Povežite se s nama

Život i društvo

Afričku djecu naučila sam pjevati “Ja sem Varaždinec”

Objavljeno:

- dana

AFRIČKA PUSTOLOVINA

Ja sem Varaždinec, Varaždinec, domovine sin! – zapjevala su u lipnju djeca iz sirotišta u Tanzaniji i osvojila srca svih koji su pogledali video koji je nastao zahvaljujući mladoj i hrabroj Varaždinki Janji Žnidarić.

Jedan ludi san, novac iz “afričke” kasice i više od deset sati leta nju su odveli na avanturu života – u zemlju u kojoj vrijeme nije važno, u zemlju u kojoj je u lipnju bila zima, sezona papaje, gdje su mnoga djeca čekala njezin zagrljaj.

Ugali, ždralovi i svahili

– Ta me ideja već dugo “mučila”, ali nitko nije vjerovao da ću zaista otići volontirati u Afriku. Skupljala sam novce, kupila jednu lijepu afričku kasicu sa žirafama i slonićima, dugo štedjela i skupila za kartu. Roditeljima nije baš bilo drago, bojali su se za mene i pokušali me odgovoriti. I mene je na avionu za Afriku ulovio ogroman strah, ali ipak je sve ispalo odlično – objašnjava Janja, kojoj je odlazak u Afriku bio vrhunac dugačkog volonterskog staža. – U Sirotištu sv. Ante u Songei boravi 35-ero djece između četiri i 18 godina. Klinci su dragi, dobri, zahvalni i jako pristojni. Igrali smo se, pjevali, izrađivali Erikove aviončiće pozitive i ždralove, podmetali si žohare, ma radili smo si svakakve spačke. Svi se vole čuvati u krilu, nositi, grliti, nevjerojatni su. Budila sam ih, spremala za školu, učila s njima… Oni govore engleski, koji je u Tanzaniji, uz svahili, službeni jezik. Ja sam svladala neke osnove svahilija – objašnjava. Kad ju je Tanzanija pozdravila s Mambo, a ona joj spremno odzdravila s Poa, nije ni slutila što će sve u sljedeća dva mjeseca otkriti o toj čudesnoj i siromašnoj zemlji u kojoj se pretvorila u – vegetarijanku! – Hrana je loša i to je jedina stvar na koju se ne bih mogla priviknuti. Dva mjeseca nisam jela meso, iako ima mesa i oni ga jedu nedjeljom, a ribu petkom. Ali odeš na plac i vidiš kako izgleda mesnica… Jela sam puno riže i ugali, bijelo kukuruzno brašno kuhano s vodom – prisjeća se Janja, kojoj se svidio lokalni fast food koji se sastoji od prženih ili kuhanih banana te jela chips my eye. Druga lekcija koju je naučila bila je da Afrikanci nikad ne žure. 

Pole, pole…

– Pole, pole, polako, polako, to su mi klinci stalno govorili kad sam ih spremala u školu. U Africi rijetko tko ima sat, a svi su spori. Oni uopće nemaju pojma o vremenu, osim kad trebaju učiti. Fascinantno, onda netko uvijek nađe nekakav sat i znaju kad je vrijeme za učenje završilo – smije se Janja. 

 

Janja je tri puta preboljela malariju

Treća lekcija – školstvo. Obojen zid umjesto ploče, državna matura u četvrtom i sedmom (završnom) razredu, razredi od 60-70 učenika… – U školu je uključen i obrok, pa mnoge majke djecu šalju u školu samo kako bi se najela. Međutim, mi smo iz sirotišta jako ponosni jer su naši klinci uvijek među najboljima u razredu. Oni stvarno puno uče, a školovanje im ne bi bilo moguće bez kumova iz Hrvatske, koji im preko udruge Kolajna ljubavi uplaćuju školarine – objašnjava Janja, koja je tri puta preboljela malariju i kaže da to nije ništa strašno. – To je kao gripa, ali traje tri dana. Testiraš se, kupiš lijek, odležiš i zdrav si – otkriva. Redukcija struje, teško siromaštvo, nesigurne ulice, život bez ulične rasvjete, bez perilice rublja i ostalih modernih “blagodati”, razdoblje suše, puno je toga na što se teže priviknuti. A kako je klince naučila “varaždinsku” pjesmu? 

 

S djecom je radila Erikove aviončiće, pozitive i ždralove

– Uzeli su moj mobitel i gledali pjesme i slike. Na mobitelu sam imala i pjesmu Ja sem Varaždinec. Ona im je na prvu bila jako smiješna, a onda su je htjeli i naučiti. Odabrali su par starijih, koji su naučili druge stihove, a onda su veliki učili male. Napisala sam na ploču riječi i bilo je urnebesno. Nakon videa smo stalno mogli čuti nekoga tko pjeva po dvorištu “Ja sem Varaždinec” – smije se Janja, koja je u Afriku nosila 8 kilograma svoje prtljage i 40 kilograma donacija za djecu koje je skupila od prijatelja i sugrađana. To je odnijela u Afriku. A što je donijela sa sobom? Prepuno srce i uspomene za cijeli život.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Cestica

Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.

Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.

Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.

U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.

Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.

Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.

Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.

Nastavite čitati

Život i društvo

Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.

Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.

U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.

Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.

– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.

Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.

– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.

Damir Habijan

Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.

– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje