Nagrada Porin za zbor Chorus angelicus i Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu
Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka. Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna...
Kultura
Tisuću izvođača privuklo je 10 tisuća posjetitelja
FESTIVAL
U varaždinskoj katedrali u kojoj se nije moglo naći mjesta za sve koji su te večeri željeli biti ondje i na kojemu je nastupilo 180 izvođača, završile su 45. Varaždinske barokne večeri. Za Davora Bobića, ravnatelja, to znači dvije stvari.
Prvo će imati čak “puna” dva dana odmora, drugo – početak priprema za Barokne večeri 2016. godine. – Već pomalo dosadno zvučim s frazom da “je ovaj Festival bio najbolji u njegovoj povijesti”, ali, eto, isto mislim i ove godine, govori Davor Bobić, kojemu tijekom razgovora neprestano zvoni telefon. –
Ove godine smo s Francuskom kao zemljom partnerom zaista napravili vjerojatno najveći festival u povijesti Baroknih večeri. Po opsegu, veličini i duljini trajanja.
“Vodeći umjetnički festival u Hravtskoj”
Izvodilački dosezi francuskih umjetnika su nemjerljivi. Neću biti skroman – vjerojatno je ovo trenutno vodeći umjetnički festival u Hrvatskoj. Ne samo što je specijaliziran za jedno povijesno razdoblje. Barokne večeri su, zaključimo, stvar prestiža, veli Bobić. Možda zvuči neskromno, ali ravnatelj nema niti razloga biti skroman. Barokne večeri su festival koji za sveukupan budžet od 250 tisuća eura odrađuje bolji posao od festivala istoga ranga koji uglavnom raspolažu s 2,5 milijuna.
To već dokazuje i činjenica da Barokne ne trebaju tražiti zemlju partnera jer zemlje same nude partnerstvo. Sljedeće je godine to Španjolska dok, kako eksluzivno doznajemo zemlja partner Baroknih večeri 2017. će godine biti Mađarska.
Potvrdan odgovor
– Već dulje vremena razmišljam kako bi bilo dobro da neka od susjednih zemalja bude partner. Neki me dan zove hrvatske generalna konzulica u Mađarskoj i veli da je mađarski ministar kulture osobno zatražio prijem na kojemu je izrazio želju da Mađarska već 2017. godine bude zemlja partner. Već 12. listopada na dan kad Španjolci slave svoju nezavisnost, službeno će biti objavljeno partnerstvo. To dovoljno govori o značaju Festivala u Europi i svijetu, govori Davor Bobić koji vjeruje da su ove godine i nagrade vrlo dobro podijeljene. Zaista su ih dobili oni najbolji. Vjerujem da su ovo zlatna vremena Festivala – priča Bobić.
Konzulica u Mađarskoj mi je rekla da je tamošnji ministar kulture izrazio želju da Mađarska već 2017. bude zemlja partner
Na Baroknim je večerima nastupilo više od 1000 izvođača. Iduće će ih godine vjerojatno biti i više. – Jako sam iznenađen. Na moj mail pozivnicu za nastup, u roku 48 sati svi do jednog pozvanog, najvećeg izvođača španjolske glazbe, odgovorilo je potvrdno. Festivalom prodefilira oko 10 tisuća posjetitelja – veli. Točno na dan kad smo vodili ovaj razgovor, 1. listopada, proslavljeno je 45. godina Varaždinskih baroknih večeri. Na Festival uvijek dođe dvadesetak akreditiranih veleposlanika u Hrvatskoj. – To je okupljanje najvećeg diplomatskog zbora nakon Brijuna – odgovara Bobić na naše pitanje zašto hrvatski političari, ako već ne zbog kulture, onda zbog prestiža, osobito pred izbore kad obilaze sve i svašta, nisu vidjeli potencijal u dolasku na Barokne večeri, odgovara da bi to trebalo pitati njih same.
– U normalnim, civilizacijskim društvima i sredinama, u velikim državama, nezamislivo je da nitko iz državnog vrha ne bi došao poduprijeti takvu manifestaciju. Ali to je stvar politike u koju ne želim ulaziti, govori Bobić, ističući da je to i zacrtana misija Festivala. – Jako mali grad i jako velika tradicija – ističe.
“Vjerujem da su ovo zlatna vremena Festivala”, Davor Bobić
Barokne večeri su festival s najviše privatnog novca. Dubrovačke ljetne igre imaju 22 posto vlastitih prihoda, a VBV 33 posto. – To dovoljno govori, – zaključuje Bobić.
Ove su godine po prvi put na Festival stigle dvije organizirane grupe švicarskih turista. – Riječ je o bogatim ljudima koji prate festivale sličnog karaktera u Europi i svi zajedno moramo na tome više poraditi. To je budućnost Festivala. Nažalost, premalo je pomoći Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, lokalnih turističkih zajednica. Dok se Festival ne stavi na europsko tržište, da ciljano dođu ljudi koji to prate, nećemo dostići maksimum. Pokušali smo razgovarati, ali turistički djelatnici možda uopće ne shvaćaju potencijal takvog događanja – kaže Bobić.
Izvor:
Foto:
Kultura
Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
Kultura
Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
Život i društvoprije 27 minuta
Udruga umirovljenika i starijih osoba “Ljubešćica” ima brojne planove za ovu godinu
Zabava & Stilprije 1 sat
Vikend u varaždinskom HNK uz etno tehno i komične basne
Crna kronikaprije 3 sata
U Varaždinu 84-godišnjak pao s bicikla i ozlijedio se
Život i društvoprije 3 sata
FOTO Primalje varaždinske Bolnice svima otvorile svoje radno mjesto te dale važne informacije o dolasku djece na svijet
Međimurjeprije 3 sata
KUU Zvon će u “Dobro jutro, Hrvatska” prezentirati župu i Općinu Mala Subotica
Sponzoriraniprije 1 tjedan
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
