Povežite se s nama

U fokusu

Kolarić priziva kazneni progon Zmajlovića!

Objavljeno:

- dana

BALE

I dok Grad Varaždin za zbrinjavanje bala nije ishodio sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša, Grad Vinkovci za sanaciju svojeg odlagališta neće platiti ni kune jer će gotovo 40 milijuna kuna dobiti iz EU fondova! Preostalih sedam milijuna kuna stići će iz Fonda.

Riječ je o odlagalištu otvorenom 1965., a ne koristi se 24 godine. Zašto Varaždinu nije odobren novac, a Vinkovcima jest, zapitao se u četvrtak na Gradskom vijeću laburist Božidar Kolarić.

– Smatram da je jedino ispravno da se bale obrade u MBO tvornici, jer je država to bila spremna sufinancirati, a sud neka radi svoj posao. Međutim, Ministarstvo će u 100-postotnom iznosu platiti sanaciju vinkovačkog odlagališta. To je triput veće odlagalište, a ni gram otpada se neće obraditi. U Jastrebarskom, gdje je ministar Mihael Zmajlović bio gradonačelnik, također je odobreno sufinanciranje Fonda, 2013. im je rok produžen, a također se ništa neće obraditi. Zašto se od Varaždina traži obrada otpada ako svi drugi smeće mogu zakapati? Kaznene prijave zaustavile su prvo rješenje. Hoćete li podnijeti kaznenu prijavu protiv ministra Zmajlovića? – upitao je Kolarić gradonačelnika.

Kolarićev glas bit će ključan ostaje li Habuš gradonačelnik ili idu izbori

Međutim, u Vinkovcima i Jastrebarskom riječ je o odlagalištima na kojima se otpad odlagao 40-ak godina. Ono u Vinkovcima se ne koristi već 24 godine, pa je otpad dijelom obrastao u travu i raslinje, dijelom je zatrpan zemljom, a postoji i opasnost od zaostalih mina iz rata. Jasno je da obrada otpada nije moguća. Iako bi bilo za očekivati da objasni u čemu je razlika, gradonačelnik Goran Habuš je prozvao Ministarstvo. – U postupanju Ministarstva je previše nelogičnosti. Činjenica je da je zakonski moguće odlagati otpad u zemlju do kraja sljedeće godine. Na nama se vježba strogoća – naveo je Habuš, koji nije otklonio mogućnost da protiv Zmajlovića podnese kaznenu prijavu.

I dalje smatra da se sanacija bala može provesti putem koncesije. Međutim, upravo je koncesija, kojom je zbrinjavanje bala pretvoreno u komunalnu djelatnost, glavna greška zbog koje od 2012. nema pomaka. Još u studenom 2013. je Fond obavijestio Habuša da je sadržaj koncesije suprotan ugovoru po kojem je Fond trebao dati novac. Od tada se uporno gura koncesija, čak i nakon što je u svibnju 2014. vijećnicima stiglo mišljenje Ministarstva da se nije mogla ni dodijeliti. Jednostavno rečeno, Fond gradovima i općinama ne može davati novac za komunalnu djelatnost, nego za sanaciju odlagališta. Vinkovci i Jastrebarsko su dobili novac za svoja odlagališta, ali, naravno, ne na temelju koncesije.

Je li Kolarić neupućen u pitanje bala ili je prizivanjem kaznene prijave pokušao naći alibi? Lani je podržao proračun pod uvjetom da Habuš riješi bale, no dosad se nije izjasnio hoće li podržati proračun za 2016. Kolarićev glas će, po svemu sudeći, biti ključan pri odluci ostaje li Habuš gradonačelnik ili idu prijevremeni izbori.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Proglašena prirodna nepogoda mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća.

U razdoblju od 21. do 24. travnja, u noćnim i jutarnjim satima, mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima.

Odluka je donesena nakon što su iz Grada Lepoglave i Općine Donja Voća zahtjeve za proglašenje prirodne nepogode dostavili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta.

Prema zaprimljenim zahtjevima, štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 %.

Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosi 460.000 eura.

Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.

Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.

Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.

Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.

– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.

Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.

– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.

Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.

– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje