račun Grada mora uplatiti 10 tisuća kuna. Iz HDLU-a tvrde da oni taj novac nemaju.

Samoinicijativa

Iz Grada pak tvrde da su sve udruge u prostoru boravile samo zahvaljujući samoinicijativnoj odluci Matice hrvatske, dok one same nisu imale nikakav ugovor s Gradom. S obzirom na to da su Matica hrvatska i Grad prekinuli ugovor o najmu, HDLU, navode iz Grada, sada koristi prostor bez ikakvog ugovora. – Društvu ni u  jednom trenutku nije naloženo da mora napustiti prostor – napominju iz Grada i ističu da davanje prostora u zakup udrugama bez natječaja više nije moguć. 

Krčar: Grad zahtijeva da plaćamo 10.000 kuna godišnje, a taj novac Društvo nema

Iz svega, dakle, proizlazi da će HDLU i Hrvatsko-njemačko društvo morati iseliti jer, kao što navode iz Grada, “prostor koriste bez valjane pravne osnove, odnosno nitko ne plaća ni zakup ni režije”. Naime, iz HDLU-a neprestano naglašavaju da oni 10 tisuća kuna za najamninu – nemaju.
„Zadnja informacija je da će se HDLU iseliti i vratiti ključeve Gradu Varaždinu“, piše u dopisu Grada.
– Vodimo brigu o velikom broju udruga, a pravila i kriteriji za dodjelu prostora vrijede za sve jednako. Upućujemo sva društva da podnesu zahtjeve te potpuno transparentno i legalno riješe pitanje prostora za svoje djelovanje javljanjem na natječaj – ističu.

U međuvremenu se u kuloarima proširila priča da će HDLU biti udomljen u sklopu prostora Gradskog muzeja Varaždin. Ravnatelj Muzeja Miran Bojanić Morandini je potvrdio da su 25. kolovoza primili zamolbu HDLU-a za korištenje prostora prizemlja Kule stražarnice.

– S obzirom na to da Gradski muzej nije vlasnik spomenutog prostora, ne može donositi odluku o predmetnoj zamolbi. Prema zakonskoj proceduri, o tome će raspravljati Upravno vijeće GMV-a na svojoj sjednici, a svoje će mišljenje proslijediti osnivaču, Gradu Varaždinu, koji će o tome donijeti konačnu odluku – odgovorio je Bojanić Morandini. Prema neslužbenim informacijama, upravo će tako i biti. Grad neće priznati da se „zaletio“ izbacivanjem HDLU-a na ulicu, pa će preko GMV-a, kad Upravno vijeće donese pozitivan sud, na elegantan način donijeti konačnu odluku o dodjeli prostora likovnjacima.

Malo pažnje

Vijećnica ZS-a Mirjana Kolarek Karakaš na aktualnom satu Županijske skupštine je postavila  pitanje o iseljenju HDLU-a. 
– Likovna umjetnost nije prosto izlijevanje boje na platno, likovna umjetnost obilježava nas same. Nažalost, svjedoci smo kako se likovnoj umjetnosti pridodaje malo pažnje, u školama je predviđen za likovnu kulturu samo sat tjedno. Varaždin zapravo ni nema pravu galeriju, a sad HDLU gubi prostor. Mi moramo reagirati – rekla je Kolarek Karakaš.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje