U Muzeju Croata insulanus otvorena izložba radova učenika Graditeljske škole Čakovec
U Muzeju Croata insulanus Grada Preloga u utorak, 19. ožujka otvorena je izložba učeničkih radove Graditeljske škole Čakovec pod nazivom...
Kultura
Haiku je trenutak, nije lako pisati kao što se možda čini
HAIKU
Varaždinka Zlata Bogović, ekonomistica po struci, život je provela u računovodstvu, kao knjigovođa.
Zahvaljujući uvriježenim predrasudama, vjerojatno je posljednja osoba koju bismo, s obzirom na očigledne preference, povezali s pisanjem poezije, kratkih priča, priča za djecu, aforizama… Tad ju je zaintrigirao – haiku. Japanska poezija haiku zapravo je, pojašnjava nam laički, Zlata Bogović – trenutak. – Da zamijetite trenutak. Napišete ono što ste vidjeli, doživjeli. Ne smije biti u rimi i da se onome tko pročita vaš haiku odmah pred očima pojavi slika što ste rekli. Zato se haiku u pravilu čita dva puta. Prvi put da čujete, drugi da vam tekst „sjedne“ – rekla je.
Njezina posvećenost haiku poeziji rezultirala je uvrštenjem među 100 najboljih pisaca haiku pjesama za lanjsku godinu. Kako bi se pjesnik našao na toj listi – zbrajaju se njegovi rezultati, osvojeni na raznim natječajima, tijekom cijele godine. Svojevrsni „pjesnički kup“. Onaj tko uđe u „Top sto“ u haiku poeziji može biti siguran da je zasluženo u probranom društvu.
Jer, nema mjesta „namještaljkama“. Sve se pjesme ocjenjuju pod šifrom i ne zna se ime pisca, samo ste broj. Europska komisija za haiku poeziju četiri puta godišnje raspiše natječaj, zadaju se rokovi, sortiraju, provjerava se da je original i objave na svojoj internetskoj stranici pa haiku pjesnici glasaju za pjesmu pod brojem tim i tim… Uz Zlatu Bogović, na među top sto lani je još deset Hrvata.
Zaboravimo predrasude o nespojivosti matematike i poezije. Ova, lani izabrana predsjednica Varaždinskog književnog društva, od osnovne je škole voljela pisati pjesme. – Pisala sam, ali onako, neopterećeno – kaže.
Nagrade i u Japanu
Nakon niza napisanih rečenica u različitim književnim formama, Zlata Bogović prije 20 je godina otkrila haiku. – Slučajno sam u novinama pročitala ludbreški natječaj za haiku poeziju i odlučila poslati pjesmu – govori.
Pjesma „Voda je izvor života. Pijem vino već sam rođen“, dobila je odlične kritike.
Nema trenutka koji Zlata Bogović neće sročiti u haiku. – U to je vrijeme bila aktualna rasna diskriminacija. Napisala sam „Ne gazi mrava, ni crna ni žuta. Rasisti nisu u modi“, smije se Zlata Bogović, znajući da ne znamo što bismo mislili o haiku poeziji. Bolje rečeno – bismo li je, kao obični laici, uopće doživljavali poezijom. – To je problem svih ljudi dok ne „osjete“ svoj haiku trenutak. Netko ga ne osjeti nikad – ističe.
Nagrade za haiku su se redale. Domaće i strane. Njezino ime je prepoznatljivo među haiku pjesnicima u svijetu. Redovito nastupa na svjetskim natječajima, pa i onima u kolijevci haikua – u Japanu i osvaja nagrade. – Ondje pišemo po uglavnom zadanim temama. Za svaki haiku se traži engleski prijevod kako bi mogao „putovati“ po svijetu – doznajemo. Na pitanje je li njezina ljubav prema ipak neobičnoj književnoj formi začudila njezine najbliže, Zlata Bogović veli da su se ispočetka čudili, ali nisu odoljeli i sami ne probati jer im se učinilo lako.
– Uskoro su se uvjerili da nije baš tako lagano, kako se čini – veli Zlata Bogović koja je izdala samo jednu knjigu haiku poezije, „Pjesmu slavuja“. Zaključuje – jednu ali poštenu.
Četiri pjesme za “Top 100”
Na starom mostu
laje na mjesečinu
pas lutalica
Sunčani dan
park uz stari grad
prepun dječjih kolica
Tiho jezero
nemirni vjetar ljulja
cvijet lopoča
Otopljen snijeg
šumski ples visibaba
proljetni vjetar
Izvor:
Foto:
Kultura
U Varaždin stiže hrvatski Indiana Jones, arheolog koji je svoje avanture predstavio u 40-ak zemalja
U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.
Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.
Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.
Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.
Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones.
Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
Kultura
Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
Sportprije 2 sata
Nikola Jelić sudi finalnu utakmicu futsalske Lige prvaka
Crna kronikaprije 3 sata
Provalili u trgovinu u Cestici te ukrali veću količinu piva i cigareta
Život i društvoprije 3 sata
Učenička zadruga „Sunce“ Gospodarske škole pobjednik 27. smotre učeničkih zadruga Varaždinske županije
Život i društvoprije 5 sati
Već 19. godinu varaždinska Gradska tržnica potvrđuje status certificirane seljačke tržnice
U fokusuprije 6 sati
Radnici Varteksa idu u štrajk, nisu im isplaćene plaće za veljaču i ožujak
Sponzoriraniprije 1 tjedan
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
