Povežite se s nama

Život i društvo

Nakon proljetnih temperatura u 2,5 dana palo 40 cm snijega

Objavljeno:

- dana

SNIJEG

Božićne smo blagdane dočekali na ranoproljetnih ili kasnojesenskih plus 10 stupnjeva na termometru, ništa drukčije nije bilo ni za Novu godinu, da bismo se za Sv. tri kralja borili s obilnim snijegom, ledenom kišom i temperaturama debelo u minusu.

I dok su metereolozi zbunjeno svoja izvješća započinjali rečenicom “Prema u ovom trenutku dostupnim pokazateljima”, a stanovništvo prekopavalo ormare u potrazi za rukavicama, šalovima i “bucama”, u varaždinskom Poduzeću za ceste sve se odvijalo prema ustaljenoj rutini. S prvim pahuljama snijega, ekipe PZC-a bile su spremne za sve moguće scenarije – za centimetar ili pola metra snijega. Na županijske su ceste izašle 72 ekipe opremljene ralicama i posipačima, od čega je 18 ekipa brinulo o samom Gradu. To konkretno znači da je na županijskim cestama o sigurnosti vozača u zimskim uvjetima brinulo čak 140 radnika PZC-a na terenu plus logistika. Čak i više nego one zime otprije tri godine, koja se i danas prepričava zbog količine snijega. – Ukupno je palo oko 40 centimetara snijega. Nije to velika količina, ali je itekako velika kad padne u roku 2,5 dana. Pa kad na to još padne i ledena kiša… Tad interveniramo po pet- šest puta dnevno. Dakle, problem je velika količina u kratkom periodu, opisuje situaciju Mario Vdović, član Uprave tvrtke.

Blagdani – veći problem

Iako bismo nekakvom laičkom logikom smatrali da je zimskoj službi lakše raditi kad je što manje automobila na cestama, upravo je obrnuto. Također, dok nama odgovara da snijeg pada za blagdane kad mu se možemo veseliti i kroz prozore toplih nam domova, jer većina ne mora na posao, a bijelom se prekrivaču divimo kad ga nema, psujemo ga kad moramo čistiti automobile, kad je sklisko i osobito kad se počne topiti, pa se veličanstvo bjeline pretvori u blatnjavu bljuzgavicu, u PZC-u su pragmatični. – Snijeg je padao preko blagdana, kad je promet bio slab. Promet nam pomaže u smislu da miješa posipanu sol i stvara se mokri snijeg, koji spriječava smrzavanje na kolniku. Ako nema prometa – snijeg se jednostavno zaledi na kolniku, govori Vdović.

 

Promet nam pomaže u smislu da miješa posipanu sol i stvara se mokri snijeg

Iako je za građane ovaj snijeg došao i još brže prošao pa u Varaždinskoj županiji nije uzrokovao veće probleme, rijetko tko od nas razmišlja da se netko morao pobrinuti da ne osjetimo sve one negativne strane “sniježne raskoši”. Dakle – PZC. Osim cijelog dana, oni laganijeg sna i preko noći su se mogli uvjeriti zašto se PZC smatra među prvima, ako ne i vodećom tvrtkom u svojoj djelatnosti”. Tijekom noći su svako malo mogli čuti ralicu – čas je posipavala snijeg, pa začas kameno posipalo. I tako tijekom cijela 24 sata. Stoga ne treba čuditi da je od 15 milijuna ovogodišnjeg budžeta za zimsku službu – Hrvatske ceste osigurale su šest milijuna, ŽUC isto toliko i Grad Varaždin tri milijuna kuna – na ovaj, prvi snijeg, u sredini zimske sezone, potrošeno više nego u prvom dijelu sezone. Također, od ukupno 11.300 tona soli, od 1. do 11. studenoga potrošeno je 20 posto te količine. – Uvijek se troši manje u prvom dijelu, a više u drugom dijelu zimske sezone.

Bez zimskih uvjeta

Iako je teško planirati prema prognozama, jer vrijeme je sve ćudljivije – već krajem ovoga tjedna najavljuju se temperature u minusima, dok se za kraj mjeseca predviđa obilan snijeg, govori Vdović i najavljuje: – Ako se i potroše ove količine soli, nabavit ćemo nove. Također je potrošeno 2.500 kubika – što je oko 120 kamiona – kamenog posipala. Dakle, za četiri takva tjedna potrošila bi se sva planirana količina za ovu zimsku sezonu. Kao i one zime prije tri godine, kad smo potrošili oko 30 posto više soli i posipala nego prosječne zime, zaključuje Mario Vdović.

Trenutno su ralice opet u garažama, raličari spavaju s jednim otvorenim okom, a Mario Vdović radije gleda u nebo nego sluša vremenske prognoze. Unatoč svemu, ili baš zbog toga, ni u jednom trenutku na županijskom području nisu proglašeni zimski uvjeti, što bi konkretno značilo zabranu vožnje za teretna vozila. Promet se cijelo vrijeme odvijao normalno.

“Vatreno krštenje”

Na gradskim su se ulicama po prvi put isprobale nove akvizicije PZC-a. Tvrtka je nabavila četiri nova vozila s novim posipačima i ralicama, koja prvenstveno služe za obavljanje zimske službe u gradu. Trošak od tri milijuna kuna za ova manja okretna vozila, odlična za uske ili slijepe gradske ulice, pokazao se i više nego opravdanim.

PRVI SNIJEG

Velika količina snijega u kratkom vremenu
Niske temperature
Ledena kiša

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.

Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.

– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.

Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.

– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.

Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.

– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Nastavite čitati

Život i društvo

Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina  pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.

– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima. 

– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.

Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.

– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.

Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.

-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.

Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.

Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima,  Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.

U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.

– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.

O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.

U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak,  Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje